U Kini, manje opterećenoj etičkim ograničenjima kakva su tradicijski i kulturološki prisutnija u zemljama Zapada, po prvi puta je na ljudima klinički primijenjen CRISPR/Cas9, relativno jednostavan, ali moćan genetički alat za editiranje (izmjenu i „popravljanje“) točno ciljanih gena.

Gensko modificiranje imunog sustava

Iz krvi pacijenata oboljelih od karcinoma izolirane su imune stanice (limfociti), koji su potom genski modificirani CRISPR-metodom: gen u limfocitima koji ih sprečava da prepoznaju karcinomske stanice kao strane i napadnu ih, jednostavno je „isključen“ i izbačen iz funkcije. Takve stanice, genskom modifikacijom oslobođene inhibicije, „puštene s lanca“ i osposobljene da prepoznaju i napadnu tkivo karcinoma, vraćene su u krvotok pacijenata, gdje su aktivno potaknule ostatak imunološkog sustava organizma na borbu protiv karcinoma.

Osim za imunoterapiju karcinoma, u Kini je CRISPR korišten i za eksperimentalno liječenje i prevenciju AIDS-a. HIV je virus koji uzrokuje sindrom stečenog nedostatka imuniteta (AIDS) tako što na genskoj razini inaktivira imunološke stanice, T-limfocite, pa se CRISPR koristi kao alat za „popravak“ limfocita genski modificiranih HIV-om. 

Navedena kineska istraživanja još traju: iako su prvi rezultati CRISPR-modifikacija na ljudskim embrijima neformalno i prilično neuobičajeno najavljeni serijom YouTube-priopćenja u formi vloga, (radi kojih su nadležne kineske zdravstvene službe naložile pokretanje istrage o etičnosti takvog neznanstvenog pristupa), konačni rezultati primjene CRISPR/Cas9 tehnologije ipak još nisu službeno objelodanjeni u znanstvenoj zajednici i široj javnosti.

Pametni vodič i snažni rezač

S malo „kašnjenja“ za Kinezima, korištenje CRISPR/Cas9 na ljudima je nedavno odobreno i u SAD-u, te se američki znanstvenici nadaju do kraja 2018. započeti fazu 1 kliničkih istraživanja uporabe CRISPR u liječenju pacijenata oboljelih od anemije uzrokovane genetskim poremećajem krvnih stanica (beta-talasemija).

Podsjetimo se: CRISPR-sekvencije su prvi puta otkrivene 1987. u bakteriji Eschericia coli, koja tu tehniku „popravka“ svojih gena prirodno koristi kao metodu samozaštite od infekcije virusima (bakteriofagima).

CRISPR/Cas9 sustav se sastoji od dvije osnovne molekule: od enzima Cas9 koji je „rezač“ molekule DNK i od malene molekule RNK, „vodiča“ koji usmjerava Cas9 prema točnom mjestu (genu) na DNK kojega treba „izrezati“.

Tu molekulu RNK-vodiča je zadnjih godina u laboratoriju moguće metodama genetskog inženjeringa dizajnirati tako da prepoznaje i veže se na točno precizirani gen (sekvenciju lanca DNK) koji uzrokuje bolest ili poremećaj. Kada se tamo veže, RNK za sobom „povuče“ Cas9, koji slijedi svoju „vodičku“ RNK na točno željeni ciljni dio DNK-sekvencije i svojim enzimskim djelovanjem izrezuje oštećeni, bolesni gen iz DNK-lanca, a na njegovo mjesto se ubacuje „ispravan“, zdravi gen.

Odvagivanje eugenike i etičnosti

CRISPR/Cas9 je - laboratorijski i tehnološki gledano - relativno jednostavna i jeftina genetička alatka s ogromnim potencijalom korištenja u humanoj medicini: od korekcije prirođenih genetskih bolesti krvnih stanica (talasemija), preko primjene u oporavljanju virusima inficiranog imuniteta (AIDS) i tumorima blokiranog imunog odgovora (imunoterapija karcinoma), sve do eliminiranja smrtonosnih genskih mutacija iz stanica ljudskih embrija (npr. kod nasljedne hipertrofične kardiomiopatije) i korigiranja poremećaja izazvanih genskim oštećenjem mišićnih stanica (Duchenneova distrofija).

Uspješno izliječivši miševe od anemije srpastih stanica, CRISPR/Cas9  je nametnula svoj ogromni potencijal za brojne primjene u liječenju ljudi.

Paralelno s time, eugeničko-etička pitanja koja se nameću kada se iz domene laboratorijskih testova na miševima prelazi u područje editiranja i prepravljanja ljudskih gena sve su prisutnija i učestalija.

Preostaje nam u sljedećim mjesecima i godinama svjedočiti razrješenju uzbudljive dvojbe o tome na koju stranu etičko-znanstvene vage će se nagnuti jezičac praktične primjene ovih novih tehnologija koje kontrolirano korigiraju ljudski genom.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}