AI neće imati nužno negativan utjecaj na zaposleno

Jednog frenda je Zeitgeist držao dobrih godinu dana, ali fascinantno je da neke još uvijek drži?

A koliko je već prošlo, više od 10 godina, ili i više?

 

 

 

Keso:

Dobro si shvatio osnove kreiranja novca samo si zaboravio primjetiti da ppstoji više vrsta novca.

Nego da se vratim na početak. Potpis klijenta na ugovoru o pozajmici jest imovina. S njom možeš otići na sud i ovršiti ga, a za veće iznose banka ionako traži kolateral, hipoteku i slično. Tako da je ugovor, odnosno tvoj potpis doista imovina i to prilično konvertibilna imovina, s njom se može trgovati. Da, banka je ugovor knjižila kao imovinu a novac na tvom računu kao obvezu, neto stanje nula. Još uvijek se nije ništa dogodilo, novac ni u kojem obliku nije izašao iz banke, radi se samo o zapisu dogovorenog posla. Novac iz kredita nije se pojavio u ekonomiji, država, banka a ni ti još niste vidjeli ništa od toga. Sutra se sjetiš podignuti sto kuna da platiš frizerku, banka mora na svom računu imati tih 100 kuna, ali ne onih koji je zabiljezila kad si potpisao ugovor nego “pravih” 100 kuna kod narodne banke, jednu finu žutu novčanicu s likom Ivana Mažuranića. Ako joj stanje tog pravog novca nije u pozitivi, tj ako nema ništa konkretnog u sefu, ti nećeš dobiti ništa iako ti na računu mogu posati milijarde. Dakle, banka u ekonomiju stavlja “pravi” novac koji je morala na neki način ranije nabaviti - posudbom, ulogom osnivača, nije važno. Ona svoj novac koji je kakti stvorila upisivanjem u kompjutor može metnuti tamo gdje sunca nikad nema a tako i ti s njom dok god nema “pravog” novca za pojedinu transakciju. U stvarnosti, bilo bi joj dosta možda 1% iznosa koji je ugovorila s klijentima, obzirom da ima i priljev, ali regulatori traže određenu veću rezervu kako bi se stvorio bafer i održala stabilnost platnog sustava i kako se banke ne bi previše zaigrale. Pri tome nije problem da bi svi klijenti izgubili sve depozite - svaki ugovor je imovina koja će završiti u stečajnoj masi, ali određeni postotak je nenaplativ - recimo vrijednost nekretnine može pasti a vlasnik izgubiti i posao pa nastaje problem kašnjenja i prenosa tog dijela gubitaka na deponente. Baš kao i u bilo kojem drugom poslu samo što je platni sustav srce ekonomije pa su posljedice loših procjena puno veće i prelijevaju se na druge subjekte koji s pojedinim poslom nemaju nikakve veze.

Ono što si vidio u youtube filmovima polazi od pretpostavke da postoji ssamo jedna banka i da nema keša u rukama ljudi izvan banke. Kada bi tako bilo, banka zapravo ne bi stvarala nikakav novac već bi bila samo posrednik u prijenosu imovine između pojedinih subjekata u državi, a njene knjige bi bile, efektivno, zapisnik o provedenim trampama uz pristojnu zaradu za njihov posao procjene kreditne sposobnosti pojedinaca plus troškovi vođenja knjiga. Zapravo, to i jest svrha banaka.

Možda se ne uči u školi zato što nije istina:

Specifičnost bilance centralne banke u odnosu na poslovne banke jest da u pasivi ima primarni novac koji može stvarati “ni iz čega”, tj. povećanjem obje strane bilance.
http://www.poslovni.hr/leksikon/bilanca-sredisnje-banke-562

Kakve veze to ima s onim što sam rekao? Nikakve. Ja sam pričao o komercijalnim bankama koje stvaraju novac ni iz čega. Centralna banka stvara samo mali, zanemarivi dio.

@Feudalac, nije da sam uzvišen, nego kad pokušam objasniti dobijem nezrele odgovore tipa "glup si" i onda nešto što nema veze s onim što sam rekao. Predlažem da se nađemo u živo, tako je lakše i brže komunicirati. Jer tema zbilja nije laka. A mogu ti i dovesti neke bankare da ti u detalje i u živo objasne ekonomskim riječnikom koji je tebi bliži. Možda izlet u banku da ti stisneš ENTER i tako kreiraš svoj prvi novac? :) (postoji razlika između stvaranja novog novca i zarađivanja novca koji je samo premještanje otprije stvorenog novca iz jedne "ruke" u drugu, naglašavam jer je mnogima ta razlika nedokučiva).

Novac koji komercijalna banka kreira se smatra novcem, neki su ga mjerili, neki ne. Međutim, ajmo do apsurda da vidimo gdje je kaj. Recimo da novoformirana banka ima kapital u vidu 100 kuna gotovine. Dolaziš u banku i dogovaraš kredit od 1000 kuna koji iznos tvoj bankar rado upiše u računalo i evo ga, 1000 kuna je tu. Dajte mi ih, veliš, moram platiti pajceka, a seljak ko seljak hoće isključivo keš. Što će banka učiniti i hoćeš li dobiti tih 1000 kuna u ruke? Recimo da isti seljak ima račun u istoj banci i ipak hoće primiti elektronski transfer. Posao obavljen, međutim seljak ne može podignuti više od 100 kuna jer ih banka nema. Kada ti doneseš prvu ratu, seljak će moći podignuti onih 100 plus rata. Efektivno, seljak ti je dao pajceka na kredit ali preko posrednika koji je stručnjak za procjenu kreditne sposobnosti. Ovo je drugi ekstrem, a stvarnost je između... uglavnom, banke ne mogu stvarati novac ni iz čega, s tim brojevima u računalu moraju raditi pažljivo kao ja i ti sa računalom s kojeg pišemo ove poruke. Centralna banka je nešto drugo, a ti si se dotaknuo zaduživanja država što je problem samo ako se države zadužuju u stranoj valuti. Mi smo u banani po još jednoj osnovi - najkvalitetnije tvrtke i resurse smo dali strancima na upravljanje pa oni izvlače svu novostvernu vrijednost što za nas predstavlja problem.