Jednostavnim zahvatom vjetroelektrane postaju mnog

Kalkulirati se može samo u grubo, jer za zakuhati (na 100C) tek litru vode sa sobne temperature (20C) u idealnim uvjetima treba oko 350kJ - uzmi još u obzir da za litru sirove nafte koja je bogata i raznim organskim i anorganskim spojevima i krutim česticama od kojih je i puno otpadnih nečistoća, treba više energije nego za litru vode (nemam pojma koliko više, ali rekao bih plus još nekoliko desetaka postotaka, možda i blizu 50%, ali ajmo reći oko 500kJ), i da se nafta u procesu rafiniranja i prerade zagrijava i hladi po nekoliko puta na različite temperature (ajmo reći 4x500kJ=2MJ), u nekim fazama i preko 200-250 stupnjeva (ovisno koje gorivo i nusproizvodi se žele dobiti), ajmo dalje reći sve skupa treba utrošiti 4MJ), da su na svakom koraku procesa prisutni značajni gubici topline, (jer očito je da se oni ne odvijaju u hermetički izoliranim uvjetima) ajmo reći dosadašnja utrošena 4MJ+3MJ sveukupnih termičkih gubitaka. 
Dakle sad već govorimo o cca 7MJ utrošene energije već samo za toplinsku obradu jedne jedine litre sirove nafte - i na kraju iz jedne litre sirove nafte dobijemo oko pola litre više vrsta goriva, koja u motoru imaju uglavnom iskoristivost 1/3. Dakle nemaš niti onih 35 MJ koliko se uzima srednja kalorijska vrijednost jedne litre dobivenog goriva (benzina, dizela), nego jednu trećinu od otprilike jedne polovine dobivene litre, što bi bilo oko 5-6 MJ iskoristive energije. A da bi to dobili, utrošili smo najmanje 7MJ samo za toplinsku obradu - a gdje je još crpljenje sa x kilometara dubine, pretakanje, prevažanje stotinama i tisućama km preko mora, rijeka, brda i dolina, pretakanja prije, za vrijeme i nakon rafiniranja, opet skladištenje, opet prevažanje, opet skladištenje... plus gradnja infrastrukture, mehanizacije, rafinerija itd... za sve to također treba utrošiti energiju (pored materijala) - zar ne?
Eh da; nemali dio nafte/goriva se tokom čitavog procesa i jednostavno prolije, ili ishlapi. I tu energija ode u vjetar.

A sad daj ti da vidimo što je tebi i zašto glupost, jer citirao sam stručne radove koji opisuju crpljenje nafte i njenu preradu, ništa nisam izvukao iz rukava, osim šta sam usput i malo karikirao stvari, ali u biti ništa proizvoljno nisam napisao.

Naveo sam procjenu koju je izračunao tim MMFa u peer-review studiji, koja je ukalkulirala sve vidljive i nevidljive parametre. I sami fosilni industrijalci otvoreno priznaju da ne mogu opstati bez državnih ulaganja, poticaja i olakšica.

Naftu trebamo i kao sirovinu u mnogim granama privrede, a ne samo u energetici, npr. trebamo ju u proizvodnji gnojiva, farmaceutici i industriji materijala. Nadam se da se možemo složiti barem oko toga da je glupo jednostavno ju skuriti za transport ili proizvodnju el. energije, dok je još uvijek nezamjenjiva na drugim poljima a ovdje već imamo dobre alternative.

Vodik je nezgodan za skladištenje i rukovanje.
No i to ima rješenje: da bude kemijski spremljen u amonijaku.
https://www.sciencemag.org/news/2018/07/ammonia-renewable-fuel-made-sun-air-and-water-could-power-globe-without-carbon

A s amonijakom već odavno baratamo, i imamo već gotovu infrastrukturu za njegov transport i skladištenje, jer je ista i za ukapljeni plin.
Da postoji politička volja, sutra bi se mogli riješiti ovisnosti o nafti kao energentu.

