HNB upozorava na rizike povezane s kriptoimovinom

Ma čuj, odvojit koju kunu za to je imho sasvim prihvatljivo (do max 10% ušteđevine je nekakvo zlatno pravilo koliko znam). Problem su ovi manijaci koji se zalete i prodaju vlastitu mater (sestru uvale džabe) za 0.00001 BTC-a.

 E, ali ako ti doneseš jednu jabuku, a tamo ti netko u skladištu da dvije kruške u zamjenu, ti nisi platio niti lipe poreza. Takvu trampu možeš raditi od firme do firme (prebijat dugove i slično) jer su u sustavu PDV-a, ali to ne mogu raditi niti ja, niti ti, a da ne kršimo zakon. Poanta novca nije samo razmjena, već i praćenje toka kako bi se mogao naplatiti porez.

Upravo je zbog toga tržište kriptovaluta k'o stvoreno za kriminalce, i one nalik tome a da toga nisu svjesni. Npr, dolazi mi poznanik sa pričom kako mu je kćer izgubila nešto novca na kriptovalutama, ali i dobila, tako da je na kraju ipak nešto zaradila. I da na to nije potrebno platiti porez. Vrlo je brzo prestala sa trgovanjem kada sam mu objasnio da se na svaku dobit plaća porez i da je to dužna prijaviti poreznoj. I neka bude sretna ako se radi o malom iznosu, jer porezna vjerojatno neće reagirati kada dobije tromjesečni izvještaj od banke.

A mogao sam ga i uputiti na neki bankomat u Zagrebu koji izbacuje keš u zamjenu za kriptovalute (anonimno).

 Evo tekst od kolege sa foruma

"

nemogu HR predociti nikakve dobiti kada nemam nikakvu dobit na racunu!! Kako ceu nesto oporeziti kada nema uvid u nikakvu banku, a nepostoji nikakv zakon jos specifican za kriptovalute i njihove mjenjacnice.

JOs HNB kaze: prema članku 21. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i članku 4. Zakona o deviznom poslovanju, Bitcoin ne predstavlja novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj niti stranu valutu, odnosno strano sredstvo plaćanja. U svom dopisu HNB navodi da, s obzirom na to da vrijednost Bitcoina ne odražava vrijednost novca koji je za njega primljen, Bitcoin ne može biti niti elektronički novac u smislu članka 2. točke 2. Zakona o elektroničkom novcu. 

Porezni obveznik je kupio 1 Bitcoin u vrijednosti 10.000 dolara te ga prodao unutar razdoblja od 2 godine za 15.000 dolara. Ako je ove novce isplatio na bankovni račun, dužan je platiti porez na kapitalnu dobit koji iznosi “5.000*10%+(5.000*10%)*18%=590 dolara”.

 Opet ti moram ponavljati.

Fizičke osobe mogu međusobno raditi trampu bez da krše ikakvi zakon. Npr. mogu zamjeniti veći stan za dva manja. Pri tom obje strane plaćaju porez i pri tom nema uopće novca u toj razmjeni.

Funkcija bitcoina je PLAĆANJE isto kao i fiat valutama. Nedavno je netko u HR kupio auto za bitcoine. Obračun je napravljen u kunama jer je to službena valuta. Dakle nije kupio za kune, samo je obračun napravljen u kunama. Donio je bitcoine u trgovinu a ne kune i to je zakonski dozvoljeno.

Trgovac može zadržati bitcoine ako to želi tj. ne mora ih mjenjati u kune. To je njegova osobna odluka.

99% kriminala se odvija u fiat valutama. Kriminal rade i sa kešom i preko bankovnih računa. Ajmo zabranit fiat valute jer ih dokazano kriminalci više koriste nego bitcoin. Bitcoin transakcije je lakše pratiti nego gotovinu i lakše nego bankovne račune na kajmanskom otočju.

 Sve je špekulativno: zlato, dionice, nafta, brašno pa i fiat valute preko centralnih banaka i forex tržišta.

Država je jedan od največih špekulanata. Ona preko investicijskih firmi kupuje dionice sa printanim novcem iza kojeg ne stoji nikakva vrijednost i tako manipulira tržištem. Jure je na poziciji odlučivanja a Mate ima veliki broj dionica neke firme. Dovoljno je da se Jure i Mate nađu na kavi. Ostatak priče znaš. Jure na kraju sa jednim potpisom dobije vilu sa bazenom prijavljenu na njegovoj babi a plaća mu dođe kao džeparac.

Sa večim uplivom kapitala a zbog svoje preciznosti i transparentnosti koje ne postoje kod zlata i fiat valuta, kriptovalute će sve teže biti manipulirati.

