Drugi stupanj rakete Falcon 9 svemirske kompanije SpaceX udarit će u Mjesečevu površinu 5. kolovoza u približno 8:35 sati po našem vremenu. Predviđeno mjesto udara nalazi se u blizini kratera Einstein, blizu ruba Mjeseca, kako ga vidimo sa Zemlje. Riječ je o komadu svemirskog otpada koji je 15. siječnja 2025. godine kao gornji stupanj rakete lansirao lunarne landere Blue Ghost-1 i Hakuto-R Resilience (te, spomenimo, ponešto tereta i iz Hrvatske), nakon čega je ostao u visokoj Zemljinoj orbiti koja presijeca Mjesečevu putanju. Sada astronomi predviđaju i njegov konačni pad na naš prirodni satelit.

Kao tako predvidiv, ovaj događaj predstavlja izuzetnu priliku za snimanje umjetnog udara u stvarnom vremenu sa zemaljskih i svemirskih opservatorija. Objekt dug približno 12 metara i promjera četiri metra, čija se masa procjenjuje na oko 4.000 kg (uz pretpostavku da je gorivo iz rezervoara potpuno potrošeno), dosegnut će brzinu udara od 2,43 km/s pod kutom od 34° u odnosu na vertikalu.

Očekuje se kraći bljesak

Iako je znatno masivniji od većine prirodnih meteoroida, kreće se znatno sporije, što stvara specifične fizikalne uvjete pri udaru. Pri udaru s procijenjenom kinetičkom energijom od 11,8 GJ i ukupnom količinom gibanja (momentumom, zaletom, kako vam drago) od 9,7 meganewton sekundi, očekuju se tri ključne pojave.

Prva je kratkotrajni bljesak svjetlosti koji traje kraće od jedne sekunde i nastaje isparavanjem materijala. Druga je oblak izbačenog materijala koji će se razvijati nekoliko minuta, dok je treća stvaranje novog kratera promjera između 20 i 30 metara. Ukoliko dođe do raspada strukture prije samog dodira s površinom, moguće je i formiranje dvostrukog kratera, navode znanstvenici koji su o ovom događaju objavili i rad na repozitoriju arXiv.

Predviđanje točne svjetline bljeska iznimno je složeno. Za razliku od prirodnih meteoroida koji pri velikim brzinama redovito stvaraju udarne valove u svim Mjesečevim materijalima, raketni otpad brzine oko 2 km/s stvorio bi udarni val samo ako udari u regolit (gdje je brzina zvuka nekoliko stotina metara u sekundi), dok u čvrstoj stijeni (gdje brzina zvuka iznosi od 1.000 do 2.000 m/s) do toga ne dolazi. Budući da predviđeno mjesto udara, koje nije moguće sasvim precizno izračunati, obuhvaća i zaravni i stijene, svjetlina bljeska ne može se predvidjeti.

Za promatrače sa Zemlje ključni su, pak, uvjeti lokalna tama i položaj Mjeseca iznad horizonta. U trenutku udara, najbolji uvjeti za opažanje bit će u Južnoj Americi te u niskim i srednjim širinama Sjeverne Amerike. Promatranja su moguća i tijekom dana, no ona su znatno zahtjevnija i trebalo bi ih provoditi u infracrvenom spektru.

Moguće snimanje izbliza

No, možda ima nade da netko i snimi udar izbliza. Naime, neposredno prije udara, gornji stupanj rakete Falcon 9 proći će iznimno blizu, svega nekoliko kilometara od južnokorejskog Korean Pathfinder Lunar Orbitera, koji bi mogao snimiti pad na površinu. NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter neće biti u poziciji za promatranje u tim trenucima.

Ovaj događaj moći će poslužiti za testiranje sustava za lokalizaciju udara putem budućih seizmičkih eksperimenata te za kalibraciju mjerenja svjetline i dinamike prašine nakon udara. S obzirom na sve intenzivnije istraživanje Mjeseca i vjerojatni porast broja padova umjetnih tijela na nj, razumijevanje opasnosti od svemirskog otpada za buduću infrastrukturu i astronaute postaje prioritet. Znanstvenici stoga pozivaju profesionalne i amaterske astronome da se uključe u praćenje ovog nesvakidašnjeg događaja početkom sljedećeg mjeseca.