Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET) i Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) proveli su istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u obrazovanju. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta BrAIn tijekom školske godine 2024./2025., a obuhvatilo je učenike, roditelje i odgojno-obrazovne radnike. Rezultati su predstavljeni ovog petka u NSK-u. 

„Rezultati istraživanja naglašavaju važnost strateškog, odgovornog i promišljenog pristupa razvoju i primjeni digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju. Naš je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, uz brigu o dobrobiti djece i mladih”, rekao je na predstavljanju rezultata ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Radovan Fuchs.

Prema rezultatima, učenici digitalne tehnologije u nastavi najčešće koriste u predmetima poput Informatike, Matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika. Za učenje i školske zadatke pritom se često oslanjaju na mobitele, Internet i alate temeljene na umjetnoj inteligenciji.

Vidljivo je i da učenici u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o korištenju digitalnih tehnologija u školama, ističući prednosti poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti tijekom nastave. No, dio sudionika istraživanja upozorava na moguće negativne učinke, među kojima su smanjena koncentracija i površnije učenje.

Upotreba alata umjetne inteligencije, posebno chatbotova, također je u porastu. Prema istraživanju, takve alate za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26 posto osnovnoškolaca te između 40 i 50 posto srednjoškolaca, najčešće za pronalaženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć pri rješavanju zadataka.

Roditelji uglavnom imaju pozitivan stav prema primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju, posebno kada je riječ o suradnji na školskim zadacima i komunikaciji između učenika, nastavnika i roditelja. Istodobno izražavaju određeni oprez prema korištenju umjetne inteligencije zbog mogućeg prevelikog oslanjanja na takve alate i potencijalnog utjecaja na razvoj kritičkog mišljenja.

Nastavnici digitalne tehnologije najčešće koriste za prezentaciju gradiva, ponavljanje nastavnih sadržaja i administrativne zadatke, dok alate umjetne inteligencije uglavnom primjenjuju u pripremi nastave. Ističu i potrebu za dodatnom edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama za njihovu primjenu u obrazovnom sustavu.

„Iznimno nam je važno što smo kroz ovo istraživanje dobili cjelovitiji uvid u stanje i potrebe obrazovnog sustava. Na temelju rezultata razvili smo preporuke za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim suradnicima i donositeljima odluka”, istaknuo je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju.

Preporuke možete pogledati na ovoj poveznici.