Europska komisija objavila je Izvješće o stanju energetske unije za 2025. i popratno Izvješće o napretku djelovanja u području klime za 2025. Ključni zaključak oba dokumenta jest da je Europska unija ostvarila znatan napredak u prelasku na ono što se opisuje kao "integrirana energetska unija". Izvješća ističu napredak u području čiste energije, s više korištenih obnovljivih izvora, rješavanjem problema visokih cijena energije te uz daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova, čime se jača energetska sigurnost i smanjuje ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Ciljevi za 2030. dostižni

U izvješćima je potvrđeno da je EU na dobrom putu za ostvarenje klimatskog cilja do 2030. godine. Prema privremenim podacima za 2024., ukupne neto emisije stakleničkih plinova smanjene su za 2,5% u odnosu na 2023. godinu. Time su ukupne emisije smanjene za 37,2% u odnosu na razine iz 1990. (odnosno 39% ako se računaju samo domaće neto emisije). Istodobno, BDP Europske unije u tom je razdoblju porastao za 71%, što potvrđuje da se gospodarski rast uspješno odvaja od rasta emisija.

Rast obnovljivih izvora

Prema izvješću, većina električne energije proizvedene u Europskoj uniji sada dolazi iz čistih izvora, premda napredak nije ujednačen među državama članicama. Procjenjuje se da je u 2024. godini instalirano oko 77 GW novih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora. U kombinaciji izvora električne energije u EU, obnovljivi izvori su 2024. činili 47%.

Također, nastavljen je trend smanjenja krajnje potrošnje energije, koja je zabilježila pad od 3% u odnosu na 2022. godinu. Najveće smanjenje zabilježeno je u stambenom sektoru, a slijede ga industrija i uslužni sektor. Unatoč tim pomacima, Komisija upozorava da će za postizanje energetskih ciljeva EU-a za 2030. ipak biti potrebno "mnogo brže uvođenje obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske učinkovitosti" u nadolazećim godinama.

Do 2040. treba ulagati 695 milijardi eura godišnje

Sljedeće desetljeće ocijenjeno je kao presudno za dovršetak energetske unije i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, što je dugoročni cilj EU-a. Trenutačno su u tijeku pregovori o izmjeni Europskog zakona o klimi, kojim bi se utvrdio klimatski cilj EU-a od 90% smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2040., gledano u odnosu na razine iz 1990. godine.

Međutim, Komisija ističe i nekoliko ključnih izazova koje tek treba riješiti. Oni uključuju potrebu za opsežnom elektrifikacijom kako bi se udio električne energije u krajnjoj potrošnji povećao na oko 32% do 2034. godine. Također, nužna su znatna ulaganja u mreže, jačanje napora u energetskoj učinkovitosti te poticanje inovacija za izgradnju konkurentnog sektora čistih tehnologija. Procjenjuje se da EU za prevladavanje tih izazova treba mobilizirati čak 695 milijardi eura godišnje u razdoblju od 2031. do 2040. za ulaganja povezana s energijom.

Prijedlog ambicioznog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2028. – 2034. usmjeren je na jačanje prekogranične infrastrukture i usmjeravanje sredstava prema strateškim tehnologijama čiste energije. Predstojeća revizija Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, kao dio okvira za razdoblje nakon 2030., bit će ključna u tom smislu, zaključuje Komisija.