Iza rekorda šangajske burze ne stoji samo špekulativni zanos domaćih ulagača, nego i strateški projekt: CXMT je postao središnji stup kineske kampanje za samodostatnost u poluvodičima, u trenutku kada američke izvozne kontrole i globalna nestašica memorije preslaguju cijelu industriju.

Od lokalne tvornice do najvrednije kineske dionice

CXMT (puni naziv ChangXin Memory Technologies) prikupio je u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) 57,92 milijarde juana, odnosno oko 7,5 milijardi eura. Riječ je o najvećem IPO-u u Aziji ove godine i najvećoj poluvodičkoj javnoj ponudi u povijesti Kine, čime je nadmašen SMIC-ov iznos od oko 6,6 milijardi eura iz 2020. godine.

Dionica je na trgovanju zatvorila dan na 49 juana, uz vrhunac od 55,03 juana, prema početnoj cijeni od 8,66 juana. Time je tržišna kapitalizacija CXMT-a skočila na oko 3,3 bilijuna juana (približno 420 milijardi eura), s otprilike 75 milijardi eura koliko je tvrtka vrijedila tijekom same ponude. CXMT je tako prestigao Industrijsku i trgovačku banku Kine (ICBC) i njezinih 2,6 bilijuna juana, popevši se na vrh domaće ljestvice po vrijednosti.

Što CXMT zapravo proizvodi

CXMT izrađuje DRAM čipove, memoriju koja se ugrađuje u pametne telefone, računala, poslužitelje i sve više u pametna vozila. Prema podacima iz prospekta, do kraja 2025. godine tvrtka je držala 7,67 posto globalnog DRAM tržišta, čime se svrstala na četvrto mjesto u svijetu, iza južnokorejskih Samsunga i SK Hynixa te američkog Microna.

Popis kupaca pokazuje koliko je tvrtka već ugrađena u kineski tehnološki ekosustav: među klijentima su Alibaba Cloud, ByteDance, Tencent, Lenovo, Xiaomi, Honor, Oppo i Vivo. Rast je pritom eksplozivan. Prihod je u prvom tromjesečju 2026. dosegnuo 50,8 milijardi juana (oko 6,4 milijarde eura), više od 700 posto na godišnjoj razini, potaknut naglim usvajanjem umjetne inteligencije i globalnom nestašicom memorije.

Zašto Peking toliko ulaže

Odgovor na pitanje o značaju leži u geopolitici. Tržište memorije desetljećima drže tri igrača, a Kina je u tom segmentu ostala ranjiva jednako kao i u naprednim logičkim čipovima. CXMT je osnovan uz državnu potporu upravo da bi tu ovisnost smanjio, a njegova uloga postala je izraženija otkako su američke kontrole ograničile kineski pristup najnaprednijoj memoriji.

Također, tu je i kratkoročni cilj i efekt. Dok su Samsung, SK Hynix i Micron preusmjerili velik dio kapaciteta prema memoriji visoke propusnosti (HBM) za poslužitelje umjetne inteligencije, ponuda klasične serverske DRAM memorije naglo se stisnula, a cijene su poletjele: komplet od 32 GB DDR5 memorije koji je sredinom 2025. stajao oko 70 do 105 eura sada se prodaje između 350 i 410 eura. CXMT popunjava upravo tu prazninu, i to s pozicije snage: prema izvještajima s tržišta, odbio je zahtjeve za popustima na 64 GB DDR5 module čak i domaćim kupcima poput Huaweija.

Nedostajuća karika: HBM i oprema

CXMT ima zanemarivu proizvodnju HBM-a, a upravo je ta memorija ključna za pogon naprednih sustava umjetne inteligencije. Prema analitičarima koji prate razvoj, tvrtka cilja na proizvodnju HBM3 do kraja 2026. i HBM3E tijekom 2027., no volumenska proizvodnja uz konkurentan prinos vjerojatnije je pitanje 2028. godine ili kasnije. Procjene ga smještaju tri do četiri godine iza vodećih proizvođača.

Američke izvozne kontrole iz prosinca 2024. pogodile su opremu ključnu za HBM (alate za bušenje kroz silicij, jetkanje i pakiranje), a serviserima američkih proizvođača opreme naloženo je napuštanje tvrtke. Bez pristupa litografiji ekstremnim ultraljubičastim svjetlom (EUV), CXMT proizvodi napredne module bez vrhunske litografije, što je tehnički impresivno, ali postavlja pitanje može li to raditi u dovoljnim količinama i uz prihvatljive prinose.

Analiza koju spominje Morningstar upozorava upravo na to: tvrtka je dobro pozicionirana za rastuću domaću potražnju za umjetnom inteligencijom, ali tehnološki jaz mogao bi joj ograničiti udio u memoriji za AI sustave.

Geopolitički okvir: liste, lobiranje i Apple

Naposljetku, CXMT živi u sivoj zoni američkih restrikcija. Nalazi se na Pentagonovu popisu kompanija povezanih s kineskom vojskom (Section 1260H), što zapadnim partnerima nameće provjere usklađenosti, no američko Ministarstvo trgovine za sada je odgodilo njegovo uvrštavanje na crnu listu izvoznih ograničenja (Entity List) kako ne bi zaoštrilo trgovinske tenzije. U toj odgodi svoju je ulogu odigralo i lobiranje: Financial Times izvijestio je početkom srpnja da je Apple pokrenuo testiranje CXMT-ovih LPDDR5X čipova za uređaje koji se prodaju u Kini, istodobno predvodeći napore američkih tehnoloških tvrtki da dobiju jamstva kako CXMT neće završiti na Entity Listu.

Zaključak se nameće sam

CXMT je za Kinu značajan na dvije razine koje ne treba brkati. Simbolički, njegovo uvrštenje dokaz je da domaći kapital i država mogu izgraditi memorijskog diva usprkos sankcijama, a tržišni entuzijazam to potvrđuje brojkama. Praktično, tvrtka rješava kineski problem s klasičnom memorijom, ali ne i onaj najvažniji za buduće AI čipove. Rekordna valuacija mjeri koliko tržište vjeruje u prvu priču. Hoće li se ostvariti i druga, odlučit će oprema kojoj CXMT za sada nema pristup.