Astell&Kern AK70 MkII - Malen dimenzijama, velik z

Cim vidim ovu cijenu, prestanem razlikovati Mp3 64kbps i FLAC. :)

 Haha donekle da ali ima i puno jeftinijih i DACova i DAPova da se gdje se razlika lijepo čuje. Svaka roba ima svog kupca.

Koja je poanta uopće ovog gadgeta? Mislim za njega se očito treba imati ili dobre slušalice ili zvučnike, gdje imanje zvučnika automatski pobija potrebu za malim formatom playera. Dakle recimo da je zamišljen da se nosa i sluša sa slušalicama - kakve slušalice bi trebao čovjek nositi da mu se isplati kupiti takav player odnosno da osjeti razliku jer je kupio takav player? I za kraj: gdje je to namijenjeno da se koristi u prostoru? Jer neznam kakve moraju biti slušalice, u tramvaju ćeš uvijek čuti i vanjsku buku i to automatski suzbija svrhu imanja tako dobrog zvuka...

Drugim riječima, đinđa za čisto pre*eravanje ekipe s viškom love

Ja imam početni model Fiio X1 i KZ ZS6 slušalice. Koristim ih uglavnom u noćnim satima kad ne mogu slušati kućni stereo sistem jer ukućani i susjedi spavaju, ili na moru na terasi (hlad, piva, novine......), pa čak povremeno i u vlaku. Da imam naviku šetati se solo (što neki ljudi imaju), mogu zamislit da bi i tom prilikom slušao glazbu.

Trčati i baviti se aktivnostima teže, ali uz neke bluetooth slušalice (BT modul ovaj AK model ima, recimo, no moj Fiio nema) moguće je i to, samo treba pronaći adekvatne (dovoljno kvalitetne) sportske BT slušalice da taj spoj onda ima smisla -rekao bih da se i to može, nisam osobno istraživao, al vjerujem da ima i onih koji ga tako koriste.

Danas ima in-ear slušalica sa cijenom debelo preko 1K eura, pa uz regularne naglavne slušalice visokih performansi, možeš biti i mobilan uz uređaje ovakve cijene - ako ti te cijene nisu problem. Ja sam taj svoj mobilni audio nabavio kad mi se rodila kćer (iako sam imao druge slušalice), što je čest slučaj općenito sa ljudima koji imaju dobar audio sustav, a onda ga ne mogu dovoljno često koristiti kad dođe beba u stan. Prelaze privremeno ili na duže vrijeme na slušalice, dakle. Drugi opet koriste isključivo slušalice, pa im je neka skuplja spravica iz tog segmenta logičan upgrade. 

Tak da ima očito ima i klijentele, i raznih objektivno appropriate načina korištenja takvih prijenosnih sustava. Cijena koštanja i pojam "viška love" je, naravno, čisto osobna i partikularna stvar.........  

Da imam toliko love za "krknuti" za ovaj uređaj, sigurno mu nebi prošla ova slaba baterija. To je kompromis na koji nikad ne pristajem!

U svakoj branši postoje uređaji koji služe čistom preseransu. Kao prvo, 118 dB s/n je samo teoretski, jer postoji i šum elektroničkih komponenti koji se ne može ukloniti, koji će uvijek biti prisutan. Nadalje, sve da su i uspjeli postići tih oko 20 bita u realnim uvjetima, nema tog studija na svijetu koji je u stanju imati takav odnos signal/šum tijekom snimanja, zbog ograničenja mikrofona, kablova. Mnogi vole slušati vinile i vinil ripove - vinili u najboljem stanju snimani na najboljoj opremi imaju s/n od oko 80 dB, najčešći su oni sa oko 50 dB, što je ograničenje samog medija, dalje i niže od toga jednostavno ne ide. CD - do 96 dB, i to samo ako se koristi čisto računalno generirani zvukovi. No ionako je to nevažno kada je dinamika pjesme oko 20 dB u najboljem slučaju, novija produkcija desetak dB. Fadeout ide u tišinu, wow. Klasična glazba ima veću dinamiku, 40 dB nije nepoznanica. No imate li ideju što je to 96 dB? To je toliko veliki raspon između najtišeg i najglasnijeg signala da bi osoba koja tvrdi ta ima toliki slušni raspon mogla čuti kako igla pada na pod u disko klubu. Naravno da to neće čuti.

Same specifikacije uređaja, dupli DAC (lol!) ne znače puno - dokle god su oko specifikacija CD uređaja, slušne razlike neće biti. Ono što je važno u takvom uređaju jest pojačalo za slušalice, manje linijski izlaz. Da pojačalo ima čim manju izlaznu impedancu, da ne radi gluposti sa frekventnim odzivom slušalica sa niskom impedancom. Da reproducira sve važne formate. Takvih uređaja ima na lopate.

Kvalitetniji od čega?

Volio bih vidjeti mjerenja. Ove usporedbe sa autima bih ipak ostavio po strani, obzirom da nemaju nikakvog smisla, jer se uspoređuju kruške i jabuke.

Mjerenja frekventnog odziva pod opterećenjem. 

? moram priznati da sam izgubio nit tvog razmišljanja. Ono što sam htio reći jest da bih prije pjevanja superlativima o duplom DACu i još koječemu volio vidjeti kako se izlaz ponaša kad je opterećen slušalicama - taj dio je (meni barem) najvažniji kod DAPa. Sve ostalo je kozmetika.

AK modele 100 i 240 je svojevremeno mjerio legendarni John Atkinson iz Stereophilea. Kao i kod većine modernih hi-res konvertera/playera, samim tehničkim karakteristikama se uglavnom nema što prigovoriti, jer se većina njih mjeri bolje od većine tradicionalnih izvora zvuka - i CD i vinil uključeni.  Kamoli FM radio, ili nedajbože audio-kazeta.

https://www.stereophile.com/content/astellkern-ak240-portable-media-player-measurements

U kontekstu modernih digitalnih izvora zvuka, proizvođači koriste u 95 % slučajeva off-the-shelf rješenja koja su sama po sebi toliko dobro specificirana u odnosu na neke tradicionalne tehnologije, da bi neka izrazito loša mjerenja mogla biti samo posljedica neke pogreške u proizvodnji. Sumnjam da bi itko tko se danas profesionalno bavi audio tehnologijom uspio pustiti na tržište proizvod koji se loše mjeri. Čak i iz Kine u zadnje vrijeme dolaze jeftine sprave adekvatnih tehničkih karakteristika, čiji problem može biti samo QC - pogledaj Topping, Hidzis, xDuoo, ovaj Fiio i slične. Da ne pričamo o Questyleu, Cayinu, Matrixu i sličnima.

Eventualno može biti pitanje, svira li to na kraju dobro ili ne.

P.S. onih 5 % koji ne koriste čipove sa police, sami produciraju algoritme za obradu zvuka (i to masno naplaćuju)- dakle, ni od njih baš ne možeš očekivati loše mjerne rezultate.

u jednoj od recenzija za slušalice ove tvrtke, a koje koštaju (paz' sad!) 3000 USD (layla II), autor kaže kako je "posjedovanje dva bubrega u tijelu ionako precijenjeno"