Dvije trećine Hrvata glazbu sluša ili skida iz ile

Da li je onda youtube legalan ili ilegalan? Molim autora teksta za objasnjenje.

99% hrvata su sirotinja - da je sve legalno 30% hrvata ne bi imali ni grijanje za zimu. Dajte prosječnu plaću od  2 000 Eura uz zadržavanje postrojećih troškova.

Kupovali bi se i original igre po 60 USD, original pjesmuljci, filmovi i serije.

Dajem ruku u vatru da je 90% softvera po lokalnim samoupravama ilegalno. Naravno da neću kupovati original pjesme - dovoljno je imati jednu seosku zabavu i mora se platiti ZAMP 500 kuna.

obzirom da je zamp uveo btl (blank tape levy), odnosno tzv. sustav privatnog kopiranja, kojim ugrađuje namet za autorska prava u svaki uređaj na koji je moguće snimanje sadržaja - to pokriva slušanje, gledanje i reproduciranje (snimanje) autorskih djela za privatno i drugo vlastito korištenje

Kroz jedinstveni sustav naplate naknada za privatno kopiranje, HDS ZAMP prikuplja jedinstvenu naknadu za autore glazbenih djela, umjetnike izvođače, proizvođače fonograma, nositelje prava na audiovizualnim djelima, filmske producente i redatelje, nakladnike i književnike. Naknade prikupljene u ovom sustavu dijele se udrugama navedenih nositelja prava (HDS, HUZIP, ZAPRAF, DHFR, ZANA, DHK) koje ih dalje distribuiraju svojim članovima. HDS ZAMP naknade za privatno kopiranje raspodjeljuje hrvatskim i inozemnim autorima glazbenih djela, a 30% od ukupno prikupljenih naknada za autore glazbenih djela putem natječaja svake godine dijeli za poticanje umjetničkog stvaralaštva. Na taj način dosad je svake godine sufinancirano više desetaka različitih manifestacija od onih koji se odnose na amatersko stvaralaštvo, preko festivala i manifestacija demo bendova do već afirmiranih festivala.

ako dakle ovaj namet pokriva autorska prava za privatno korištenje, čemu tolika strka oko legalnosti skidanja?

evo, kao autor koji svake godine od zamp-a primi dio te naknade, uopće ne vidim problematiku skidanja mojeg djela i korištenja u privatne svrhe kad sam već namiren tom naknadom

na koncu - građani za svoje privatne potrebe mogu skidati i koristiti glazbu s interneta jer im to dopuštaju hrvatski propisi, a s kojeg izvora to rade sasvim je svejedno jer sami građani ne rade ništa ilegalno - ilegalan je onaj koji taj sadržaj distribuira

čemu dakle ovo istraživanje kojim se implicira da je dvije trećine hrvata u ilegali? što sad hoće koji kujac? opet neki namet traže?

poruka autoru (čisto da ubuduće ne prenosi pamflete kojekakvih udruga)

da citiram autora:

Prema rezultatima istraživanja provedenog online na 800 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine starosti Hrvati imaju dobru percepciju o tome što je intelektualno vlasništvo i smatraju (80% njih) da bi umjetnici trebali moći živjeti od svojeg rada. No, kad je riječ o provođenju ove tvrdnje u djelo, tu još podosta "zapinjemo". Naime, isto je istraživanje pokazalo, a prenosi Muzika.hr, da iako 95% građana svakodnevno sluša glazbu, njih čak 66% koristi neki od piratskih izvora glazbe – u što su autori istraživanja ubrojili skidanje glazbe s YouTubea ili putem torrenta.

ništa mi kao građani ne "zapinjemo" u provođenju, jer za svoje potrebe slušanja glazbe plaćamo naknadu unaprijed

ako što zapinje to je onda nadzor/mjere nad onima koji tu glazbu distribuiraju (piratski izvori), a što se nas građana ne tiče jer po zakonu imamo pravo skidanja glazbe s interneta i bez obzira na izvor mi kao privatni korisnici nismo u ilegali. točka

ja imam preko 600 originalnih cd-a i oko 40 lp-a,da mi glazba nije dio života i da ne čujem razliku između originala i mp3 -a skinutog sa interneta za cd-e nebih dao ni lipe ovako sam tijekom godina skupio lijepu kolekciju (mogao sam i pušiti kutiju cigara dnevno ili se trovati alkoholom,ili trošiti lovu u kladionicama),imam odličnu hi-fi aparaturu i uživam u lijepoj glazbi,naravno da im i ljudi koji glazbu slušaju  usput ili nemaju novaca ili princip,koristim i google play music ali nije to to nema do originalnog cd-a ili lp-a još kad je i vrhunski zvuk nikakav glazbeni format skinut sa interneta se ne može kvalitetom mjeriti sa originalom

Normalno da je ilegalan, uostalom pitaj pohlepan Američki WMG  zašto tolko kasne sa skidanjem ovog albumčeka sa Jubituja.Jezuš kristuš na kvadrat, pa šta se čeka skidajte to dole več su prošle tri godine.

Izvoli pa kopiraj, i djeli što više to bolje.

rambox kaže...

Ajar kaže...

ja piratiziram samo josipovićeve "skladbe"* jer za sve ostalo već plaćam zamparinu. 

 

*dobro se prodaju, osobito "drmeš za pendereckog", na ljubičastom tržištu sredstava za mučenje zarobljenih džihadista 

Izvoli pa kopiraj, i djeli što više to bolje.

