I ovaj puta je cijeli natječaj u režiji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a pod ekološkim vozilima se misli na električne te (određene) automobile s hibridnim pogonom te električne  motocikle, skutere, četverocikle pa i bicikle.

Ukoliko ste namjerili kupiti električni automobil i nedostaje vam 80.000kn ovo je prilika za vas. Problemi će vam biti riješeni jer Država, točnije Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pretače namjenska sredstva iz Europske Unije upravo u vaš džep. Dobro, na račun prodavatelja električnih automobila, ali vi ćete na koncu platiti manje. Proceduru za prijavu je odlično opisao kolega Vrbanus u prethodnom članku na istu temu pa se time nećemo baviti.

Kao i do sada, cilj je Lijepu Našu učiniti još lijepšom, ne toliko oku koliko njuhu jer znamo da električni automobili ne zagađuju zrak, osim posredno. Uz to da je poznata po birokratiziranosti, Europska Unija je poznata i po proaktivnom suočavanju s gorućim ekološkim pitanjima, a promet odnosno zagađenje koje proizvodi svakako je jedno takvo. EU ima jasne ciljeve kada govorimo o povećanju energetske učinkovitosti te smanjenju emisije stakleničkih plinova,a ciljevi EU su i naši ciljevi, pogotovo kada novac za njihovo dosezanje dolazi iz zajedničke blagajne. Statistika nam govori da promet u energetskoj potrošnji sudjeluje s 30%, a od ukupne količine stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu na promet otpada 25%. Od te količine čak 70% stakleničkih plinova dolazi od cestovnog prometa pa je stoga jasno zašto su napori usmjereni upravo prema povećanju udjela električnih i hibridnih vozila (s malim ispuštanjem ugljičnog dioksida) u državama članicama EU.

Danas započeti krug podjele poticaja ima za zadatak alocirati 12 milijuna kuna za kupnju novih  vozila od strane fizičkih osoba, a nekoliko tjedana kasnije još 13 milijuna kuna biti će na raspolaganju zaiteresiranim pravnim osobama. Pogledamo li letimično ponudu električnih odnosno plug-in vozila s hibridnim pogonom na našem tržištu, ne možemo reći da je bilo nekih dramatičnih uzleta u širinu. Suprotno očekivanjima, pooštrena pravila koja isključuju vozila s hibridnim pogonom koja nemaju "plug-in" opciju te ograničavaju emisiju ugljičnog dioksida na manje od 50 g/km nisu paletu automobila za koje je moguće dobiti poticaje svela na tek nekoliko.

Ako ne griješimo, u kategoriji plug-in hibrida bi se mogli naći Toyota Prius Plug-in, zatim BMW i3 u izvedbi s "range extender" pomoćnim motorom (točnije agregatom za punjenje baterije) s unutarnjim izgaranjem, Mini Cooper SE Countryman te BMW i8 koji možda nije utjelovljenje razboritosti i suzdržanosti,  ali ako smo dobro razumjeli, udovoljava uvjetima natječaja. Od limuzina se nudi BMW 330e čija deklarirana emisija doseže točno 49 g/km, SUV u ponudi predstavlja Mitsubishi Outlander PHEV s deklariranih 41 g/km te ljubimac naroda VW Golf u izvedbi GTE. Na tržištu postoji još podosta automobila s hibridnim pogonom, no oni premašuju dopuštenih 50 g CO2 po prevaljenom kilometru.

Posve električni automobili na tržištu Hrvatske su (nasumičnim redosljedom): u svijetu popularni Nissan Leaf, Renault Zoe, BMW i3, Kia Soul EV i VW e-Up te e-Golf. Što se ostalih električnih automobila poput Tesla modela tiče, za njima će valjati posegnuti preko granice u vlastitom aranžmanu.

Onako, po srcu, nismo sigurni da je ovaj oblik poticaja baš posve primjeren za Hrvatsku u kojoj je prosječna starost vozila, ako je suditi po podacima koje za 2017. godinu objavljuje CVH dosegnula 13,99 godina. Od ukupno 1.567.883 osobnih automobila koji su prošle godine pohodili redovnom tehničkom pregled preko dvije trećine je starije od deset godina što zasigurno ima negativan utjecaj na ekologiju, ali i sigurnost. S druge strane, primjetan je trend rasta broja električnih i hibridnih vozila kakvih je u nas prije deset godina bilo registrirano 72, a 2017. godine 2.909 komada, ali prema ukupnom broju ovo je još uvijek malo. Raspoloživih 12 milijuna kuna poticaja moglo bi sufinancirati 150 električnih automobila (uz maksimalni iznos poticaja) ili pak 300 plug-in hibrida, ali sva ta vozila spadaju u financijski manje pristupačan dio onoga što se nudi na našem tržištu. Sagledamo li to uz podatak da u nas broj polovnih automobila na prvoj registraciji premašuje broj novih, jasno je da slika nije sjajna te da su u ekološkom pogledu ovi poticaji tek omanji flaster na ugrizu morskog psa. S druge strane, novci koji su za to namijenjeni dolaze iz EU pa zašto ih ne iskoristiti.

Kako ovaj natječaj za poticaje prilikom kupnje električnih i hibridnih vozila nije prvi svoje vrste, biti će zanimljivo promatrati koliko brzo će se za tu namjenu dodijeljena sredstva potrošiti. Naime, ovaj puta su uvoznici sigurno bolje pripremljeni za savladavanje birokratskog dijela ovog natječaja. Jasno je da postoji i brojna populacija potencijalnih kupaca koji su prepoznali prednosti kupnje vozila sufinancirane od države pa bi ovaj krug poticaja mogao biti iskorišten brže nego u prijašnjim prilikama. Da parafraziramo poslovicu: "Tko prvi njegovo električno vozilo s državnim poticajima."