Gotovo 200 ekonomista i tehnoloških lidera upozorava na AI: "Moramo djelovati sada”

Skupina, među kojima je petnaest nobelovaca i glavni ekonomisti OpenAI-ja i Anthropica, poziva se na hitnu reakciju, no sama izjava, uz dramatičan naslov, ne sadrži nijedan konkretan zakonski prijedlog

Bug.hr ponedjeljak, 13. srpnja 2026. u 21:59
📷 BUG/AI
BUG/AI

Blizu 200 ekonomista, znanstvenika i tehnoloških čelnika potpisalo je zajedničku izjavu naslovljenu "Moramo djelovati sada", u kojoj se tvrdi da umjetna inteligencija može preoblikovati gospodarstvo brže od bilo koje tehnologije u povijesti i da donositelji politika na to moraju reagirati bez odgode.

Rijedak konsenzus

Izjavu je potpisala skupina koja se rijetko okuplja oko iste teze: petnaest nobelovaca, ugledni investitori i, među ostalima, glavni ekonomisti dvaju vodećih AI laboratorija, OpenAI-ja i Anthropica. Na popisu su Jack Clark, suosnivač Anthropica, Eric Schmidt, bivši izvršni direktor Googlea, i investitor Vinod Khosla. Uz njih stoje i imena Darona Acemoglua i Simona Johnsona, profesora s MIT-a i dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, koji su donedavno bili poznati kao skeptici prema tvrdnjama o naglom učinku umjetne inteligencije.

Gubitak radnih mjesta

U izjavi se učinak AI-ja opisuje kao potencijalno veći od onoga Industrijske revolucije, ali sabijen u dramatično kraći vremenski okvir, što potpisnici nazivaju tsunamijem koji dolazi. Tehnološki čelnici na masovni gubitak radnih mjesta upozoravaju već dulje vrijeme, dok su ekonomisti tradicionalno smatrali da se takve promjene odvijaju postupno i da ih tržište rada apsorbira kroz vrijeme. Potpis dijela struke koja je do jučer umirivala sada označava zaokret u tom stavu.

Većina potpisnika i dalje vjeruje da bi umjetna inteligencija dugoročno mogla podići produktivnost i životni standard, kao što su to učinili parni stroj i računalo. Kratkoročni šok, upozorava se, druga je stvar: mogao bi izbrisati milijune poslova u sektoru takozvanih bijelih ovratnika prije nego što se gospodarstvo prilagodi.

Institucije nespremne

Sustavi osiguranja za slučaj nezaposlenosti i drugi programi socijalne sigurnosti nisu, tvrdi se, projektirani za brzi priljev ljudi koji bi u kratkom roku mogli ostati bez posla. Dodatnu poteškoću predstavlja nedostatak pouzdanih podataka: istraživači ističu da se ne zna dovoljno precizno koliko se brzo AI širi ni koje sektore najjače pogađa, što otežava svaku procjenu razmjera.

Zaključno, potpisnici pozivaju donositelje odluka i čelnike industrije da tehnologiju usmjere tako da nadopunjuje ljudski rad umjesto da ga u cijelosti zamijeni, te da se hitno razviju bolje metode mjerenja stvarnog utjecaja umjetne inteligencije na gospodarstvo.