U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] objavljena je antologija Beat, koja u prijevodu, izboru i obradi Voje Šindolića donosi više od stotinu pjesama sedmorice najvažnijih pjesnika Beat generacije. Izdanje je objavilo Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM], uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH te Grada Zagreba.

Beat generacija nije bila škola, program ni organizirani književni pokret, nego eksplozija glasova koja je sredinom dvadesetog stoljeća promijenila američku književnost. Nastala je iz neformalnog kruga pisaca i umjetnika okupljenih u New Yorku krajem četrdesetih godina, a povijesni je vrhunac doživjela sredinom pedesetih. Njezin se utjecaj ubrzo proširio daleko izvan književnosti – prema jazzu, rocku, filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti i kontrakulturnim pokretima šezdesetih godina.

Antologija okuplja poeziju Lawrencea Ferlinghettija, Jacka Kerouaca, Allena Ginsberga, Gregoryja Corsoa, Garyja Snydera, Michaela McClurea i Petera Orlovskog. Ti su pjesnici poeziju vratili glasu, disanju, ritmu, izvedbi i neposrednom iskustvu. Njihove pjesme zvuče poput jazz improvizacija, molitava, putopisnih zapisa, političkih krikova, duhovnih vježbi, razgovora na ulici ili bilježaka uhvaćenih trenutak prije nego što se živo iskustvo pretvori u književnu pozu.

Antologija Beat prvi je naslov nove biblioteke samoPDF. U njoj će se objavljivati pjesničke knjige čija naglašena vizualna i grafička struktura zahtijeva potpunu kontrolu nad izgledom stranice kako bi se očuvala puna oblikovna, ritmička i značenjska preciznost pjesničkog izraza.

Posebnu vrijednost antologiji daje Šindolićeva dugogodišnja povezanost s književnošću Beat generacije. Kao prevoditelj, antologičar i jedan od najvažnijih hrvatskih poznavatelja američke književne i kontrakulturne scene, beatničku poeziju ne predstavlja kao muzejski predmet, nego kao živu, nemirnu i još uvijek zaraznu književnu energiju. Njegov izbor pokazuje zašto su beatnici snažno utjecali ne samo na suvremenu poeziju nego i na Boba Dylana, Patti Smith, Jima Morrisona, Leonarda Cohena, Toma Waitsa, Davida Bowieja i mnoge druge autore koji su književnost shvaćali kao prostor slobode, pobune i stvaralačkog rizika.

Beat je antologija za čitatelje koji žele čuti poeziju, a ne samo pročitati je; za one koje zanima trenutak u kojem se književnost otvorila jazzu, rocku, Istoku, ulici, seksualnoj slobodi, pacifizmu, antiautoritarnosti i potrazi za drukčijim oblicima života. Namijenjena je i svima koji u poeziji još uvijek traže ono zbog čega je poezija uopće potrebna: glas koji se ne miri, ritam koji pokreće, slobodu koja se ne može svesti na pravilo i rečenicu koja nastavlja odzvanjati dugo nakon čitanja.

Projekt BEK u prvom polugodištu 2026.:

Čitanost stabilna unatoč padu broja korisnika

U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2026. objavljeno je 14 novih pjesničkih naslova. U istom je razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, zabilježeno 71.727 korisnika, od kojih je čak četvrtina bila s područja Grada Zagreba. Korisnici su online pročitali 125.083 e-knjige, a na svoje uređaje preuzeli još njih 33.156, odnosno ukupno su čitali i/ili preuzeli 158.329 e-knjiga. Prosječno je svakog dana 399 korisnika online čitalo 695 e-knjiga te preuzimalo još njih 184. Pad broja korisnika bio je očekivan jer je projekt ostao bez potpore Zaklade Kultura nova, a time i bez većeg dijela proračuna predviđenog za njegovu promociju. Utoliko je značajnije što je broj čitanih i preuzetih e-knjiga ostao na razini prvog polugodišta 2025. godine.

