Kina je u nedjelju, 20. rujna, u orbitu postavila tri satelita Diting-01, prvu turu konstelacije za obavještajno prikupljanje signala, u anglosaksonskoj vojnoj terminologiji poznatog kao SIGINT (signals intelligence). Sateliti će prisluškivati radijske emisije sa Zemljine površine i određivati njihov izvor, od brodskih radara i vojnih komunikacijskih mreža do elektroničkih ometača. Razvila ih je tvrtka Chang Guang Satellite Technology, a njima upravlja StarRF.

Novost nije u samoj tehnologiji, jer kineska vojska slične satelite ima već više od desetljeća. Novo je da ovakvu konstelaciju prvi put gradi i posjeduje tvrtka, a ne država.

Tvrtka gradi, država koristi

Kineski i strani izvori Diting opisuju kao „komercijalnu“ konstelaciju, ali riječ ovdje ne znači da će podaci biti na slobodnom tržištu ili da će ih moći kupiti bilo tko. Znači da sateliti nisu vojna imovina: projektira ih, lansira, posjeduje i njima upravlja privatna tvrtka, a država i vojska njezine podatke i usluge koriste po ugovoru, umjesto da cijeli sustav same grade i održavaju.

Isti model odavno postoji u SAD-u. Najpoznatiji primjer je SpaceX, koji pod imenom Starshield razvija vojnu inačicu svoje satelitske platforme. Prema izvješćima agencije Reuters, tvrtka po ugovoru vrijednom 1,8 milijardi dolara za Nacionalni izvidnički ured (NRO), agenciju zaduženu za američke špijunske satelite, gradi mrežu od nekoliko stotina izvidničkih satelita. Sateliti su SpaceX-ovi po izradi, ali podaci koje prikupljaju pripadaju američkim obavještajnim službama.

Za radiofrekvencijsko izviđanje najbliži američki pandan je HawkEye 360 iz Virginije. Tvrtka je prvu formaciju od tri satelita lansirala 2018., a njezini glavni klijenti su američko ministarstvo obrane i obavještajne agencije. Diting je, dakle, kineski odgovor upravo na taj spoj privatnog kapitala, brze izrade i vojnog naručitelja.

Devet satelita na jednoj raketi

Sateliti su poletjeli u podne po lokalnom vremenu s kozmodroma Jiuquan na sjeverozapadu Kine, na raketi Lijian-1 Y18 koja je u orbitu nosila ukupno devet satelita. Sva tri Ditinga ušla su u planiranu orbitu.

Lijian-1, na Zapadu poznata i kao Kinetica-1, raketa je na kruto gorivo koju razvija CAS Space, tvrtka u vlasništvu Kineske akademije znanosti. Chang Guang Satellite Technology iz Changchuna jedno je od najvećih kineskih privatnih svemirskih poduzeća i operater konstelacije Jilin-1, koja broji više od stotinu satelita za snimanje Zemlje. I sam je nastao kao izdanak Instituta za optiku Kineske akademije znanosti, što dobro ilustrira koliko su u Kini tanke granice između privatnog, akademskog i državnog.

Oči i uši za elektroničko ratovanje

U vojnom smislu riječ je o sposobnosti koja ne ostavlja puno mjesta nagađanju. U slučaju sukoba takvi sateliti mogli bi pratiti ratni brod koji je isključio sustav automatske identifikacije (AIS), locirati skriveni protuzračni radar duboko na protivničkom teritoriju ili izraditi kartu cjelokupnog elektroničkog borbenog rasporeda suparničkih snaga.

U tome je prednost radiofrekvencijskog nadzora pred optičkim snimanjem. Kamera ne vidi kroz oblake i noću ima ograničen domet, dok radar ili radiostanica odaje svoj položaj svaki put kad se uključi. Brod koji ugasi AIS transponder može nestati iz civilnih sustava praćenja, ali mu navigacijski radar i dalje emitira.

Kako rade sateliti Diting

Prema kineskom portalu Guancha, sateliti vjerojatno isti radijski signal istodobno primaju s tri različita položaja u orbiti, a lokaciju odašiljača izračunavaju iz razlike u vremenu dolaska signala. Metoda je poznata pod kraticom TDOA (time difference of arrival). Što je mjerenje vremena preciznije i što je geometrija formacije povoljnija, to je procjena položaja točnija. U odnosu na zemaljske prislušne stanice, satelitski pristup nudi znatno širu pokrivenost kopna i mora.

Formacije od tri satelita poznate su i iz kineskog vojnog programa. Kineska vojska već više od desetljeća u orbitu šalje trojke satelita iz serije Yaogan, za koje zapadni analitičari drže da služe pomorskom elektroničkom izviđanju. Diting takvu sposobnost prenosi iz vojnog u korporativni okvir.

Deklarirani korisnici

StarRF u priopćenju navodi da će konstelacija moći pratiti stanje elektromagnetskog spektra nad širokim područjima, brzo i precizno locirati izvore radijskih emisija te nuditi podatke i analitiku na razini spektra. Cilj je mreža od 60 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, a među korisnicima tvrtka navodi obranu, javnu sigurnost, upravljanje radiofrekvencijama, pomorstvo, željeznicu, promet i spašavanje.

StarRF: tim s Tsinghue

StarRF je osnovan 2023. godine. Prema jednom njegovu oglasu za posao, osnivački tim dolazi s Odsjeka za elektrotehniku Sveučilišta Tsinghua, a članovi su ranije radili u Nokiji, Qualcommu i državnoj China Electronics Technology Group (CETC), jednom od glavnih kineskih proizvođača vojne elektronike. Od osnivanja do prvog lansiranja tvrtki su trebale manje od tri godine, a takvu brzinu omogućilo je upravo oslanjanje na etabliranog proizvođača satelita poput Chang Guanga.

Mali i zatvoren klub

Lansiranjem Kina ulazi u mali klub zemalja s privatnim svemirskim radiomonitoringom. Uz američki HawkEye 360, u njemu su francuski Unseenlabs, specijaliziran za geolociranje jednim satelitom, i luksemburški Kleos Space, koji je do 2023. skupinama satelita uglavnom nadzirao more.

Bliske veze s vojskama u ovoj su industriji pravilo, a ne iznimka, jer su takvi podaci po prirodi dvojne namjene. HawkEye 360 je tijekom rata u Ukrajini objavljivao analize ruskog ometanja GPS signala, a zapadne vlade njegove podatke koriste za praćenje brodova koji zaobilaze sankcije. Razlika je u tome što američke tvrtke dio analiza prodaju i saveznicima te privatnim klijentima, dok je malo vjerojatno da će podaci s Ditinga izaći izvan kruga kineskih državnih institucija.