Mars izbliza, kako ga je snimila sonda Psyche
NASA-ina sonda iskoristila je gravitacijsku pomoć Marsa za promjenu putanje i ubrzanje bez trošenja goriva, uspješno kalibrirala instrumente te snimila jedinstvene fotografije Crvenog planeta
NASA-ina svemirska sonda Psyche uspješno je završila bliski prelet pokraj Marsa 15. svibnja, pri čemu je prišla površini tog planeta na udaljenost od oko 4.600 kilometara. Ovaj manevar iskorišten je za takozvanu gravitacijsku praćku, čime je sonda dobila ubrzanje i prilagodila svoju orbitalnu ravninu, sve bez potrošnje vlastitog pogonskog goriva. Nakon ovog uspješnog koraka, sonda je nastavila svoj put prema glavnom asteroidnom pojasu, smještenom između Marsa i Jupitera, gdje se nalazi njezin konačni cilj – metalom bogati asteroid Psyche, do kojeg će stići u kolovozu 2029. godine.
Kalibracija instrumenata u letu
Neposredno nakon preleta pored Marsa tim stručnjaka analizirao je radijske signale primljene putem globalne mreže Deep Space Network. Dopplerov signal u stvarnom je vremenu pokazao da je Mars sondi osigurao dodanu brzinu od otprilike 1.600 kilometara na sat te otklonio njezinu putanju za oko jedan stupanj u odnosu na orbitalnu ravninu.
U danima uoči i tijekom samog preleta svi znanstveni instrumenti na letjelici bili su uključeni radi kalibracije. Bliski susret s Marsom poslužio je operativnom timu kao generalna proba za aktivnosti koje ih očekuju po dolasku na odredište. Među sustavima koji su testirani i kalibrirani nalaze se multispektralne kamere, magnetometri te spektrometar gama-zraka i neutrona.
Kao bonus pri ovom manevru letjelica je uspjela snimiti Mars iz vrlo rijetke i specifične perspektive. Zbog visokog kuta iz kojeg je prilazila, Crveni je planet u danima uoči preleta izgledao kao tanki polumjesec obasjan sunčevom svjetlošću. Na snimkama multispektralne kamere taj je polumjesec bio znatno svjetliji i protezao se dalje oko planetarnog diska nego što se predviđalo, što stručnjaci pripisuju snažnom raspršivanju sunčeve svjetlosti kroz prašnjavu atmosferu Marsa.
Prelazeći iz Marsove noćne na dnevnu stranu, letjelica je u trenucima najvećeg približavanja napravila brzu seriju fotografija površine. Na njima se vide karakteristike poput pruga, nastalih uslijed puhanja vjetra preko udarnih kratera. One se u pojedinim slučajevima protežu u duljinu i do 50 kilometara. Isto tako, sonda Psyche poslala je i fotografije kratera snimljene izbliza, koje će znanstvenicima nesumnjivo biti od interesa.
