Kad je međuzvjezdani komet 3I/ATLAS, u prosincu 2025. godine, počeo napuštati blizinu Sunca, astronomi su iskoristili jedinstvenu priliku kako bi prema njemu usmjerili moćni NASA-in svemirski teleskop James Webb. Komet je tada bio svježe zagrijan nakon svog najbližeg prolaska pokraj Sunca, što je uzrokovalo pretvaranje njegovog drevnog leda u sjajnu komu plina – idealnu za detaljno promatranje i mjerenje kemijskih komponenti.

Rezultati analiza, dobiveni promatranjem, iznenadili su znanstvenike, kažu sada iz NASA-e. Teleskop Webb je zabilježio detaljne podatke o kemijskim omjerima ugljika i deuterija (teškog vodika) kakvi dosad nisu viđeni kod kometa unutar našeg Sunčevog sustava. Astronomi su iskoristili te podatke kako bi rekonstruirali i razumjeli okoliš u kojem je ovaj objekt uopće nastao.

Neočekivani kemijski sastav

Astrokemičar Martin Cordiner iz NASA-inog centra Goddard, ujedno i glavni autor studije, istaknuo je kako je ovo bila jedinstvena prilika za proučavanje drevnog objekta iz udaljene galaksije koji vjerojatno potječe iz vremena prije nastanka našeg Sunca i Sunčevog sustava. Znanstvenici su stoga tada dobili odobrenje da prekinu planirani raspored Webbovih promatranja kako bi pomoću instrumenta NIRSpec (blisko-infracrveni spektrograf) analizirali komet na njegovu proputovanju kroz naš sustav.

NIRSpec je otkrio iznimno visoke razine deuterija, čak trideset puta veće od onih zabilježenih kod "domaćih" kometa. To implicira da 3I/ATLAS potječe iz iznimno hladnog sustava koji datira iz mnogo ranijeg razdoblja naše galaksije. Tijekom formiranja, materijal kometa bio je izložen snažnom zračenju, ali ne i dugotrajnoj toplini koja bi njegov led od "teške vode" pretvorila u uobičajeni oblik vode kakav poznajemo na Zemlji. Uz to, pronađeni su tek tragovi ugljika-13 u usporedbi s lakšim ugljikom-12, što također potvrđuje starost objekta jer se zvjezdani sustavi s vremenom obogaćuju ugljikom-13 kroz cikluse rađanja i umiranja zvijezda. Njihova saznanja objavljena su u radu u časopisu Nature protekloga tjedna.

Prozor u kozmološku prošlost

Ovaj znanstveni tim procjenjuje da je 3I/ATLAS mogao nastati prije 10 do 12 milijardi godina, u razdoblju poznatom kao "kozmičko podne", dok je formiranje zvijezda u svemiru bilo na vrhuncu. Njegov izvorni sustav vjerojatno je bio smješten u hladnom i gustom oblaku, a obilje teške vode dokazuje da je komet proveo svoje formativne godine u duboko zamrznutom stanju.

Autori studije poručuju da analiza ovakvih međuzvjezdanih objekata predstavlja ključan korak prema razumijevanju evolucije i učestalosti uvjeta za razvoj života u ostatku svemira. Rezultati su pogotovo značajni jer se podudaraju i s onima dobivenima promatranjem pomoću Vrlo velikog teleskopa, (VLT) Europskog južnog opservatorija, koji su također potencirali neuobičajen kemijski sastav međuzvjezdanog kometa, u odnosu na one koji su nam bliski i poznatiji.