"Nijedan liječnik vam neće propisti lijek da bi se kod kuće izležavali. Ništa dakle od toga da ćete sjedeći u naslonjaču glumiti maratonca."
Dovraga i bestraga!
nažalost, pimpek nimalo ne ojača od uporabe (nešto malo privremeno no poslije se vrati "u normalno stanje"). koristiš li ga (sportski ili rekreativno) ili ne, na isto izađe. 
Štof za teretane i wellness centre.. ha ha ha
Tamo veći ionako gutaju tone medicinske fantastike bez imalo mozga.
Hipertrofirani mišić može dati više snage, veći pritisak, ali da li krvne žile, ligamenti i kosti to mogu podnijeti?
Normalnim treningom bez kemije se sve ravnomjerno pojača, i onda je sport zdrav.
Tko misli ležati, bez fizičke aktivnosti, propušta puno u životu.
Kad si fit, sve je nekako lakše i lijepše. Bolje se spava, bolje se radi, bolje se zabavlja... itd.
Zasto onda ne das konstruktivnu kritiku i kazes sto je to tako lose napisano.
Ovo je uglavnom sazetak prijevoda iz navedenog casopisa. Pretpostavljam da sve sto je napisano je i doslo od ljudi koji su to istrazivali.
Ne volim reagirati na reakcije svojih čitatelja, još manje se opravdavati. No istine radi reći ću da sam podatke pokupio iz rečenog članka, te (za uvod) iz Medicinske enciklopedije (Srce i Sportska medicina). Kad se nešto popularizira mora se pojednostavniti, neke stvari ispustiti, to je jasno. Jasno je za svaku struku osim medicine. Ti ljudi, liječnici, misle da nitko ne može razumjeti ni "f" od fiziologije ako nije liječnik. Dosta je tog snobizma! Jedna je kolegica prošla još gore, kada je kao fizičar davala studentima, budućim liječnicima, zadatke s primjerima iz fiziologije. Najurili su je s fakuteta. (Hvala dragome Bogu da ja imam posla s pametnim i mentalno zdravim ljudima u ovoj rubrici.)
Još jedna pilula više za profi sportaše. Bit će zanimljivo patolozima kad budu vadili srca od dvije-tri kile.
Nisam siguran da li se glupim, mentalno bolesnim i snobom proglašavam ja kao čitatelj/komentator Vašeg članka, studenti medicine ili djelatnici medicinskog fakulteta.
Bez obzira, komentar je u potpunosti neprikladan i podosta ukazuje na stanje Vašeg duha.
Nije problem u pojednostavljanju stvari, sasvim je jasno da popularno-znanstveni članak na portalu posvećenom informatičkoj tehnologiji ne može, niti treba biti, teško shvatljiv i razumljiv.
No to treba raditi na odgovrajući način, kako je to npr. učinjeno u članku vezanom za istu studiju objavljenom prije par mjeseci (https://www.sciencedaily.com/releases/2017/08/170808074311.htm)
Problem je u Vašoj laičkoj interpretaciji objavljene studije i neshvaćanju načina funkcioniranja procesa razvoja lijekova. U suprotnom se u Vašem članku ne bi mogla naći rečenica poput:
"Bitno je da uskoro možemo očekivati primjenu novoga lijeka tim više što je riječ o ljudskom (human) kardiotropinu (hCT1), koji bi – razumije se – morao imati bolje i bezopasnije djelovanje na čovjeka nego na štakora. Novi bi lijek služio za jačanje srca bolesnika vezanih za krevet te srca trudnica."
1. Put od molekule do lijeka ekstremno je dug (traje u najboljem slučaju bar desetak godina od početka kliničkih istraživanja Faze 1 do stavljanja lijeka na tržište) , ekstremno skup i uspješan je u manje od 10% molekula.
2. Učinak molekule u glodavaca nije garancija učinkovitosti molekule u ljudi. Također, bezopasnost bilo koje molekule može se ispitati tek provođenjem kliničkih ispitivanja.
3. Cardithropin-1 otkriven je 1996; broj studija o njemu je impozantan i unatoč tome smo još daleko od njegove kliničke primjene. Navedena studija je samo jedan od kamenčića u boljem razumijevanju uloge istog
u razvoju kardiomiopatioja i potencijalnom liječenju istih.
Ovim zaključujem bilo kakvu daljnju raspravu s moje strane.
Srdačan pozdrav.
Nisam siguran da li se glupim, mentalno bolesnim i snobom proglašavam ja kao čitatelj/komentator Vašeg članka, studenti medicine ili djelatnici medicinskog fakulteta.
Bez obzira, komentar je u potpunosti neprikladan i podosta ukazuje na stanje Vašeg duha.
Nije problem u pojednostavljanju stvari, sasvim je jasno da popularno-znanstveni članak na portalu posvećenom informatičkoj tehnologiji ne može, niti treba biti, teško shvatljiv i razumljiv.
...
Pa kolko bude clanaka o novim revolucionarnim baterijama koje ce kao "uskoro" doci pa su svi svjedno svjesni da je to samo fraza.
