Danas je svjetski dan backupa

 -to vrijedi kao generičko pravilo za sve, baš sve, u svemiru, materju, ljude, čekić.. dok sama promjena toplo-hladno radi isto-slično što radi tranzistor-prekidač, tj na tom levelu je zapravo osnova, uložiš rad-struju u motor i on se vrti, obrnuto imaš generator, dok se sve habanjem troši, savija-trga a svaki takav termodinamički pomak je rad-trošenje s nekim otporom ili na apsolutnoj nuli bez otpora imaš supervodljivost...

tj svako kretanje atoma je generirana toplina, toplina=kretanje, za sve u svemiru, dinamika, dok je hlađenje odsustvo topline, smrt-stop. Pri tom toršenju, posotji otpor ili koristan rad.. npr svjetlo je rezultat otpora žice, usijanja.. dok je mali dio otpada na toplinu (probaš prstom i opečeš se ili je toplo, no nije namjena žarulje da grije nego svjetlo, pegla-šporet griju...) itd.

-čak kad nemamo dokaz-test, to kao tvrdnju-činjenicu možemo reći za sve, tj extremni uvjeti tj razlika-promjena iz jednog u drugo je problem, dok se na ponešto svatko prilagodi, na promjenu najteže, vruće-hladno, suho-mokro, život-smrt.. i za manje više sve normalne proizvode je to raspon od 16c do 60c za upotrebu i sl. ili sobna-dvnevna i plusminus nešto..

-ako netko ne zna osnove elektrotehnike, mehanike, dinamike.. elektromagnetizam (tesla i ostali..) .. npr navoj žice na čavlu, šibica i imamo generator struje, pomak magneta, opet generator struje, lupanje čekićem po žici, opet generator.. itd... a stuja je opet energja koju kao što je iz mehaničkog stvoreno elekrtično možemo iz električnog u mehaničko, gibanje ili toplinu.. izmjenjivo (uz naravno gubitke, no po tome je struja najbolja s +90%..)

 Veam Agent Free je izvrsna zamjena za Macrium koji više nije free.

NAS/cloud nije nužnost, može interni/eksterni drive, bitno je da se napravi backup barem jednom tjedno.

FreeFilesync također potpisujem.

-koliko ja kužim (opet, ovčar, njemački.. nkv-ništa..) to nije skladištenje-čuvanje (isključen disk, u ovoj temi trajnost zapisa..) nego u radu, serveri-klijenti, radne temperature, pri čemu serveri često imaju klimatizirane ormare-sobe tj radna temperatura, ne skladištenje-čuvanje..

-u radu, sva elektronika ima isti problem, porast temp degradira, trajnost, tj otpor je direktno povezan s temperaturom i raste, time gubitci i dodatno više struje da bi isti rad bio održan (kao gas u autu s više tereta).. i naravno da će višim trošenjem kao posljedicom više struje-otpora za neki rad nešto biti potrošeno, kao guma na autu vožnjom ili gorivo.. i da se brzina trošenja-habanja povezuje s režimom pa i radnom temperaturom, otporima, kao vjetar u autu ili vrućina asfalta-ceste-gume ..

-tj koliko vidim nije to podatak za isključen disk, bez struje, jer tad nema radnu temp.. tj nema promjene habanja trošenja povezanog s promjenom-porastom temperature, tj to može biti isključivo u radu, kao npr napajanje-gpu-cpu ne kad je uskladišteno.

-odnosno drugi tj, to je sve u radu, trošenje, ne čuvanje u ladici za koje ne navode godine-trajanje čak ni preporučljivu temp skladištenja što je čak logično jer primarno misle na servere u radu dok se podatci-pristup ili kvarljivost diskova tad i prati, ne na paleti u skladištu dok nisu još ni prodani..

-ali kao recimo akumulator-baterije, krastavce ili bačvu vina i špek, .. za sve postoji primjerena temperatura čuvanja-skladištenja dok niske prazne baterije + vlaga u zraku pa je suhi zrak preporučljiv za elektroniku.

