baš radim na tome: GDPR je po rvacki Odredba o općoj zaštiti osobnih podataka – OOZOP. a rvacki je, navodno, ravnopravan jezik u EU (moš si mislit). zanimljivo štivo, inače. svašta propisuje no ničime te zapravo ne štiti, ako se sam ne zaštitiš, jer je puno krasnih birokratskih floskula koje možeš tumačiti kak hoćeš i bolno nepismeno napisano (rečenice počinju s "da li" itd. užas.). klasika.
Apple uklanja aplikacije s App Storea zbog GDPR-a
- poruka: 12
- |
- čitano: 4.221
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Hehe, mi radimo već mjesecima: https://www.gdprhq.io/
Upravljanje privolama (consent management), REST API, open source client SDK, webhooks, ...
Zanimljiva tematika s dalekosežnim posljedicama, možda čak postavi temelje za drugačija pravila na internetu u godinama koje dolaze.
baš radim na tome: GDPR je po rvacki Odredba o općoj zaštiti osobnih podataka – OOZOP. a rvacki je, navodno, ravnopravan jezik u EU (moš si mislit). zanimljivo štivo, inače. svašta propisuje no ničime te zapravo ne štiti, ako se sam ne zaštitiš, jer je puno krasnih birokratskih floskula koje možeš tumačiti kak hoćeš i bolno nepismeno napisano (rečenice počinju s "da li" itd. užas.). klasika.
-imaš riječ viška.. čekout, .. a to je problem, pravni-tumačenje. Mi smo odavno usvojili zakon, sad i EU, no kako će se tumačiti? Za usporedbu garancija, zaštita potrošača, neki u to ne uključuju pravne, samo fizičke osobe.. itd.
-imaš riječ viška.. čekout, .. a to je problem, pravni-tumačenje. Mi smo odavno usvojili zakon, sad i EU, no kako će se tumačiti? Za usporedbu garancija, zaštita potrošača, neki u to ne uključuju pravne, samo fizičke osobe.. itd.
nije višak. podaci ne moraju biti osobni a i tak stoji u službenim dokumentima EU (ovo "osobnih" je dodano na osnovi pojašnjenja u tekstu a o tome se i radi - mažnjavanju osobnih podataka internetičara dok jašu bespućima elektroničke virtualnosti).
-ne kontaš.. ako se zakon naziva 'zakon o zaštiti osobnih podataka' .. i ako se na njega pozoveš, tad druga strana odbaci.. jer nije osobni.. (isto rade s garancijom, potrošač, mada je i firma potrošač, no tumače samo kao kućni korisnik-osoba..). Na koji zakon se pozivaš je važno... to je pravna terminologija, to su zakoni a ne razgovor na placu-bircu.. i formalnost je tad važna.
-ovo može biti još bolje, jer ne sužava (samo) na osobne podatke.. no tad je opet problem, tj. to mora zakonodavac protumačiti, jasno izreči u zakonu/Saboru/sudu.. inače je moguće svašta.
..
-sad bi npr Sabor trebao promijeniti-prilagoditi zakon-naziv zakona izbaciti riječ osobnih, tad bi taj zakon mogao nastaviti vrijediti dalje.. i sve u njemu bi se odnosilo na (osobne) podatke. Svugdje navesti da je vlasnik podataka, vlasnik i da je njegova dozvola ili zabrana korištenja podataka jedino relevantna, fizička ili pravna osoba je tad sporedno-jednako. Javno dostupni podaci su javni, ovo su privatni i tako ih se u textu koristi (problem korektnog prevođenja...) ne u smislu kapitala-oblika uređenja kao kapitalizam+privatno vlasništvo (neovisno firma-osoba, oboje je privatno), dok se kod nas to pretvorilo u osobno i istovremeno se pravne osobe tumače drugačije od fizičkih, mada bi u riječi osoba bile oboje jedanke.. Naši zakoni uvjek imaju neku riječ više, time jednu pravnu rupu više za tumačenje..
-ako su pravna i fizička osoba pravno jednake, tad je i odnos s podacima jednak-usporediv-isti. Tad nema potrošača-osobe-građana vs firma-institucija-ustanova razlike, ali to naši tumači zakona moraju rastumačiti tj ne dati drugoj strani tu rupu za tumačenje, nego ih natjerati na provedbu-poštivanje zakona.. To država mora, ako želi biti pravna država, tumačiti zakone nedvosmisleno. Ne prepuštati onima koji se zakona moraju prdržavati pravo tumačenja koje je do sad prolazilo. (ova riječ viška im to opet omogućava).
