Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svojem najnovijem izvješću ističe povijesnu prekretnicu u globalnom energetskom sustavu. Tijekom 2025. godine, naime, solarna fotonaponska energija bila zaslužna za više od 25% ukupnog porasta svjetske potražnje za energijom. To je prvi put u modernoj povijesti da je obnovljivi izvor energije odigrao dominantnu ulogu u zadovoljavanju novih energetskih potreba, ostavljajući iza sebe prirodni plin, naftu i ugljen, kaže IEA.

Usporavanje fosilnih goriva

Iako je potražnja za svim energentima nastavila rasti, stopa rasta fosilnih goriva značajno je usporila u usporedbi s prethodnim godinama. Ukupna potražnja za energijom porasla je za 1,3%, što je nešto ispod prosjeka proteklog desetljeća. Takav se trend pripisuje sporijem gospodarskom rastu u određenim regijama, manjoj potrebi za hlađenjem prostora te ubrzanom provođenju mjera energetske učinkovitosti širom svijeta.

Svijet je, prema navodima IEA-e, definitivno zakoračio u "električnu eru". Potražnja za električnom energijom rasla je dvostruko brže od ukupne energetske potražnje, dosegnuvši stopu od gotovo 3%. Ključni generatori rasta bili su, očekivano, podatkovni centri, koji u Sjedinjenim Američkim Državama čine čak polovicu ukupnog porasta potrošnje struje, ali i sve veći broj električnih vozila te dizalica topline u kućanstvima i industriji.

Značajan doprinos globalnoj energetskoj slici dala je i nuklearna energija, koja je u 2025. godini dosegla svoju najvišu razinu proizvodnje u povijesti. Uz rast vjetroelektrana od 8%, niskougljični izvori energije – uključujući solarnu, vjetro, nuklearnu i hidroenergiju – zajedno su pokrili gotovo 60% ukupnog globalnog rasta potražnje, što dodatno potiskuje tradicionalne izvore iz primarnog fokusa.

Ugljen u padu

Najzanimljiviji podatak izvješća odnosi se na električnu energiju dobivenu iz ugljena, čija je proizvodnja na globalnoj razini pala po prvi put od 2019. godine, ne računajući izvanredni pad tijekom pandemije. Ovaj pad predvode Kina i Indija, gdje je masovno uvođenje obnovljivih izvora energije, uz specifične vremenske uvjete poput ranih monsuna, dovelo do smanjenja upotrebe ugljena za 1,5%, odnosno 3%.

Iako emisije CO₂ iz izgaranja goriva i dalje bilježe blagi rast od 0,5%, primjetno je njihovo odvajanje od gospodarskog rasta, budući da je svjetski BDP istovremeno rastao stopom od 3,1%. IEA stoga zaključuje kako ubrzana implementacija solarnih panela godišnje može smanjiti emisije 1,5 gigatona CO₂, što, prema njihovim zaključcima, potvrđuje da čiste tehnologije postaju nezaobilazan stup energetske sigurnosti i klimatske strategije.