Nažalost, cijena kada se netko pača u sve i svašta je to da nužno ispada površan i netočan, a još kao predstavnik znanosti, odnosno znanstvenik, čini medvjeđu uslugu znanosti. Izgledno je da bi se prof. dr. sc. Puljaku mogao njegov optimizam obiti o glavu. Predviđam da će se to prvo dogoditi na političkom planu: on će ljudima govoriti da napredujemo neviđenom brzinom, svijet je svakim danom sve bolji, ali ljudi nekako neće biti uvjereni u njegove "podatke i brojeve". Zašto? Podaci i brojevi dani bez konteksta i detaljne metodologije itekako se mogu manipulirati i ukazivati na različite zaključke. Uzmimo samo primjer koji kod nas diže dosta prašine, a ukazuje da nam je sve "bolje i bolje" - to da je prosječna plaća po DZS-u 6195 kuna (izvor), dok Porezna ima drugačije podatke... (izvor, Novosti):
DZS iz obračuna izostavlja obrtnike, poljoprivrednike, slobodne profesije, ugovore o djelu, kao i autorske ugovore, te zaposlene u statusu osposobljavanja za rad bez uspostave radnog odnosa. Metodologija je đavo, reklo bi se, a njome postignuta razlika u ovom slučaju otkriva se kroz podatke Porezne uprave o plaćama u 2017. godini.
S obzirom na to da Porezna uprava uključuje i spomenute kategorije visoke brojnosti, prosječna neto plaća broji samo 4.700 kuna, a medijalna 4.250. Razlika je pogolema, no pitanje prezentacije stvarnosti ionako je dio sveukupnog pothvata osiromašenja ove zemlje.
Tako je i s većinom drugih izvora "optimizma" baziranim na brojevima i podacima, čak i u "egzaktnoj" fizici. Stoga je manipulacija bacati kojekakve tvrdnje i predstavljati ih kao činjenice bazirane na "brojevima i podacima". Za nas "pesimiste" jedno je sigurno - svijet ide u vražju mater.