Ti si taj koji nagađa, ja sam bar pružio grube proračune na temelju realnih postavki, i objasnio zašto je vrlo teško biti precizniji. Ako imaš primjedbe da one nisu realne ni točne, slobodno daj konkretne primjedbe, umjesto apstraktnog kritiziranja. Ukupna potrošnja računa se kao ukupna potrošnja, svejedno je je li ona za neki agregat koji pogoni gradsku centralu ili naftnu rafineriju, ne dolazi sad neka ekstra nafta iz paralelnog svemira da se ova naša proizvodi.

Uopće nisi pristojan, nego patroniziraš svisoka bez temelja. Pa daj mi ti pokaži jedan google rezultat od tolikih tisuća koji npr. govori koliko kJ energije se troši u pojedinim procesima vađenja, rafiniranja i brojnih kemijskih i termičkih prerada jedne litre, galona, barela, cisterne, kurca-palca sirove nafte u goriva koja koriste motori na unutarnje sagorijevanje koji se koriste za pružanje te iste energije.
Sve što govoriš je da sam ja nešto krivo rekao.

A ja ću tebi dotle pokazat nešto drugo, pazi čak ću i prevesti da ne bude neke nedoumice:

Godine 2008. par kemičara s Mađarske Akademije znanosti procijenio je da je svijet ispumpao 100 milijardi tona sirove nafte. To približno odgovara 733 milijarde barela nafte. Možemo pretpostaviti da je ova procjena uključujući i proizvodnju do 2007. Od 2008. do 2018. svijet je upotrijebio dodatnih 371,2 milijarde (BP), što bi ukupnu količinu nafte koja se koristi od početka dovela na 1.104 bilijuna - ispod potrošnje od 1.457 bilijuna bačve u gornjim izračunima, izvedene iz više izvora.

Odstupanje u broju barela koje je svijet do danas potrošio ukazuje na to da zapravo nitko sa sigurnošću ne zna koliko je bačava ispumpano iz zemlje.
https://oilprice.com/Energy/Crude-Oil/How-Much-Crude-Oil-Has-The-World-Really-Consumed.html

Sad ti meni objasni: odakle takva nemoguća diskrepancija po kojoj ispada da je svijet potrošio gotovo 50% više nafte nego što je ispumpao? Je li naftna industrija izumila perpetuum mobile, ili su možda neki parametri izostavljeni, kao npr. da se na samu proizvodnju goriva realno troši više nego što paušalni podaci govore?

 
Vidiš kako uopće ne čitaš što sam napisao... više puta već sam ponovio da je to ugrubo ukupna potrebna energija kroz čitav proces: prvo za bušenje na kilometre dubine, pa ispumpavanje masivnim hidrauličkim frakturiranjem (ono, tone vode idu same od sebe na dubine od više kilometara ispod površine i natrag istiskuju naftu?), pa pročišćavanje, pa transport stotinama ili tisućama km, pa opet niz kemijskih i termičkih obrada, pa opet transport, pa skladištenje (da, i skladišta gutaju neku energiju), bezbroj pretakanja, istakanja, mućkanja, bućkanja, kemijanja... plus još šta je za sve to potrebno izgraditi i infrastrukturu, tj, bušotine, naftovode, terminale, rafinerije, prometnice, nastambe... ma pročitaj polako i s razumijevanjem šta sam već napisao, šta je to toliko teško?
I ne znam je li to baš 30-50 puta više energije, ali razmotrivši da nafta mora proći kroz sve te procese, i ne čini mi se jako pretjerana cifra.

A ti napiši barem koliko kJ/MJ energije po tvojim podacima treba uložiti da se samo jedna litra sirove nafte zagrije na 100C, pa možemo opet dalje imati neki dijalog, a ne infantilno natezanje tko je a tko nije u pravu.

I stvarno se nadam da neću opet trebati objašnjavati ono o čemu sam već više puta pisao.

"Energija za to mora od nekud doći.

