Najprecizniji atomski sat na svijetu je i previše točan

Najnoviji atomski sat američkog instituta za mjeriteljstvo NIST toliko je precizan da znanstvenici ne mogu iskoristiti njegov puni potencijal bez dodatnog razumijevanja gravitacije

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 3. prosinca 2018. u 18:08

Američki institut za mjeriteljstvo NIST (National Institute of Standards and Measurement) dobio je novi atomski sat koji je za današnje razumijevanje fizike – pretočan. Atomski satovi, kao što znamo, ne oslanjaju se na oscilacije fizičkih objekata već na oscilacijama atoma. Atomi unutar sata pobuđuju se mikrovalnim zračenjem i potom se mjeri frekvencija kojom osciliraju. Na temelju ove pojave definirana je i sekunda.

1967. godine sekunda je tako službeno opisana kao "trajanje od 9.192.631.770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 pri temperaturi od 0 K". No, kako znamo iz Einsteinove Opće teorije relativnosti, prisutnost gravitacije usporava protok vremena, pa je i vrijeme koje se izmjeri iznimno preciznim atomskim satom u izravnoj korelaciji s gravitacijskim poljem u kojem se taj sat nalazi.

Umjesto na ceziju ovaj sat zasnovan je na atomima iterbija

Novi NIST-ov sat toliko je precizan da njegovo mjerenje vremena ovisi ne samo o gravitacijskom polju oko sata, već i na svakom centimetru unutar njega – a tako precizno mjerenje gravitacije za sada nije izvedivo. Korištenjem ovog sata znanstvenici će moći, preko preciznog mjerenja vremena, izraditi i najdetaljniju mapu gravitacije i prikazati kako ona utječe na protok vremena na iznimno malenoj i preciznoj skali. Time će moći iskoristiti i puni potencijal ovog instrumenta, te produbiti naše shvaćanje gravitacije.

Odstupanja koja se mogu izmjeriti ovim satom u stanju su prikazati promjenu na razini 10-18 sekundi, odnosno izmjeriti razliku u protoku vremena ako se sat pomjeri za samo centimetar od gravitacijskog središta Zemlje. Znanstvenici na NIST-u sada rade na prototipu prijenosne inačice ovog atomskog sata kako bi ga mogli koristiti gdje god požele. Kao moguće primjene ove tehnologije spominju se detaljna proučavanja geofizičkih fenomena, detektiranje gravitacijskih valova ili pak potraga za tamnom tvari.