Svjetski je dan asteroida pa je vrijeme za prigodno paničarenje - možemo li ih vezati i odvući?
30. lipnja obilježava se kao Svjetski dan asteroida, a mi povodom toga donosimo informacije o novom znanstvenom radu koji teoretizira još jedan način skretanja istih s putanje
Nađe li se kakav veći asteroid na putanji koja presijeca Zemljinu baš u vrijeme kada se i ona ima naći na tom sjecištu, ljudska vrsta nema baš mnogo opcija – osim eventualno hitno evakuirati šire područje u koje bi asteroid mogao udariti. Naravno, evakuacija stanovništva bila bi smislena ako je riječ o dovoljno malenom asteroidu da ne uništi, primjerice, veća dio kontinenta, a opet morao bi biti dovoljno velik da bismo ga mogli na vrijeme opaziti (što nije uvijek slučaj).
Jedan nepredvidivi udar asteroida zbio se na današnji dan, 30. lipnja 1908. godine, u Sibiru, u blizini rijeke Tunguske. Taj je događaj poznat kao Tunguska eksplozija, procijenjene snage 10-15 megatona, odnosno oko tisuću puta veće oslobođene energije nego što su je imale atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki. Dakako, bila je riječ o udaru asteroida koji je eksplodirao oko 5 kilometara iznad tla i nije ostavio krater, ali je spalio stabla u krugu od oko 30 kilometara.
Zbog tog je događaja upravo današnji dan, 30. lipnja, proglašen za Svjetski dan asteroida, kojim se želi skrenuti pozornost na ovaj vid opasnosti koja vreba iz svemira.
Vezivanje asteroida
O obrani Zemlje od asteroida već smo pisali, primjerice kada je NASA u testiranje jednog načina skretanja s orbite angažirala SpaceX, a sada prenosimo ideju skupine znanstvenika iz zvjezdarnice Arecibo koji su predložili još jedan način za izbjegavanje sudara velikog svemirskog kamenja s našim planetom.
Njihova ideja sastoji se od povezivanja potencijalno opasnog asteroida posebnim naprednim užetom – kakvo bi se moglo iskoristiti i za izradu svemirskih dizala – s drugim, manjim asteroidom u blizini. Ovo bi promijenilo težište tih dvaju svemirskih tijela, te onog opasnijeg skrenulo s putanje dovoljno da promaši Zemlju.
Ova metoda manje je opasna, elaboriraju znanstvenici, od bombardiranja asteroida, jer ne dovodi Zemlju u opasnost od udara njegovih krhotina. Računalna simulacija izvedena na primjeru asteroida Bennu pokazala je da se objekti iz klase potencijalno opasnih (kakvih za sada poznamo oko dvije tisuće) na ovaj način mogu premjestiti u sigurniju orbitu. Izračunali su nekoliko scenarija s različitim načinima vezivanja i orijentacijama užeta dugog 1, 2 ili 3 kilometra te pronašli one koji su najbolja oklada za skretanje asteroida s putanje.
O logističkim izazovima ovakvog svemirskog pothvata, kao i o karakteristikama užeta o kojem teoretiziraju, nisu se detaljno očitovali.