Sa legaliziranjem bitcoina kao valute tj. potpunog ukidanja poreza doći će i veća primjena bitcoina kao sredstvo plaćanja u svakodnevnoj trgovini.

To je i jedan od razloga zašto se bitcoin rijetko koristi za plaćanje jer regulator nije stavio bitcoin ravnopravno sa ostalim fiat valutama. To se nije spomenulo u ovom izvješću HNB-a.

Priča o decentralizaciji je priča o transparentnosti i osobnim slobodama i to nisu "priče za malu djecu" već činjenice. Kod bitcoina tu se fundamentalno ništa nije promjenilo.

Svatko tko je odavno u kriptu i dalje naglašava prednosti bitcoina u odnosu na postojeći netransparentni i visoko centralizirani monetarni sistem kojim upravlja uski krug ljudi.

Normalno je da svatko želi zaraditi. Ljudi vole zaraditi i na dionicama, zlatu, forexu... Tu trgovanje kriptovalutama nije nikakvi posebni izuzetak.

Možeš reći jednako i za dionice, zlato, fiat valute:

"Imam X dionica, poluga zlata, Eura, Dolara želim da ih i svi vi kupujete kako bi im narasla vrijednost a kad budem mislio da je vrijednost na vrhuncu prodati ću ih".

Fiat valute nisu omrznute već se u kripto zajednici naglašavaju njeni nedostaci te se nastoji nači bolje rješenje.

Kriptovalute i fiat valute bez problema istovremeno funkcioniraju.

Beton je dugoročno rizičniji nego bitcoin.

Netko će uložiti u nekretnine a netko će zadržati bitcoin jer će lakše prodati bitcoin nego nekretninu ili direktno kupiti sa bitcoinom ako mu na brzinu treba nešto drugo.

Doslovno ničim. A i da pokrivaju sa zlatom tko bi im vjerovao da je to istina i provjeravao poluge jesu li prave ili lažne. Također kako bi amerikanci vjerovali kinezima i obrnuto koliko tko ima zlata.

 Razumijem ja što ti želiš reći i čak se mogu složiti s tobom. Ali mislim da 99,99% sudionika u kriptopriči ne interesiraju transparentnost i osobne slobode već zarada. I zato kriptovalute imaju budućnost, zbog ljudske pohlepe,  a ne zbog nekakvih osobnih sloboda i transparentnosti. 

 Za netransparentni i visoko centralizirani monetarni sistem koju upravlja uzak broj ljudi si u pravu ali budimo realni, iz velikih skokova vrijednosti nekih kriptovaluta stoje manipulacije velikih igrači. A tweet npr Muska može poprilično lansirati ili srozati vrijednost nekog coina (ili tokena, svejedno) 

To nije točno. Svjetska se trgovina odvija u dolarima, a ostali razmjenjuju svoje valute za dolare. Tako da je postavljen USD index, odnosno jedna veilka ekonomija (SAD), nasuprot ostatka (Euro,Yen,Funta,Franak,Kruna,kanadski Dolar). Zlatni standard je zamjenjen: crnim zlatom, odnosno naftom.

 Možeš raditi trampu i između fizičke i pravne osobe. Bitno je da je napravljen ugovor i iskazana vrijednost ali normalno da to neče nitko raditi svakodnevno. Sa novcem je lakše jer je on zamjena za trampu. Nekad su to bile školjke i kamenje a danas je novac.

Shvati bitcoin kao keš pa češ lakše razumjeti. Stvar je jednaka. Kada podižeš keš na bankomatu ti nisi anoniman. Kada sa tim kešom kupuješ u trgovini ti si anoniman. Svoj keš možeš dati kome hočeš.

Bez obzira i da su jednako zastupljene, kao što sam rekao lakše je pratiti bitcoin transakcije nego fiat valute .

 Dao sam ti primjer kripto-bankomata u Zagrebu: odeš sa mobom uz karticu na bonove koju si prethodno dobio bez da si bio dužan otkriti identitet (i nikada nisi nadoplatio bon online otkrivajući identitet), zamjeniš kriptovalutu za keš, i ostaneš anoniman. Probaj to na klasičnom bankomatu.

 Opet mješaš kruške i jabuke.

Kripto bankomat nije u klasičnom smislu bankomat gdje podižeš sa svog bankovnog računa novac.

Kripto bankomat je automatizirana mjenjačnica gdje mjenjaš ili kupuješ bitcoine za keš po određenom tečaju.

Jednako kao i kod klasičnih mjenjačnica gdje mjenjaš Eure za Kune postoje limiti do kojeg iznosa možeš ostati potpuno anoniman.

