Europska služba za klimatske promjene Copernicus objavila je podatke koji potvrđuju da je srpanj 2026. godine bio iznimno topao na globalnoj razini, dok su zapadnu Europu pogodili dugotrajni toplinski valovi, ekstremna suša i razorni šumski požari.

Globalna prosječna temperatura zraka u srpnju 2026. iznosila je 16,9°C, što je za 0,67°C iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020. te 1,47°C iznad predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.). Time je ovaj mjesec izjednačen sa srpnjem 2024. kao drugi najtopliji srpanj u povijesti mjerenja u bazi podataka ERA5, odmah iza rekordnog srpnja, onoga iz 2023. godine.

U Europi je prosječna temperatura zraka na kopnu iznosila 20,49°C, što je 0,66°C iznad prosjeka. Time je to bio jedanaesti najtopliji srpanj u povijesti mjerenja na našem kontinentu. Relativno niska pozicija na ljestvici objašnjava se izraženim kontrastom između zapada i istoka: dok su u Francuskoj, Španjolskoj, Engleskoj i Irskoj zabilježene temperature znatno više od prosjeka, u većem dijelu istočne Europe i Skandinavije bilo je svježije od prosjeka.

Toplinski valovi na zapadu

Zapadna Europa pretrpjela je treći i četvrti toplinski val od svibnja. Iako su ti valovi u srpnju bili nešto slabijeg intenziteta od onih u lipnju, njihov ustrajni slijed označio je iznimno ekstremno razdoblje. Razdoblje od lipnja do srpnja bilo je najtoplije u povijesti mjerenja za zapadnu Europu, s prosječnom temperaturom od 21,62°C, što je čak 2,79°C iznad prosjeka, čime je nadmašen dosadašnji rekord iz 2022. godine.

Dugotrajne vrućine pratila je i izražena suša koja se nastavila i pojačala iz svibnja i lipnja. Izuzetno niska razina oborina i vlažnosti tla zabilježena je u Francuskoj, Španjolskoj, dijelovima Njemačke i Ujedinjenom Kraljevstvu. Vodostaji rijeka u tim su regijama bili znatno ispod prosjeka, pri čemu su posebno pogođene Sena, Rajna i Dunav, što je utjecalo na opskrbu vodom, navodnjavanje i proizvodnju energije.

Rekordne temperature mora

Suhi i vrući uvjeti na zapadu kontinenta uzrokovali su širenje i jačanje ekstremnih šumskih požara. Istovremeno, u srpnju je zabilježena najviša prosječna temperatura površine mora ikada izmjerena za taj mjesec na ekstrapolarnim oceanima. Tome su djelomično pridonijeli i uvjeti razvijajućeg El Niña u ekvatorskom dijelu Tihog oceana, za koji se prognozira dodatno jačanje u narednim mjesecima.

Oko Europe, rekordno visoke temperature površine mora u Atlantiku i zapadnom Sredozemlju bile su povezane sa široko rasprostranjenim morskim toplinskim valovima. Ti su ekstremni morski uvjeti izravno ugrozili obalne zajednice i morske ekosustave.

Predstavnici Copernicusa ističu da je ovdje riječ o još jednom jasnom primjeru koji pokazuje način kako klimatske promjene pojačavaju toplinske ekstreme, pri čemu se vrućina i suša međusobno sve snažnije potiču. Postojani sustavi visokog tlaka zraka zarobili su toplinu nad zapadnim dijelom kontinenta, dok su ekstremne temperature dodatno pojačale rasprostranjenu sušu. Veći požari, pak, proizvode znatno više dima te ga izbacuju u više slojeve atmosfere, zbog čega se on može prenositi na velike udaljenosti.