Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) izdala je licencu startupu Reflect Orbital iz kalifornijskog Hawthornea za lansiranje testnog satelita Eärendil-1 u nisku Zemljinu orbitu. Satelit bi pomoću zrcala širokog gotovo 18 metara reflektirao sunčevu svjetlost natrag na Zemlju nakon zalaska sunca, a tvrtka tvrdi da bi tehnologija mogla napajati solarne elektrane, osvjetljavati gradilišta i pomagati spasilačkim službama. Odobrenje je stiglo unatoč snažnom protivljenju astronoma i stručnjaka za zaštitu prirode.

Kako tehnologija funkcionira

Prvi prototip veličine je manjeg hladnjaka, a nakon dolaska u orbitu na visini od oko 640 kilometara rasklopio bi kvadratno zrcalo. Reflektirana svjetlost osvjetljavala bi kružno područje promjera oko pet kilometara na površini Zemlje.

Testni satelit tek je početak znatno ambicioznijeg plana. Reflect Orbital namjerava do kraja 2028. lansirati 1.000 većih satelita, a do 2030. još njih 5.000, dok dugoročna vizija uključuje čak 50.000 orbitalnih zrcala. Najveća planirana zrcala bila bi široka gotovo 55 metara i reflektirala bi svjetlost jednaku sjaju 100 punih mjeseci.

Poslovni model već je definiran. Izvršni direktor i suosnivač tvrtke Ben Nowack ranije je najavio cijenu od oko 5.000 dolara po satu svjetlosti jednog zrcala uz godišnji ugovor od najmanje 1.000 sati. Osvjetljavanje jednokratnih događaja i hitnih intervencija, koje bi zahtijevalo koordinaciju više satelita, bilo bi skuplje, a kod solarnih elektrana tvrtka predviđa podjelu prihoda od dodatno proizvedene električne energije.

Astronomi upozoravaju na globalne posljedice

Protiv projekta stigao je val prigovora astronoma, stručnjaka za divlje životinje i drugih koji upozoravaju da bi svjetlost zrcala mogla ometati pilote, uništiti astronomska promatranja i poremetiti cirkadijalne ritmove, cikluse svjetla i tame koji ljudima, životinjama i biljkama određuju kada spavati, cvjetati ili migrirati.

"Zastrašujuće mi je da jedna zemlja može promijeniti noćno nebo za sve na svijetu", izjavila je za New York Times astronomkinja Samantha Lawler sa Sveučilišta Regina u Kanadi, dodavši da je pristup tamnom nebu preduvjet njezina istraživačkog rada.

Američko astronomsko društvo (AAS) u pismu FCC-u ocijenilo je da se projekt ne može smatrati javnim interesom te da bi zapravo rasipao novac poreznih obveznika uništavanjem rada astronomskih opservatorija financiranih iz saveznog proračuna.

Regulator se ogradio

FCC je naglasio da odobrava isključivo jedan demonstracijski satelit koji testira tehnologiju s potencijalom jačanja američkog vodstva u svemiru. Šire brige oko projekta, prema stajalištu komisije, izvan su njezine nadležnosti: pri izdavanju licenci provjerava se uglavnom stvara li radiokomunikacija letjelice smetnje drugima i hoće li satelit biti sigurno uklonjen na kraju operativnog vijeka. Upravo to zabrinjava kritičare. Službeni stav američke savezne vlade jest da aktivnosti u svemiru ne podliježu ekološkim propisima i procjenama, koji se primjenjuju samo na Zemlji. Drugim riječima, ne postoji tijelo koje bi procijenilo utjecaj tisuća orbitalnih zrcala na noćno nebo, ekosustave ili zdravlje ljudi.

Ideja stara više od 30 godina

Reflect Orbital nije prvi koji je pokušao noću reflektirati sunčevu svjetlost na Zemlju. Ruski satelit sa zrcalom širokim oko 24 metra 1993. godine nakratko je reflektirao uski snop svjetlosti preko planeta u sklopu eksperimenta produljenja dnevnog svjetla u arktičkom Sibiru. Rusi su projekt napustili nakon što je sljedeći testni let propao.