Kilogram više nije što je nekad bio, a nisu ni neke druge SI jedinice
Znanstvenici su na ovotjednoj Generalnoj konferenciji za utege i mjere u Parizu redefinirali nekoliko osnovnih jedinica SI sustava
Metalni valjak izrađen iz slitine platine i iridija, pohranjen ispod dva staklena zvona u trezoru jednog podruma u blizini Pariza, više nije najpouzdanija i najrelevantnija baždarna mjera mase na svijetu. Ovaj vrlo bitni komad povijesti polako ide u mirovinu, a zamijenit će ga fizikalne konstante i matematičke formule. Govorimo, dakako, o pramjeri kilograma, i događaju njegovog redefiniranja koji se zbio ovoga petka na 26. općoj konferenciji za utege i mjere u Parizu.
Znanstvenici iz cijelog svijeta koji se bave mjeriteljstvom donijeli su niz odluka nakon kojih je svih sedam osnovnih jedinica iz SI sustava definirano putem fundamentalnih fizikalnih prirodnih konstanti. Nove će definicije stupiti na snagu 20. svibnja sljedeće godine, a evo što je i na koji način točno izmijenjeno:
kilogram – po novome određen putem fiksne Planckove konstante (h),
amper – izražen preko elementarnog naboja čestice (e),
kelvin – definiran putem Boltzmannove konstante (k),
mol – određen uz pomoć Avogadrove konstante (NA).
Nove tehnologije i preciznija mjerenja omogućili su i da se spomenute konstante fiksiraju, tj. da se znanstvenici usuglase oko njihovih jedinstvenih vrijednosti. To će sve jedinice SI sustava učiniti stabilnima kroz vrijeme i korisnima. Naravno, kilogram ostaje kilogram, amper ostaje amper, i tako dalje, no mali broj ljudi koji se bave iznimno preciznim mjerenjima i barataju s instrumentima s visokim razinama preciznosti od novih će definicija imati koristi. Ujedno, oni će biti i jedini koji će eventualno morati ponovno baždariti svoje instrumente.