-ako nema akumulatora nema ni problema ćelija.. no ako ćelije ssda imaju neke zajedničke osobine s akumulator-baterijama tad je to možda zajedničko pravilo tj tad ih treba skladištiti na sobnoj temperaturi, 20-30c što opet znamo kao što znamo za špek, tj to su 'normalne' temp ne extremne koje nikad nisu preporučljive a kao izuzetak je supravodljivost i što niža temp elektronike da to postigne odnosno za oc cpu krio hlađenje koje spriječi pregaranje pretjeranim strujama samo da se ostvari benč-rezultat.. tj ako želimo topsocre-oc to nije backup i obrnuto, s backupom ne idemo u extreme-oc i takve struje-napone pa nema potrbe ni za temperaturom-hlađenjem.. tj možemo predpostaviti da sve komponente diska (hdd-ssd-bilo koji uređaj) najnormalnije radi-diše na sobnim temp.. dok se čisto fizika-dinamika sve širi na višoj temp a sisne na nižoj, odnosno svako odstupanje od te srednje-sobne-idealne temp na kojoj je recimo chip zalemljen na pločicu će stvoriti lučno naprezanje-piganje materijala koje će nakon x-ponavljanja dovesti do pucanja, odlemljivanja, ne radom nego čisto promjenom temerature zraka-okoline i materijala kao čip-lem pri čemu različiti materijali imaju različite indexe 'disanja' tj promjene dimenzije ovisno o temperaturi, pa plasitka možda manje-više od čipa na toj plastici i time kad-tad pucanje piganjem..

zato je idealna sobna, što manje oscilacija-promjena dok u radu hlađenje-ventiacija u idealnom slučaju po potrebi reguliraju protok zraka-hlađenje kako bi to ostalo što manje promjenjeno, tj ne hladiti ispod nego samo ne zagrijavati u radu iznad poželjne.. pa to i rade powerstanja i regulacija broja obrtaja ventilatora u nekoj mjeri tj skoči temp +5c i vent pojača, padne i on smanji.. nije cilj ispod, prema nuli nego neutralno-stabilno i po tome će to biti najtrajnije dok bi prema nuli stvaralo dodatno negativno piganje-savijanje jednako štetno kao u plus jer su apsolutno iste stvari samo matematički predznak plus-minus ili sjever-jug razlika.

-dodatno s baterijama ne želimo nule-smrzavanje.. mada recimo mobiteli i fotići na snjegu nisu baš pocrkali.. rade itd.

-prednost ssd vs hdd mehaničkog u temperaturnim razlikama.. motor, preciznost pozicioniranja kad hdd ima potrebu za termičkom rekalibracijom, odnosno ako extremno uzmemo rastezanje-stezanje materijala tad motor, rotor, osovina može biti offcentar, strugati i sl. kao diskkočnica.. i na toj skali recimo zagrijan disk može zaglaviti, ne vrti motor, mada je do tad ispravan.. i pregorit će turiranjem.. ili će stvar biti dovoljno spora da će otežano okretanje motora na vrijeme signalizirati potrebu gašenja-hlađenja prije nego zaglavi-zacvika.. npr ako 7200rpm padne na 7155.. ili na bilo koju vrijednost ovisno o toleranciji i iskustvu koje proizvođač može imati za takve uređaje.

-ssd naprosto nema pokretnih dijelova motor-akutator osim same elektronike-elektrona-struje.. i time je x-puta bolji što se tiče svih termičkih osobina-disanja materijala.. a problem imaju mostovi, što duži itd..

-ali zato ssd ima drugi problem, tj kao i ram-čip-cpu.. u radu troši struju, zagrijava se, sam medij-modul-čip.. (kod hdda se zagrije motor, ne disk-medij ili glava..) a problem minijaturizacije nanometra je što sve fizički manje imamo problem adekvatno hladiti zrakom tj potreba za površinom hladnjaka koja će dovoljno efikasno prenjeti temp s čipa u okolni zrak i biti izbačen iz kućišta van.. kao cpu.. tj sad i ram i nvme dolaze s nekim hladnjacima-finovima i sl. .. ili problem gdje se na mbo nalazi nvme-m2 utor, ispod gpu i cpu na najgorem mjestu što se tiče zraka i nedozvoljava hladnjak zbog visine i sl. ... ram nema takav problem čisto zbog rasporeda na mbo.. itd itd..

čip, kao ram, nvme.. će u radu, naravno ovisno o clocku, naponu, brzinama na kojima radi (opet kao cpu sličnosit-usporedbe) imati i odgovarajuću temp.. dok povijesno nije bio toliko kritična komponenta pa nisu do sad rađeni hladnjaci (dok za hdd jesu..) i tako u radu kad neki nvme kopira terabajte može skočiti temp +60c dok će u normalnom radu osa-sysa i prosječne apps biti oko prosjeka ostatka kućišta tj 40.. ispod teško jer je to unutar kućišta u radu početno 30-više.. a preko lako ovisno koliko ostalo grije-dinsta npr gpu ili cpu pa i samo napajanje jer sve komponente primarno toplinu predaju zraku u kućištu i taj zrak bi trebalo izbaciti van.. tj teško je mjeriti temp komponente ako je sve na +30+40 jer tad možda to nije temp koja stvara ta komponenta nego naprosto zrak u kućištu.. tj da bi to znali moramo izbaciti svaki supanj iznad sobne-okoline izvan kućišta i tad mjeriti-kalibrirati... tj ne mjeriti gpu i pripisati to ssdu i sl. koj je možda na 20c ali će senzor očitati 30-40.. jer je naprosto sve zagrijano zrakom i to je tad 'sobna' temp. .. i nije poželjno previše je mijenjati (na početak jdeca i termičkog disanja komponente tj promjene dimenzija u mikro skali kad se temp promjeni za stupanj, 10c ili više..)