Ne kuzim cemu takva reakcija.
Kao sto je ranije receno, nisu bas tolko blesavi ljudi koji citaju ovaj portal i clanke.
Zašto bi lijenčine uopće željele taj 'lijek'? Povećano srce je posljedica zdravog načina života, a ne njegov uzrok.
Zadovoljstvo mi je pročitati ovakve članke koji daju znastveno objašnjenje, zašto se dobro baviti sportom, a ne biti neaktivan.
Da je zdravstveno skuplje za sve pretile, pušače, alkoholičare i drogeraše vjerujem da bi se broj ljudi koji se bave nečim udvostručio preko noći.
Gospodine koji se krijete pod šiform dabar39... Što da Vam kažem? Napisao sam, u koautorstvu, dva udžbenika za posdiplomski (doktorski) studij o lijekovima ("Načela dizajniranja lijekova" i "Lijekovi u prostoru - farmakofori i receptori"). Sada vodim postdiplomski studij "Dizajniranje lijekova". I onda me dolazite učiti kako je dalek put od laboratorija do police u ljekarni! (O tome sam baš ja napisao uvod u prvoj knjizi.) No nije tema članka razvoj novoga lijeka, nego perspektive istraživanja. Na kraju krajeva nisam ja rekao za što bi se CT1 mogao upotrijebiti nego autori članka - a ja sam to samo prenio. (A ovo da je CT1 skup. Može biti jako jeftin ako se metodom genetskog inženjerstva naprave bakterije koje bi ga proizvodile. Postoje i prolijekovi, pa i nanočestice za prijenos razgradivih ljekovitih tvari, itd.,,itd. Dođite kod mene na ispit!)
Disclaimer: ne populariziram pseudo-znanost niti je stavljam u istu ravan sa Znanošću. No, kriteriji kojima je inkluzijom npr polupismeni Mijo Crnoja postao ravnopravan član akademske zajednice daju mi pravo na skepsu i propitkivanje racionalnih kriterija kojima se povode Brahmani ovog društva.
Informacije radi, nesuđeni ministar, osim što je inženjer prometa, na Fakultetu političkih znanosti je stekao titulu magistra znanosti iz područja međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti.
Svojedobno sam upitao jednog (pravog) znanstvenika zašto je dopustio da mu se imputira ne samo zamjena teza, već mu je doslovce u tv emisiji opetovano premontiran redoslijed pitanja i odgovora, čime je ispao smiješan svakome tko nije mogao vidjeti emisiju uživo. Rekao je: "Ne isplati se s njima boriti".
Taj defetistički stav me sledio. Poražavajuće je da je navedeni slučaj pravilo i da znanost ustupa pred naletima idiokracije.
Fenomen gomilanja trolova znanstvenika, dakle onih koji koriste populistička sredstva kako bi izazvali kaos za ostvarivanje sebičnih ciljeva je u biti rušenje posljednje civilizacijske granice između "Crnoja" i autoriteta znanosti uopće.
Nemam potrebu biti tuđe bitke niti mislim da bi, inače, trebalo reagirati uopće. Ono zbog čega ću ipak reagirati je "Dosta je tog snobizma!" g. Raosa. Što je meni bitan presedan, nažalost uglavnom samo na ovom forumu.
Po vokaciji, želio to ili ne, g. Raos je znanstvenik i prosvjetitelj. Neovisno o Dr.Sc. prefiksu.
Parafrazirat ću:
Otvarati Pandorinu kutiju "prave" znanstvene stručnosti g. Raosa značilo bi spuštati se na razinu "oficijelnih kriterija" i dopustiti da te zatuku svojim iskustvom.
Nametnuti kontekst, farmaceutski a de facto religijski ritual, naveden je kao "protuargument" u pobijanju jasnog smisla izrečenog u članku.
Taj ritual prikazuje medicinare kao nedodirljive vračeve prvobitnih zajednica. Oni tu više nisu samo Brahmani već i Šamani, nosioci tajnog znanja nerazumljivog običnim smrtnicima, odnosno (ad hominem) "potpunim laicima".
Ovdje je izmišljena antinomija između napisanog (a krivo, bukvalno shvaćenog) i općepoznatog "rituala" (točke 1.,2.), te kao "corpus delicti" aranžirano podatkom kojeg autor članka ni u jednom trenutku nije sporio. I sve to kao opravdanje za prethodnu osobnu (dis)kvalifikaciju, uz ciničan "srdačan pozdrav".
Ironično, upravo konkluzija članka čiji je link kritičar stavio, umjesto FUD-a (plašenja neizvjesnošću) de facto sugerira načelo Ockhamove britve:
"This suggests the action of CT1 is universally conserved and puts us much closer to therapy." (co-author Dr. Patrick Burgon)
No za potrebe diskvalifikacije, kritičaru "much closer to therapy" znači "daleko od njegove kliničke primjene". Sapienti sat.
p.s.
Prava zamjerka se odnosi na potpuno neodređen termin "uskoro", koji bukvalno shvaćen može (ali ne mora!) značiti npr "slijedećeg tjedna".
