U svojoj tradicionalnoj točki programa na Bug Future Showu danas je Hrvoje Josip Balen iz Sveučilišta Algebra Bernays u razgovoru jedan-na-jedan prvi put ugostio jednog predstavnika vlasti. Bio je to Damir Habijan, aktualni ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. On je odmah na početku najavio ovotjednu sjednicu Vijeća za digitalizaciju, na kojoj će biti predstavljen novi nacionalni strateški plan za razvoj umjetne inteligencije. Hrvatska će temeljem tog plana krenuti u implementaciju politika do kraja desetljeća, a one se tiču razvoja ljudskih potencijala, suverene i sigurne infrastrukture, etičkih načela i zaštite podataka te inovacija.

Ministar Habijan istaknuo je potrebu za deregulacijom u Europi, kako više birokracija ne bi bila kočnica razvoju, ali da se ipak nađe određena ravnoteža u regulativi, kojom će se postići ciljevi razvoja u eri AI-ja. Zakonski okviri moraju postojati, istaknuo je, ali ne tako da ograničavaju poduzetnike i inovatore. Također, naglasio je potrebu za ubrzanjem zakonodavnog procesa, jer se danas rokovi donošenja EU propisa i njihovog prevođenja u nacionalna zakonodavstva mjere u godinama – što je uz brz razvoj tehnologije jednostavno presporo.

U Hrvatskoj će se za provedbu AI Akta i ostalih europskih propisa vezanih uz umjetnu inteligenciju brinuti ili neka od postojećih agencija, ili će ta odgovornost biti podijeljena među HAKOM-om i AZOP-om, ili će pak – kao treća opcija – biti osnovano novo regulatorno tijelo. Za sada još nije odlučeno kojim će putem Hrvatska po tom pitanju ići, ali će odluka o tome biti vjerojatno donesena vrlo brzo.

Hrvatska, osim očuvanja digitalne suverenosti i ulaganja u nacionalnu kritičnu digitalnu infrastrukturu, prati i ulaganja u podatkovne centre, a nastavlja se i s dodavanjem novih usluga u jedinstvenu platformu e-Građani. Balen je pitao ministra i o mogućnosti provođenja e-izbora, odnosno glasanja preko Interneta. Habijan je na tu temu rekao da se i dalje postavlja pitanje pokrivenosti države i penetracijom pristupa Internetu, pa to vjerojatno nije opcija već sad, ali je definitivno budućnost koja dolazi.

Hoće li AI zamijeniti radna mjesta u državnoj upravi? Habijan smatra da će primarno doći do automatizacije i promjene strukture radnih mjesta, a jedino "kristalna kugla" može reći hoće li to značiti i ukupno smanjenje broja zaposlenih. Ono, pak, što je cilj aktualne vlasti jest da se građani više ne susreću sa situacijama "fali ti jedan papir", već da sve državne agencije i institucije mogu pristupiti svim potrebnim im dokumentima, ako ih je građanin barem jednom predao.

Postavilo se i pitanje novog kaznenog djela, koje opisuje štetu koju je proizvela umjetna inteligencija, bilo da je riječ o autonomnim vozilima ili nekom drugom obliku AI-ja koji može naškoditi ljudima i imovini. Habijan kaže da će tu primarno biti ključno provođenje zakona, odnosno educiranje pravosudnih djelatnika i sudaca koji će o takvim stvarima morati odlučivati – a vjeruje da će to biti provedeno na zadovoljavajući način.

Za kraj – kako ministarstvo može pomoći privatnom sektoru? Ministar tvrdi da je ključ u komunikaciji i sinergiji državne uprave, akademske zajednice i gospodarstva, kako bi se uskladio smjer u kojem država želi ići, bilo da je riječ o strategiji umjetne inteligencije ili bilo kojem drugom segmentu.