Projekt BEK već više od 25 godina distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućujući čitateljima trenutan, legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima, a autoricama i autorima naknadu za čitateljski pristup njihovim djelima u digitalnom okruženju. Svi naslovi producirani i/ili distribuirani u okviru projekta dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade. Budući da, za razliku od komercijalnih izdanja, nisu zaštićeni DRM-om (Digital Rights Management), čitatelji ih mogu slobodno dijeliti te tako postaju aktivni sudionici u promidžbi i popularizaciji suvremene hrvatske knjige i književnosti.

O uspješnosti projekta u širenju objavljenih naslova najbolje svjedoče konkretne brojke: od pokretanja 2001. godine projekt je imao više od 4 milijuna i 990 tisuća korisnika, koji su online pročitali više od 3 milijuna e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 831.902, premda im je usluga preuzimanja dostupna tek od 2016. godine.

U veljači je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u travnju „muški pjesnički blok“, svaki s po sedam naslova. Među ukupno 14 objavljenih zbirki pet je nagrađivanih, dok je jedna nastala kao ovogodišnji elektronički „original“ projekta BEK.

U okviru „ženskog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke Pribor za lov i vremeplov Lane Bojanić, za koju je autorica dobila nagradu Na vrh jezika, Fantomsko korijenje Marine Čović, ovogodišnji elektronički „original“, Žene iz Altamire Mateje Jurčević, Kuća na otoku Silbe Ljutak, nagrađenu s Goranom i Kvirinom za mlade autore te nagradom Slavić za autorski prvijenac, A sa šest labradora na more putovat ću Sonje Manojlović, Putovanje oko tijela Marijane Radmilović, nagrađenu Dragutinom Tadijanovićem i Duhovnim hrašćem, te Tamni čovjek Birger Martine Vidaić.

U okviru „muškog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke ono je samo olujne boje Matka Abramića, Košute su plakale bez rogova Denisa Ćosića, za koju je autor nagrađen Kvirinom za mlade pjesnike, nagradom Duhovno hrašće te uvršten u finale nagrade Kamov, Everest Drage Glamuzine, Kristali Afganistana Ervina Jahića, Rudnik stakla Gorana Milakovića, Dve rali zmeržnjenoga jognja Tomislava Ribića, nagrađena Kamovim i nagradom Zvonko Milković te uvrštena u uži izbor za nagrade Fran Galović i Tin Ujević, te Stabla visine Predraga Vrabeca

Najčitaniji pjesnički naslov u prvom polugodištu bio je Cafe Apollinaire Damira Šodana s 5.001 čitateljem, dok su Biciklisti Bora Vrge s 2.438 i Malešne Miroslava Kirina s 2.278 čitatelja zauzeli drugo i treće mjesto.

Najčitaniji prozni naslov u prvom polugodištu bila je zbirka kratkih proza Gospođa Andree Grgić s 2.910 čitatelja, a slijede je romani Mogla sam to biti ja Marine Vujčić s 2.230 te Ljubav je sve Krešimira Pintarića s 1.830 čitatelja.

Najčitaniji publicistički naslov u prvoj polovici godine bio je Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć Dražena Šimleše s 2.609 čitatelja, dok je na drugom mjestu bio zbornik Mediji, propaganda i sistem Noama Chomskog s 2.139 te na trećem Narod bez vlade Harloda Barclaya s 2.049 čitatelja.

Najčitaniji esejistički naslov bio je Razumijeva filma Hrvoja Turkovića (2.313 čitatelja), a najčitaniji teorijski naslov Filmske vrste i rodovi Nikice Gilića (2.366). Od ostalih popularnih naslova svakako vrijedi izdvojiti Meditacije Marka Aurelija s čak 3.554 čitatelja. Čak 14 naslova imalo je više od dvije tisuće čitatelja.