Obzirom da se za rafiniranje troši 20 do 50x više energije, otkud?"

Vidiš, zato i nije precizno jasno koliko uopće nafte je do sada ispumpano, nego samo potrošeno - kao što lijepo i piše u prethodnom postu. Samo treba čitati polako i s razumijevanjem.

Da, uvijek je tako kad se čovjek susreće s nekom stranom idejom... prvo ide faza ignoriranja činjenica, pa faza odbijanja rasprave, pa razmatranja, i onda prihvaćanja.
Pretpostavljam da se i dalje nećeš spustiti sa svoje pozicije planinskog mudraca da ponešto od svoje nevjerice i argumentiraš? Rade li možda pumpe za tlačenje i upumpavanje stotina tona/hektolitara vode na x kilometara dubine na orgon? Zakuhava li naftu na 250 celzijevaca podnevno sunce? Levitiraju li cisterne do terminala, rafinerija i pumpi?

Pa priznajem da je računica, ako se tako uopće može nazvati neka gotovo instinktivna aproksimacija, vrlo gruba. Ali ne bih rekao da je fundamentalno pogrešna. Sa čime se točno ne slažeš, zar recimo zagrijavanje litre sirove nafte konzumira manje energije od zagrijavanja obične  vode, zar nema velikih rasipanja energije unaokolo prilikom svake faze procesa -energije koju dobivamo baš iz tog proizvoda?

Zbog toga su nastale i neke zanimljive ideje kako bi se i ta otpadna toplina u rafinerijama mogla iskoristiti (ili barem dio), a napredne kompanije ne stavljaju bez razloga ni jedra/zmajeve na tankere kako bi se smanjila potrošnja u transportu. U biti, čitava civilizacija je poput pijanog milijardera koji se razbacuje energijom samo zato što trenutno ne oskudijeva, što će nas na kraju doći glave radi neočekivanih nuspojava.

Znači, krećemo od računice preko instiktivne aproksimacije do... čega?!?

Nafta u ovom trenutku nema nikakvu zamjenu. Obzirom da nafta pokriva između trećine i četvrtine ukupnih energetskih svjetskih potreba, akko bi je uopće "proizvodio" s toliko neefikasnošću?

Nemaš ni približno ostalih energenata koji bi pokrili takvo neefikasnost. Na stranu što uspoređuješ toplinske kapacitete vode i nafte (tu imaš još opuno za učiti, prouči vodikovu vezu, npr. za početak).

S druge strane uopće nemamo alternativu. Tj. nemamo u ozbiljnom obliku, zato se i zove "alternativa".

Mi (naša civilizacija) još uvijek nema odgovarajuće tehnologije koje bi pokrile energetsku dobit nafte i ugljena bez znatnog smanjenja standarda (i to globalno)-

Krivo. Ti ne znaš za alternativu (ni mnogi drugi). A bogami i krivo interpretiraš riječ "alternativa".

https://www.newscientist.com/article/mg21929283-500-look-to-the-past-for-the-fuel-of-the-future/
https://www.sciencemag.org/news/2018/07/ammonia-renewable-fuel-made-sun-air-and-water-could-power-globe-without-carbon
https://energypost.eu/green-ammonia-can-replace-fossil-fuel-storage-at-scale/
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0360128517302320

To sa smanjenjem standarda moglo bi se dogoditi jedino onom malenom promilu ultrabogataša. Zato i financiraju dezinformacijske i antiznanstvene kampanje i potpiruju podjele, sumnje, strah i mržnju. Svi ostali profitiraju i napreduju, kao što vidimo na primjeru zemalja koje uvode obnovljive.

 
Trebala mi je neka referenca pošto je za sirovu naftu vrlo teško naći podatak, i voda mi se baš učinila zgodnom. A ti očito opet nisi razumio o čemu govorim.

Ajmo opet probati, korak po korak:

koliko energije (J) treba za zagrijati jednu litru sirove nafte sa 20C na 100C?

Može li pitanje biti jednostavnije od ovoga?