od svih novootkrivenih misterija.. konfuzno mi je ovo..

ako svaka ćelija ima prilikom zapisa električni nano-micro naboj struje, on je nekada bio i podnošljiviji na mlc-u..sada je višeslojno slaganje gomile lejera ćelija (kao što je bilo vrijeme gomilanja ploča u hdd-u)..tlc i qlc ili kakvi sve nisu.. e sad, ti mali naboji elektriciteta su sve više skloniji "dušenju/pražnjenju".

u istrazi tokom ova dva dana, nigdje nije navedeno što se dogodi kada portable ssd uštekam nakon 30 tjedana?

"napumpa se strujica" po ćelijama?

ako se ne "napumpa", onda svakako "duši" i dalje.

onda dolazimo do onog faktora koji je poznat.. habanje ssd-a je kada zapisuješ/gaziš nanovo ćelije.. dok čitanje možeš izvoditi beskonačno.

jeli to sad znači da se ćelije mogu "napumpat strujom" jedino kada se pobriše moj avi video s vjenčanja i ponovno vrati na ssd?

svako 3-4 mjeseca moram pobrisat svadbeni video sa ssd-a i ponovo ga kopirat kako bi vjenčanje.avi bio pun struje.. inače će izdušit?

Ovo stoji svakako. Održavanje je lakše.

 -ok, taj dio je kao preslušavanje signala, guranje slojeva, isti problem mono-stereo traka, duallayer dvd itd.. tj slaganje onog što nazivaju 3d memorije a zapravo je ista stvar kao i zgrada vs kuća, na površini slojevi a problem je precizno po visini zumirati sloj koji tražimo dok kad je jednoslojno tog problema nema.. i da kao interferencija čitljivost jednog ometa čitljivost drugog, tj čim posotji više istih signala na nekom području tad osim samog čitanja signala moramo paziti i na selektivno filtriranje da pri tome ne čitamo drugi-pogrešan, pri čemu je isto-slično jel to traka, cd ili radio stanica pa se zvuk-signal miješa i čujemo oboje dok želimo jedno a drugo je smetnja.

.. tad je zbog praga-tresholda dio gubitka raspona spektra od mogućeg jednog layera recimo uobičajeno x8 za kapacitete memorija zbog razdvajanja nećemo imati s dva dvostruko kapaciteta nego se dio koristi kao safezona i dodatni crc jer je u pravilu i veća potreba za korekcijom-greškom, kao što radi svaki filesys pri čemu na istu disketu može strpati više ili manje sektora, bytea, tj ovisi o omjeru kontrolnih-korektivnih vs korisnih za podatke od teoretskog rawa. Uzme se da je sve +80 iskoristivosti ok, kao doljnji prag +66% kad se napušta takva shema i ide na novo, npr paralelizam-pata konekcije i novi sata standard za diskove koji je usb nastavio i sad je brži od internog diska-sata3.. mada paralelizam teoretski nudi veću propustnost, problem je kad sinkornizacija postane kontraproduktivna, dok kod iskoristivosti kapaciteta medija taj kriterij ide na sam kapacitet i ispravak-crc dio koji to mora riješiti, tj nikad nije x2 duplo 100% nego obično oko 80-90.. i to je ok, dok nakon x-iteracija dalje više ne idu tom tehnologijom nego novi skok, nova litografija, način..

kao btw pitanje, tko je prije 20tak godina znao-pretpostavio da će tadašnji pata kontroler-kabel biti zamjenjen bržim sata.. uz pravilo da paralelizam daje duplo-više, dva mogu više od jednog.. no samo do neke granice kad mnoštvo postane veći problem sinkornizacijom i pravilom kako tad prebaciti-pročitati-koristiti podatke pravim redosljedom, odnosno da su to slova texta i ip-mrežni paketi, kad se 'razbiju' u mreži i dođu na cilj moramo ih pravilnim redom posložiti da bi izvorni text opet postao čitljiv, ne samo složiti slova jer slovo za sebe je beskorisno, redosljed je tad važniji jer tvori riječi, rečenice, sadržaj.. i zato je sata brži dok je pata nestao što nam je sad normalno no do tad je bilo obrnuto :)

ostalo o 'izdušivanju' :) .. opet, ne, neće izgubiti podatke, ne treba ga 'puniti strujom' da bi održao čitljivost, mada nemam za to dokaz.. mora biti tako :)

