Američka svemirska agencija NASA službeno je proglasila završetak misije MAVEN (Mars Atmosphere and Volatile Evolution). Ova povijesna misija, koja je prva bila u potpunosti posvećena proučavanju marsovske atmosfere i njezine evolucije, privedena je kraju nakon više od 11 godina. Time je ova sonda nadmašila svoju primarnu jednogodišnju misiju u orbiti Marsa za više od desetljeća.

Posljednji kontakt sa sondom zabilježen je 6. prosinca prošle godine, kada je došlo do neočekivanog gubitka signala u trenucima dok je MAVEN prolazio iza Marsa. U veljači ove godine NASA je osnovala povjerenstvo za reviziju anomalija s ciljem procjene mogućnosti oporavka sonde i utvrđivanja njezinog stanja. Povjerenstvo je u konačnici zaključilo da se MAVEN ne može oporaviti te da više nije sposoban obavljati znanstvene zadaće niti služiti kao relej za prijenos podataka s marsovskih rovera.

Uzroci se istražuju

Telemetrijski podaci primljeni neposredno prije prolaska sonde iza Marsa pokazivali su da svi njezini podsustavi rade normalno. Međutim, nakon što je trebala "izroniti" s druge strane planeta, NASA-ina mreža Deep Space Network nije detektirala signal. Naknadna analiza kratkog fragmenta telemetrije otkrila je da je MAVEN ušao u siguran način rada i počeo se rotirati neobično visokom brzinom, što je ukazalo na poremećaj u putanji. Zbog te rotacije baterije sonde potpuno su se ispraznile, što je dovelo i do gubitka napajanja komunikacijskog sustava. Točan uzrok anomalije još uvijek se istražuje, a konačno izvješće povjerenstva očekuje se krajem godine.

Iako je rad na sakupljanju novih podataka time završen, NASA je započela službeni postupak stavljanja misije izvan pogona, što uključuje arhiviranje cjelokupnog skupa podataka koji će ostati dostupni znanstvenoj zajednici. Tijekom jedanaest godina rada, znanstveni timovi misije objavili su više od 800 publikacija na temelju prikupljenih podataka, a u planu su i novi radovi temeljeni na MAVEN-ovim podacima.

Znanstveno nasljeđe misije

Lansiran u studenom 2013. godine, MAVEN je istraživao gornju atmosferu, ionosferu i interakcije Crvenog planeta sa Suncem kako bi se utvrdilo na koji način Mars gubi svoju atmosferu u svemiru. Razumijevanje ovog procesa pruža izravan uvid u povijest marsovske klime, postojanje tekuće vode i općenitu nastanjivost planeta.

Među ključnim znanstvenim postignućima, NASA izdvaja i činjenicu da je MAVEN bio jedina njihova svemirska letjelica sposobna istodobno mjeriti Sunčevu aktivnost i reakciju Marsove atmosfere, što je dovelo i do otkrića novih vrsta protonskih polarnih svjetlosti koje, za razliku od onih na Zemlji, na Marsu mogu nastati bilo gdje.

Tim je također po prvi put na nekom planetu izmjerio proces atmosferskog raspršenja promatranjem plemenitog plina argona, potvrđujući u stvarnom vremenu kako energetski nabijene čestice pri velikim brzinama doslovno izbacuju molekule plina u svemir. Uz proučavanje globalne pješčane oluje iz 2018. godine, koja je pokazala kako zagrijavanje podiže molekule vode visoko u atmosferu i ubrzava njezin gubitak, MAVEN je prošle godine uspješno doprinio i promatranju kometa 3I/ATLAS, snimivši UV slike visoke rezolucije koje znanstvenicima pomažu u analizi sastava i povijesti tog nebeskog tijela.

Rekordna podatkovna veza

Povrh neprocjenjivog znanstvenog doprinosa, MAVEN je igrao ključnu ulogu u NASA-inoj mreži za prijenos podataka s Marsa, tj. služio je kao komunikacijski relej preko kojeg su se podaci s marsovskih rovera slali kontroli misije. O pouzdanosti i kapacitetu ovog sustava najbolje govori podatak da MAVEN drži i službeni rekord u Sunčevom sustavu za količinu podataka koji su u jednom danu uspješno preneseni s nekog drugog planeta na Zemlju.