Najčešće korišteni vitaminski i mineralni suplementi ne pokazuju korist niti štetu za zdravlje, sugerira nedavna studija provedena u bolnici St. Michael's i na Sveučilištu u Torontu.

U želji da se procijeni učinkovitost sve češće korištenih vitaminsko-mineralnih suplemenata (dodataka), provedena je sustavna meta-analiza rezultata svih dostupnih kliničkih ispitivanja objavljenih od početka 2012. do listopada 2017. godine.

Analiza je objavljena prije par tjedana u časopisu Journal of the American College of Cardiology, a pokazala je da kod osoba koje uzimaju multivitamine, vitamin D, kalcij i vitamin C - (četiri najčešće korištena suplementa) - ne postoji nikakva korist u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, srčanog udara, moždanog udara ili prijevremene smrti. Istini za volju - nije dokazana niti ikakva klinički značajna šteta od konzumacije tih suplemenata.

Glavni autor, dr. David Jenkins i njegov tim su pregledali i analizirali sve znanstvene studije koje su procjenjivale zdravstvenu korist od suplementiranja preparatima koji su sadržavali vitamine A, B1, B2, B3 (niacin), B6, B9 (folnu kiselinu), C, D i E, te alfa-karoten, kalcij, željezo, cink, magnezij i selen, kao i „multivitamine", tj. suplemente koji u svojem sastavu  umjesto pojedinačnih imaju kombinaciju većine navedenih vitamina i minerala.

Jenkins je ovako komentirao rezultate: "Bili smo iznenađeni što nismo pronašli pozitivne učinke najčešćih vitaminsko-mineralnih dodataka koje ljudi konzumiraju. Naše istraživanje je utvrdilo da korištenje multivitamina, vitamina D, kalcija ili vitamina C kao najčešćih suplemenata nije štetno za pacijente, no uopće ne donosi nikakvih mjerljivih koristi."
Analiza je pokazala da jedino folna kiselina (i vitamini B u kombinaciji s njom) smanuje pojavnost kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Istovremeno, niacin (vitamin B3) i antioksidansi se nisu pokazali korisnim u smanjivanju povećanog rizika od vaskularnih (srčanih i moždanih) smrti.

"Ljudi bi trebali usvojiti osnovna znanja o korisnosti dodataka koje uzimaju. Neki dodaci zaista jesu korisni, ali ne za prevenciju bolesti, nego samo ako se primjenjuju kao nadoknadna terapija za klinički dokazan manjak vitamina ili minerala, ukoliko on postoji. Preventivno uzimanje suplemenata koji nemaju pozitivan učinak je bezrazložan trošak novca i tjeranje vode na mlin proizvođača suplemenata i njihovog nerijetko agresivnog marketinga", rekao je dr. Jenkins.

"U nedostatku statistički značajnih podataka o pozitivnom učinku - osim potencijalnog smanjenja rizika od moždanog udara i bolesti srca u slučaju folne kiseline - važnije i korisnije je osloniti se na zdravu prehranu ", rekao je dr. Jenkins. "Do sada, sva provedena istraživanja nisu pokazala ništa veću korisnost vitaminsko-mineralnih suplemenata od zdravih obroka koji sadrže svježe povrće, voće i orašaste plodove."

Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.