-veći problem je ovisnost o internom kontroleru, kao i kemijanje koje rade sa slojevima, tri-quad i kompresije kao nekadašnji stacker i sl. + kvaliteta samog softa u čipu, firmware, trajnost čipa, lema .. jer kad imamo kompresiran podatak, zapakiran, kad jedino kontroler zna gdje-što-kako čitati a enkripcija i zaštita onemogućavaju drugima čitanje, tad ovisimo o kontroleru-čipu, koji ako radi, tek tad dođemo do stanja u ćeliji, podatka.. ako ne radi, ako je crkao ili bugovit.. tad neovisno što je podatak u mediju ispravan ne možemo do njega a u oba slučaja vidimo isto, rezultat, pri čemu ne znamo zašto-što je crklo.. no opet, sigurno to nije stanje ćelije-podatka, pa čak da je tad bi reformatom ssd opet dalje radio a oni koji su pocrkali ne rade nego su mrtvi-crknuti, što će reć da je sigurno otišao čip jer je on poveznica-karika lanca do memorije.

-kad bi pogon bio odvojiv od nosioca memorije kao cd medij i player-snimač.. tad bi to bilo jasnije, što tad ne radi, uređaj-kontroler ili medij-nosioc.. traka ili kazić, .. traka drži zapis, od prve magnetske žice iz doba edisona i maxwella je signal još dovoljno čitljiv.. pa nema razloga da ne bude i s novijim medijima, osim kad proizvođači nešto prekemijaju ili bug-škart recimo više firmwarea kojim naguraju x2 kapacitet na isti komad silicja nego što je silicij za to kriv svojim kapacitivnim kapacitetom :)) ... kao ograničenjem količine ili trajanja zapisa u njemu, kao što realno nije problem trajnost papira da pročitamo nešto staro koju tisuću godina mada papir nije neki trajni medij, no dok je u zaštićenom omotu kao knjiga, na polici, u knjižnici, trajat će.. do kristalne noći i sl kad netko to spali jer mu sadržaj ne zadovoljava ubermenšen kriterij...

-čip, pa čak i sigurnosni mehanizmi kao secboot koje guraju u sve ili kao lažni uvjet za win11 su vjerojatno veći uzrok takvih problema nego sama tehnika-tehnologija pa i klasičan bug u frimwareu ili driveru, koji naravno ne žele priznati i time možda snositi odgovornost ili barem bijes korisnika-kupaca nego okrive recimo hakere, ruse-kineze, ransom-virus i sl. .. + upozore korisnika da ne daje pin kartice, što je već rutina svih :) ..

-interni rad kontrolera u uređaju, ssd.. čip-elektronika, su oni koji čitaju, dekodiraju kriptirano.. nema pristup os, filemanager nego mu kontroler daje tražene podatke + čak ne kontrolira gdje se byte nalazi nego to interno zbog trajnosti radi kontroler razbacivanjem po mediju. .. tj na starom hddu možemo kao za cnc stroj ili printer točno pozicionirati glavu na neki fizički sektor, čitati-pisati sadržaj tog sektora.. u ssdu je to odvojeno uvođenjem trim i ostalih fičera pa to ne radi više vanjski os-kontroler-driver-app nego interno firmware-soft-čip i ako se on zbenta, nema podatka.. a on se voli zblentati, pri čemu je npr secboot jedan od nepotrebnih rizika koji nam na novim računalima-laptopima čak više ne dozvoljavaju isključiti, tj opcija u meniju je nedostupna kao jedna stavka, stanje za čitanje, ne opcija koju juzer bira ili isključi.. i naravno da se tad laptop ne koristi kao dugotrajno backup riješenje enterprise serije storagea-servera.. ne zato jer ne može nego jer je takav bios, biz i odluka proizvođača uključujući wintel koji to gura kad možda ne bi trebalo ili ne na sve u svakom slučaju.. da barem ostane izbor-opcija.. no na laptopu već duže nije izbor, a interno do sadržaja podataka ssd ili bilo koje takve memorije juzer odavno ne može, tj ili mu kontroler te podatke da ili ne.. .. dok što je uzrok nama kao juzerima proizvođač koji možda to zna ne želi reći, ne želi reći da je kontroler npr zbrljavio secboot key ili update upalio enkripciju i zakjučao sam sebe, nego će radije pustiti patku o novom crypt virusu za koji će krivac biti neki haker s hudicom ..