-ne kontaš.. ako se zakon naziva 'zakon o zaštiti osobnih podataka' .. i ako se na njega pozoveš, tad druga strana odbaci.. jer nije osobni.. (isto rade s garancijom, potrošač, mada je i firma potrošač, no tumače samo kao kućni korisnik-osoba..). Na koji zakon se pozivaš je važno... to je pravna terminologija, to su zakoni a ne razgovor na placu-bircu.. i formalnost je tad važna.
-ovo može biti još bolje, jer ne sužava (samo) na osobne podatke.. no tad je opet problem, tj. to mora zakonodavac protumačiti, jasno izreči u zakonu/Saboru/sudu.. inače je moguće svašta.
..
-sad bi npr Sabor trebao promijeniti-prilagoditi zakon-naziv zakona izbaciti riječ osobnih, tad bi taj zakon mogao nastaviti vrijediti dalje.. i sve u njemu bi se odnosilo na (osobne) podatke. Svugdje navesti da je vlasnik podataka, vlasnik i da je njegova dozvola ili zabrana korištenja podataka jedino relevantna, fizička ili pravna osoba je tad sporedno-jednako. Javno dostupni podaci su javni, ovo su privatni i tako ih se u textu koristi (problem korektnog prevođenja...) ne u smislu kapitala-oblika uređenja kao kapitalizam+privatno vlasništvo (neovisno firma-osoba, oboje je privatno), dok se kod nas to pretvorilo u osobno i istovremeno se pravne osobe tumače drugačije od fizičkih, mada bi u riječi osoba bile oboje jedanke.. Naši zakoni uvjek imaju neku riječ više, time jednu pravnu rupu više za tumačenje..
-ako su pravna i fizička osoba pravno jednake, tad je i odnos s podacima jednak-usporediv-isti. Tad nema potrošača-osobe-građana vs firma-institucija-ustanova razlike, ali to naši tumači zakona moraju rastumačiti tj ne dati drugoj strani tu rupu za tumačenje, nego ih natjerati na provedbu-poštivanje zakona.. To država mora, ako želi biti pravna država, tumačiti zakone nedvosmisleno. Ne prepuštati onima koji se zakona moraju prdržavati pravo tumačenja koje je do sad prolazilo. (ova riječ viška im to opet omogućava).
kužim ja to jaaaako dobro no tak su postavili u zakonu (vjerojatno imajući na umu različite mogućnosti tumačenja kad nekoga ukebaju). osim toga, propis se odnosi na fizičke (kao ugrožene), a ne na pravne osobe. ne treba niti spominjati kako je klijent tražio da se u prijevodu doslovce poštuje "termitologija". jebga, takav posao.
baš radim na tome: GDPR je po rvacki Odredba o općoj zaštiti osobnih podataka – OOZOP. a rvacki je, navodno, ravnopravan jezik u EU (moš si mislit). zanimljivo štivo, inače. svašta propisuje no ničime te zapravo ne štiti, ako se sam ne zaštitiš, jer je puno krasnih birokratskih floskula koje možeš tumačiti kak hoćeš i bolno nepismeno napisano (rečenice počinju s "da li" itd. užas.). klasika.
Iskreno, ne znam što te muči ni kod uredbe ni kod termina osobno.
I ne znam što si i gdje čitao (npr. u uredbi ne vidim nijedan "da li").
Iskreno, ne znam što te muči ni kod uredbe ni kod termina osobno.
I ne znam što si i gdje čitao (npr. u uredbi ne vidim nijedan "da li").
odi oftalmologu i skrolaj malo nadolje po stranici.
Iskreno, ne znam što te muči ni kod uredbe ni kod termina osobno.
I ne znam što si i gdje čitao (npr. u uredbi ne vidim nijedan "da li").
odi oftalmologu i skrolaj malo nadolje po stranici.
A ti to na ovoj stranici?
Ja gledam u uredbi.
(rečenice počinju s "da li" itd. užas.)
Da li da se smijem ili da plačem? :)
(rečenice počinju s "da li" itd. užas.)
Da li da se smijem ili da plačem? :)
Potpuno ispravno!!!
Hrvatski jezik ne poznaje "dadakanje", isto tako u Hrvatskom jeziku je "je li", a ne "da li" tj. "jesi li", a ne "dali si".....
Ako Vam je to sve isto, a sve u duhu "bratstva i jedinstva", odite na Beogradski GŽK, probajte tamo kupiti kruh, i vidjeti ćete kako će Vas umilno pogledati, a hoćete li i što dobiti, to ćete tek vidjeti!
Možete i na Mašinski faklutet u Beogradu, koji imah prilike posjetiti te si malo pogledajte što je to "prava, a što "kriva" u zadatcima.
Ma sve je to isto, jel' tako?!
Je, je, baš.....
Ako ništa, a biti će bar "grammar nazi"