 

 

 

 

 malena zahvala. 

Ja imam svu muziku što domaću šta je dosad izašlo što stranu isto tako u FLAC formatu preko 2TB meni dovoljno sve sam skinuo "legalno" 

Meni iskreno kad napravim remix nesmeta da ga je netko ilegalno skinuo jer sam vec placen za njega, ali to ide na stetu originalnog autora. Jedna pjesma kija se share-a milijun puta po nekoj download stranici recimo zippyshare, a nakon 6 mjeseci ti stize statement da si zaradio 15 eura.

Dok DJ Pere iz nekog obliznjeg sela, sa tvojom pjesmom na noc zaradi 200-400 kn u lokalnom kaficu.

Valjda shvacate sad kako stetite glazbenicima.

Točno tako.Sad bi ja sa svojih 3500 kuna plače trebal kupovat original cedeje ili platit streaming?Malo sutra,jedva preživljavam od te plače.Dajte nam veču platežnu mogučnost i piratluk če se smanjiti.

pa čekaj sad malo..rekao si da 256kbps zvuci vise manje isto.Normalnom slušaocu je mp3 dovoljan to je istina,ali da razlike nema ima...a isto tako konvercija DSDa u flac ? pa onda mogu i kompresirat u mp3 i rec da zvuci kak zvuci. Bit i toga je da je DSD bolji format od FLACa isto ako i flac od mp3-a . Sto naravno ne znaci ako ces mp3 format u flac bacit da ce zvucat bolje. A ako konvertiram DSD u flac je degradacija  i kompresija isto kao i flac u mp3..ili griješim ? Izmedju ostalog..vecina ljudi koja slusa mp3ce i nije im to bitno slusa na linijama ilti stvarima nizeg cjenovnog razreda ili im jednostavno nije bitna kvaliteta dalje od mp3-a . 

Picajzla, mislim da nisi u pravu.

Mislim da ti to što ti tumačiš ne piše u toj odluci ustavnog suda.

"Fizička osoba može reproducirati autorsko djelo na bilo koju pod­logu ako to čini za privatno korištenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito korištenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti. Nije dopušteno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, grafičkih izdanja glazbenih djela (u daljnjem tekstu: notni materijal), elektroničkih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno."

Međutim, tu ne kaže da smiješ reproducirati djelo u čiji posjed si došao ilegalni sredstvima, zar ne?

Prvo platiš i onda smiješ reproducirati to što si već platio, ali za tu reprodukciju moraš opet platiti, ali ne trebaš tražiti dopuštenje autora. To je bit.

To smo već raspravljali prije 5-6-7 godina.

 kojim ilegalnim sredstvima?

plaćaš pristup internetu i na njemu imaš dostupne sadržaje - je li njihova distribucija legalna s pojedine stranice, neka procjenjuju nadležne službe

princip ti je kao švedski stol - platiš i jedeš sve što je ponuđeno

a da ustavni sud u odluci govori i o kopijama autorskih djela, koja su istovjetna originalu i mogu se naći između ostalog i na internetu, kažu u ovom pasusu:

Autorska i srodna prava po svojoj su naravi privatna imovinska i moralna prava autora i drugih nositelja prava, koja pripadaju svojim nositeljima i s kojima njihovi nositelji mogu slobodno raspolagati. Zakonom propisana ograničenja autorovih isključivih prava predstavljaju uravnoteženje između isključivih autorovih i srodnih prava, s jedne strane, i potrebe zadovoljavanja općih interesa društva, s druge strane. Ukoliko ne bi postojalo ograničenje iz članka 82. ZAP-a, ne bi bilo pravno moguće učiniti niti jednu kopiju bilo kojeg autorskog djela ili predmeta srodnog prava bez prethodne dozvole autora, odnosno nositelja srodnog prava.
»Digitalno okružje« (koje se javilo osamdesetih godina 20. stoljeća) značajno je promijenilo način iskorištavanja autorskih djela jer je u suvremenom svijetu digitalne tehnologije daleko lakše izrađivati kopije djela, a kvaliteta kopije istovjetna je izvorniku. Također, posebna složenost odnosa na ovom polju autorskih prava došla je masovnom primjenom i korištenjem Interneta, koji omogućava stvaranje softverskih programa, koji omogućuju nezaštićeno preuzimanje u vlastitu računalnu datoteku cijelog niza pjesama i audiovizualnih radova, bez plaćanje autorske naknade.

i u nastavku:

Autorsko djelo se reproducira i fiksira osobito grafičkim postupcima, fotokopiranjem i drugim fotografskim postupcima, kojima se postiže isti učinak, zvučnim ili vizualnim snimanjem, građenjem, odnosno izvedbom djela arhitekture, pohranom autorskog djela u elektroničkom obliku, fiksiranjem autorskog djela prenošenog računalnom mrežom na materijalnu podlogu.
Navedeno isključivo pravo reproduciranja ograničeno je, između ostalog, reproduciranjem autorskog djela za privatno i drugo vlastito korištenje (tzv. privatno kopiranje) u članku 82. ZAP-a, kad se objavljenim autorskim djelom treća osoba može koristiti bez autorovog odobrenja.

dakle, nebitno je otkuda skidaš istovjetnu kopiju i koristiš se pravom na reproduciranje/korištenje u osobne svrhe, pravom koje ti daje plaćanje btl nameta i to bez autorovog odobrenja (isto tako i bez odobrenja udruga ili drugih osoba koje zastupaju autora)