edit: .. ah, sjetio sam se jednog 'dokaza' ili činjenice.. da je za flash memorije i sl. jedno od pravila da u slučaju kvara ostaju u stanju kakvom su bili, tj sadržaj ćelija se ne mijenja, a samo o konkretnom kvaru (što je crklo) ovisi možemo li pročitati tj ako crkne čip-kontroler-logika tad nemamo čime čitati, a jedino ne možemo snimiti novi sadržaj na takav medij.. tj postane readonly, kao i prebacivanjem za to predviđenog prekidača koji karice imaju kao diskete..

-struja je potrebna za rad, čitanje i jača za snimanje-izmjenu stanja, ali ne za pamćenje.. što će reć, ovo je poludokaz tog, trajno stanje, a ako ne možemo do ćelije-sektora to nije problem sadržaja sektora nego lanca-kontrolera na putu..

Bok ContoNick !

Obavezno umjesto mirrora (RAID1) odabrati SHR (Synology Hybrid Raid). On zna iskoristiti prostor s diskovima miješanih veličina.

Kad poželiš upgrade prostora: iztvadiš manji disk, ubaciš veći disk. Možeš sve bez gašenja jer je hot plug. Pričekaš par sati da rebuild završi, pa i drugi disk zamijeniš većim i to je to.

Ako si pehist pa ti za vrijeme rebuilda krepa izvorni disk (vrlo mala šansa ali postoji kako Mladen ispravno kaže) - nikakav problem, jer podatke imaš i na drugom disku koji je izvađen i zdrav i s njega možeš nastaviti. Tako da ni backup radi rebuilda ne trebaš raditi.

Synology podržava paljenje i gašenje po rasporedu koji ti odrediš, tako da se automatski gasi i pali po rasporedu.

Može i sa "Wake On Lan" WOL - čim ga netko kontaktira preko mreže, on se probudi. To ja koristim, i većinu vremena (pogotovo noću) spava.

DS220J košta 202 EUR, 2 diska

DS420J košta 344 EUR, 4 diska

"J" u nazivu znači "Jeftinija varijanta" :) - ali nek te ne zavara, i J modeli rade odlično! Samo nemaju btrfs odnosno snapshote.

Prvi koji podržava BTRFS (a time i snapshote) jest:

DS418 za 459 EUR, u koji stane 4 diska.

Što god da uzmeš, pa čak i samo najmanji 1-diskovni model, već ćeš biti u neizmjerno boljem stanju backupa nego prije i pitati ćeš se kako si prije uopće mogao bez toga :)

Jer taj mali strjček nije samo backup. Može on još puno toga, ali da ne širimo temu :). Sretno!

+ kad želimo provjeriti ili obnoviti zapis na recimo prastaroj audio kaseti, ne radimo to tako da kroz medij (nosioc podataka) pustimo struju, tj istom tom elementarnom logikom, ssd-čip-stanje trajne memorije ne obnavljamo impulsom stuje kao što to radimo u RAMu.. nego je to stanje trajno, čitljivo.. uz propadanje-entropiju do neke granice kad nije čitljivo, kao uklesano u kamenu.

Ako nastavljaš ono gornje pitanje za NAS onda neki sa CMR tehnologijom, nešto iz srednje klase, Seagateov IronWolf/Pro, WD Red+/Pro, Toshiba N300.

Ni jedan nije izrazito bolji /lošiji od ostalih (apsolutno pouzdan ne postoji) ali nema ni izrazito loših, zato i nemam nekog favorita.

Podjednakih su cijena i garancije pa dobar deal ovisi više o trgovini ili nekoj akciji nego konkretnom modelu.

Baš instaliram jedan Qnapić (mali TS-231P3) sa dva 4TB IronWolfa i sve ok, brzi i tihi. Treba pripaziti na razliku u modelima, ST4000VN006 sa 256MB i ~VN008 sa 64MB cachea.

Čitava ta buka oko SMR i CMR tehnologija je i nastala kad je otkriveno da je WD šutke stare Red modele (EFRX) prebacio sa CMR na SMR (ne ponaša se dobro u RAIDu) a onda kasnije popravljao štetu sa Red Plus (EFZX) a "obični" Red je postao EFAX. Red Pro nisu dirali.