Satelit snimio odvajanje ledenog brijega veličine Manhattana na Grenlandu
Satelit konstelacije Sentinel-1 zabilježio je odvajanje ledenog bloka površine 76 kvadratnih kilometara s grenlandskog ledenjaka Petermann, u najvećem takvom događaju u Arktiku od 2020. godine
Europska svemirska agencija (ESA) objavila je satelitske snimke misije Copernicus Sentinel-1 koje prikazuju odvajanje dijela plutajućeg ledenog brijega na ledenjaku Petermann na sjeverozapadu Grenlanda. Dana 4. kolovoza 2026. godine s ledenjaka se odvojio blok leda površine 76 kvadratnih kilometara i debljine do 150 metara. Taj događaj predstavlja najveći gubitak plutajućeg leda na tom ledenjaku od 2012. godine te najznačajnije odvajanje leda na području Arktika od 2020. godine.
Ovo je tek početak
Novoformirana santa leda, čija je površina usporediva s veličinom Manhattana, odvojila se s istočne strane ledenjaka. Radarske snimke Sentinel-1 prikupljene dan prije odvajanja prikazale su znatno pogoršanje stabilnosti duž središnje linije ledenog jezika. Zahvaljujući radarskoj tehnologiji koja omogućuje snimanje danju, noću te kroz oblake, istraživači su mogli u stvarnom vremenu pratiti nastanak i širenje pukotina na ovoj udaljenoj lokaciji, a mi imamo prilike vidjeti dosad neviđen timelapse takvog događaja.
Međunarodni tim znanstvenika prati stanje ledenjaka Petermann od 2019. godine. Interferometrijska promatranja provedena u travnju 2026. godine otkrila su deformacije i unutarnje pukotine mjesecima prije ovog odvajanja.
Iako je ledenjak Petermann kroz povijest bilježio velika odvajanja leda, posebice 2008., 2010. i 2012. godine, njegov je plutajući dio od 2012. bio relativno stabilan. Znanstvenici napominju kako ovo odvajanje vjerojatno nije posljednje, budući da su na ledenom jeziku uočene nove pukotine. Postoji mogućnost odvajanja još dva velika ledena otoka procijenjenih površina od oko 97 i 87 kvadratnih kilometara.
Sigurnost plovidbe Arktikom
Odvajanje ovako velikih pločastih ledenjaka uobičajeno je za Južni ocean oko Antarktike, no rijetkost je u Arktiku. Praćenje kretanja i raspadanja ovog ledenog otoka pružit će znanstvenicima uvid u dinamiku ledenjaka, utjecaj na razinu mora i oceanski okoliš. Zbog toga tim nastavlja pratiti kretanje i daljnju fragmentaciju leda putem satelitskih i zračnih snimki te mjernih podataka.
Događaj ima i praktične posljedice za pomorsku navigaciju i aktivnosti na otvorenom moru. Kanadska služba za led procjenjuje potencijalne rizike za plovne puteve i infrastrukturu, jer se velike ledene mase mogu zadržati u oceanu godinama, postupno se raspadajući na manje dijelove koje je znatno teže otkriti i pratiti.
