Visoko učilište Algebra objavilo je rezultate velikog probnog testiranja hrvatskih maturanata na spremnost izlaska na državnu maturu. Probne ispite početkom ožujka 2018. godine organizirala je Algebra, a pisalo ih je oko 3.000 maturanata u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku i Varaždinu.

Kao i ranijih godina maturanti su besplatnim probnim ispitima pristupali dobrovoljno. Rezultati iz ranijih godina pokazali su kako su maturanti u periodu od pisanja probnih ispita do onih pravih, svoje rezultate poboljšali za 20%.

Maturanti su pisali ispite ih engleskog i hrvatskog jezika te matematike. Iako je uspješnost iz engleskog jezika i ove godine bila najbolja, primijećen je osjetni pad rezultata u odnosu na ranije godine. Naime, uspješnost na B razini ove godine bila je 65%, a ranijih 2017. (71%), 2016. (73%) i 2015. (71%). Na A razini pad uspješnosti iz engleskog jezika je još veća – sa prošlogodišnjih 71% ove godine je uspješnost pala na 58%.

Probni ispit iz engleskog jezika na A razini najbolje su riješili učenici u Varaždinu (62%), dok su na B razini najviše uspjeha imali učenici u Rijeci (70%).

Rezultati iz matematike ostali su negdje u rangu sa prošlim godinama. Na A razini je ispiti su riješeni s postotkom uspješnosti od 39% što je malo povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je postotak uspješnosti bio tek 37%. Na B razini, uspješnost je bila manja (40%) nego u odnosu na prošlu, 2017., godinu kada je postotak uspješnosti bio 43%.

Probne ispite iz matematike na A razini najbolje su riješili učenici u Zagrebu (46%), a na B razini učenici iz Dubrovnika (51%).

Toni Milun, profesor matematike na Visokom učilištu Algebra navodi kako su iznenađeni lošijim rezultatima iz engleskog jezika, ali da su im shvatljivi jer su se ove godine maturanti većim odlučivali za ispite iz više razine, nego što je to bio slučaj ranijih godina. Drugi razlog lošijih rezultata je zasigurno i to što većina maturanata ispitima iz engleskog jezika pristupa opušteno, jer ga većina smatra lakšim predmetom u odnosu na ostale.

Za razliku od prošle godine kada su maturanti imali najviše problema sa ispitima iz hrvatskoga jezika, ove godine su u ovim ispitima pokazali najveći porast znanja. Na A razini prosječna riješenost ispita je ove godine iznosila 57%, a prošle tek 47%. Bolji rezultati su ostvareni i na B razini – 56% u odnosu na prošlogodišnjih 52%.

Probne ispite iz hrvatskoga jezika na A razini najbolje su riješili učenici iz Dubrovnika (62%), a na B razini u također Dubrovniku, ali i u Rijeci gdje je uspješnost rješavanja ispita bila također 62%.

Nakon završenog probnog testiranja među maturantima je provedena i anketa u kojoj je 99% maturanata izjavilo kako smatra da je ovakva aktivnost iznimno korisna jer im omogućava da na vrijeme procijene svoju razinu znanja i da se na vrijeme pripreme za predstojeći, važan ispit državne mature.

Trećina ispitanika izjavila je kako se još uvijek nije počela pripremati za ispit državne mature. Oni koji su već započeli sa pripremama to su u 31% slučajeva učinili početkom drugog polugodišta i u studenom 2017. godine (23%). Samo 5% ispitanika izjasnilo se kako se za ispit državne mature priprema od početka školske godine.

Kada bi danas bio ispit državne mature, za njega se potpuno spremno smatra tek 1% ispitanika, vrlo dobro pripremljenim njih 8%, dobro pripremljenima njih 51% dok se loše ili nimalo pripremljenim smatra njih čak 40%.

Istraživanje je i ove godine pokazalo koje su želje maturanata za nastavak obrazovanja. Najpopularnijim poljem studiranja se ponovno pokazala ekonomija koju želi upisati svaki šesti maturant ili maturantica, zatim slijedi računarstvo kojeg želi upisati svaki šesnaesti dok psihologija zanima svakog dvadesetog maturanta ili maturanticu. Elektrotehniku, edukacijsko rehabilitacijske znanosti, pravo, farmaciju ili medicinu bi upisao svaki dvadesetpeti kandidat. U odnosu na godinu prije, raspodjela prioriteta je vrlo slična s time da je nešto značajnije porastao interes za studijima ekonomije, psihologije i arhitekture, dok su maturanti iskazali ponešto manji interes za medicinu i stomatologiju, komentirao je Hrvoje Balen, član uprave Algebre.