Kad dođeš u mjenjačnicu promjenit 2000 EURA za kune nitko te ne pita osobnu kartu.

Upravo tako, kripto bankomat nije isto što i klasični bankomat. Glavno da smo se konačno složili.

 Nevjerojatno ali u EU možeš trgovati i sa eurima. U EU trgovci mole da im platiš sa dolarom a ne sa eurom.

Što se tiče duga on uglavnom raste jer se puno nafte proizvodi a naročito prošle godine.

Očito su kriptovalute "hot" tema kad se svi toliko pale na njih. 

No dok kolege prosipaju pamet i znanje i troše svoje dragocijeno vrijeme u kripto svijetu to izgleda ovako...

VISA Plans to Make Crypto More Usable Than Any other Currency

https://coingape.com/just-in-visa-plans-to-make-crypto-more-usable-than-any-other-currency/

Visa Plans to Build Out Its Cryptocurrency Ecosystem

https://u.today/visa-plans-to-build-out-its-cryptocurrency-ecosystem

Naš HNB je kao i obično zapeo u vremenu i samo kopi-pejsta isto upozorenje iz godine u godinu, čisto ograđivanje i da kasnije u slučaju da sve ode u ništa mogu reći "rekli smo vam".

Ova izjava najbolje pokazuje koliko ih nije briga "Upotreba kriptoimovine kao novca  ̶  u platne svrhe  ̶  gotovo je nepostojeća". Istovremeno VISA iznosi podatke o 1B$ u 6 mjeseci. JP Morgan priprema BTC fond za svoje klijente, u pripremi su razni BTC ETF-ovi... PayPal, Revolut... svi usvajaju kripto podršku.

J.P. Morgan Creates Digital Coin for Payments

https://www.jpmorgan.com/solutions/cib/news/digital-coin-payments

French Bank Société Générale issues security token on the Tezos blockchain (XTZ)

https://fxcryptonews.com/french-bank-societe-generale-issues-security-token-on-the-tezos-blockchain-xtz/

Meanwhile HNB živi u nekom svom paralelnom svijetu. 

Naravno brzo je bankarski sustav shvatio da je kripto tu vjerojatno na duže staze, pa su krenuli po dobroj staroj "If you can't beat them, join them". Mastercard ima ugovor sa Geminijem, VISA ima svoje planove. Ušli smo u drugu fazu prilagodbe kriptovaluta i sada se već najnormalnije može s njima trgovati, konverzije se obavljaju u pozadini, ali i to je pozitivan korak prema konačnom cilju.

Trenutno se najveća galama diže na račun "eko" otiska. Osobno sam uvjeren da će kripto svijet brže od bilo čega drugog na ovom planetu postati eko. Svi su se sad uhvatili BTC-a, ali treba shvatiti da je to prvi takav oblik vrijednosti i da je normalno da nije savršen, ali kripto dizajneri su pokazali da su svjesni problema i već danas imamo puno kriptovaluta koje su ekološki prihvatljive.

Druga stvar je što se sada milijuni malih majnera stavljaju pod nekakvo povečalo, dajte ljudi budite ozbiljni, većina njih troši par stotina W/h. Oni koji troše megawatte ti su velike ribe i oni će zagađivati ovaj planet na jedan ili drugi način. Kripto se razvija ekstremno brzo. Evo čim se malo digla buka oko BTC-a Kinezi su pogasili postrojenja, radi se migracija u SAD i počinju se koristiti obnovljivi izvori energije. Znači napredak.

Treba li uvesti reda u kriptotržište, treba. Tamo sad ima svega od vrhunskih projekata do prevaranata i muljatora koji prodaju bezvrijedne novčiće zapakirane u super priču. HNB bi trebao osnovati kripto odjel koji će savjetovati građane koje kriptovalute treba izbjegavati i zašto, ali to opet zahtijeva trud i rad, nešto što nije previše poželjno, pa je lakše izdati općenito upozorenje "čuvajte se kripto valute su opasne".

Kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano. Takvi zapisi, sami po sebi, nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene.

Kao da centralizirani elektronički zapisi u banci imaju intrinsičnu vrijednost...

Razlika između elektroničkog zapisa u banci i kriptovalute je samo u tome što je u slučaju kriptovalute taj zapis kriptiran i decentraliziran.. što je i bolje za korisnika, loše jedino za banke.

Upotreba kriptoimovine kao novca  ̶  u platne svrhe  ̶  gotovo je nepostojeća.

Ovo jest istina ali to je i razlog nestabilnosti kripto-valuta a rješenje je da ih se sve više koristi za plaćanje (što se i događa), a ne da se od njih bježi samo zato jer je u interesu banaka da se držimo valuta pod njihovom kontrolom.