Iz drugog pokušaja: Isar Aerospace prvi komercijalno stigao u svemir iz kontinentalne Europe

Nakon što je prvi pokušaj prije osamnaest mjeseci završio u moru, njemački startup Isar Aerospace slavlje je odgodio dok nije bilo posve jasno da je njegova raketa Spectrum zaista dosegnula orbitu

Bug.hr nedjelja, 6. rujna 2026. u 20:33
📷 isaraerospace.com
isaraerospace.com

Let s arktičkog norveškog spaceporta Andøya postao prvi komercijalni polazak koji je iz kontinentalne Europe stigao u orbitu, prekretnica za regiju koja pokušava izboriti neovisan pristup svemiru.

Bespilotni Spectrum ponio je pet malih satelita i jedan tehnološki eksperiment izveden tijekom leta, a raketa je namijenjena rastućem tržištu malih i srednjih tereta. Bio je to tek drugi let bavarske tvrtke: prvi je, s istoga mjesta, ubrzo nakon polijetanja pao u more i eksplodirao u vatrenom prizoru.

Usko grlo

„Sposobnost lansiranja trenutačno je najveće usko grlo u cijeloj industriji", poručio je novinarima suosnivač i direktor Isara Daniel Metzler za Reuters.Tvrtka je, dodao je, i dalje dobro financirana, a izlazak na burzu „nije na stolu".

📷 isaraerospace.com
isaraerospace.com

Politika je reagirala predvidljivo velikim riječima. Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je lansirno mjesto posjetio u ožujku, let je nazvao „početkom nove ere", dok je povjerenik EU-a za obranu i svemir Andrius Kubilius na mreži X ustvrdio da je neovisan europski pristup svemiru upravo dobio snažan zamah. O sigurnosti „u turbulentnim vremenima" govorila je i norveška ministrica industrije i trgovine Cecilie Myrseth.

Pet raketa i cilj od 40 letova

Uz uspješan let stižu i ambiciozni planovi. Isar tvrdi da već ima pet raketa u proizvodnji te da se sada usredotočuje na povećanje kapaciteta, s dugoročnim ciljem od oko 40 lansiranja godišnje. Drugu lansirnu lokaciju gradi u kanadskoj Novoj Škotskoj, koja bi za polijetanja mogla biti spremna 2028.

Ima li nade za Europu

Iz europske perspektive zapravo je žalosno što se o europskim svemirskim programima rijetko izvještava, jer su mediji prepuni vijesti čak i kad se tek pojavi dim ispod Muskovih ili drugih američkih raketa. Ali ima nade: tu je francuski ArianeGroup, zajednički pothvat Airbusa i Safrana, koji koristi spaceport u Francuskoj Gvajani u Južnoj Americi. Norveškom Andøyu pak najbliži su suparnici švedski Esrange i britanski SaxaVord na škotskim Shetlandima, svi s istim ciljem: veća europska samostalnost u letovima u svemir.