Da je pak Dr. Sc. Raos nadopisao "Put je dug", koliko bi tek onda kritičar imao štofa za nasrtaje oko "licitiranja vremenom i prostorom"?
Još bih odgovorio na komenar Dabra 39 o stanju mojega duha. Da pojasnim:
1. Komenari, pa i kritički (polemički) na moje i sve druge članke su dobrodošli. Ako ništa drugo oni ukazuju na dobar izbor teme.
2. Napadi na autore, pa i na mene, nisu dobrodošli, jer ruše poslovni ugled kako mene tako i urednika ove rubrike.
3. Osobni napadi nisu nikad dobri, jer odmah izazivaju obrambenu reakciju, pa se autor brani i onda kada bi lako priznao pogrešku.
4. Prije nego se ide na osobne napade treba se dobro informirati o onome koga se napada. Ja nisam neki anonimus: dovoljno je u tražilicu
upisati moje ime i sve ćete o meni saznati.
5. Potrebu za omalovažavanjem tuđe struke i znanja imaju emotivno nezreli ljudi, oni koji su nesigurni u svoje znanje i svoj uspjeh. Obično se
nalaze u sado-mazohističkom odnosu sa svojim suradnicima ili sa svojim šefom.
6. Ne napadam znanje i stručnost liječnika, nego to što imaju autoritarni, dogmatski pristup svojoj struci. Slučaj docentice koja je najurena s fakulteta zato
što je htjela uvesti sasvim primjernu inovaciju u svoj kolegij samo je jedan od takvih. Slučaj kinooperatera koga je profesor Perović najurio s fakulteta zato što mu je muha uletjela
u projektor čvrsto je dokumentiran (B. Puhlovski, Hrvatski Ikar, Alfa, Zagreb, str. 149).
7. Svrha popularizacije znanosti je pojasniti ono što se teško shvaća, posebice zbog nedostatka tehničkog znanja i nepoznavanja stručne terminologije. Jasno je da popularizacija medicinskog znanja ima isto djelovanje na dogmatske liječnike kao što je u neka druga vremena imalo uvođenje bogoslužja na narodnom jeziku i prevođenje Biblije s hebrejskog, grčkog i aramejskog jezika. U nas je za to primjer kada su naši liječnici zaključili kako se imena kemijskih spojeva (opojnih droga) ne mogu prevesti na hrvatski, nego su ih ostavili u tekstu zakona na engleskom jeziku - kako bi se ona shvaćala kao magijske formule, koje mogu razumjeti samo "posvećeni".
Samo malo pojašnjenje: prethodni komentar sam pokušao napisati neodređenim kako ne bi ispalo da se uvlačim g. Raosu. Nažalost, time je i komentar postao nerazumljiv.
Afirmativan je u potpunosti (ili je bar zamišljen tako) spram članka, autora i njegovih komentara.
Moja ev. kritička zamjerka na članak bilo bi to "uskoro", što samo nekima podrazumijeva uvjete koji tome moraju nužno prethoditi (da ne ponavljam), znači par godina (u optimističnoj varijanti). Netko to nažalost može i drugačije iščitati.
Ako je samo problem u riječi "uskoro" lako ćemo to riješiti. Za razvoj novoga lijeka treba obično više od deset godina i utrošak od oko pola milijardi dolara. No to je opet nekakav statistički prosjek, tko će ga znati. A da mi se "uvlačite" to nema veze, jer prvo ne znam tko ste, a drugo ne znam što Vam za "uvlačenje" mogu ponuditi. Ljudi kod nas nisu navikli jasno i glasno reći što misle, to je to. Nije dobro ni biti za, jer je onda to "uvlačenje", niti protiv, jer je to vrijeđanje i svađanje. Treba njegovati kulturu dijaloga.
Ajd ti faco napiši neki znanstveni članak kojeg čitatelji Bug.hr mogu razumjeti (ne vrijeđam nikoga ukuljučujuči sebe chobu bez faksa) pa da vidimo dalje, najlakše je kenjati po drugima.
A što se "doktora" u RH i njihove stručnosti tiče, kažem ti samo Milan Kujundžić, EOD GL&HF.
Sjećam se ja svojeg udžbenika iz biologije i mogu biti siguran da su autori imali sličan stav poput tebe.
I znaš do čega je to dovelo? Do toga da to nije bio udžbenik već najobičnija enciklopedija koju nitko nije razumio već je bila samo hrpa nepotrebnih, neobjašnjenih i nerazumljivih stručnih pojmova. To je bila najobičnija knjižurina s pojmovima s faksa, a vrlo vjerojatno da nekog toga autora sretneš na prepad ni on ne bi znao što to znači.
Svrha ovakvih članaka i udžbenika primjerice je ljudima koji ne znaju nešto, to objasniti na jednostavan i razumljiv način, a ne nabaciti hrpu nekakvih pojmova, điđa-miđa i tko zna čega sve ne.
Ma, pojedinac ide pametovati pametnom doktoru znanosti, jer eto on(taj pojedinac) malo bolje žiki(navodno), znanstvene članke od prosjeka, odnosno od ljudi koji nisu iz te ili sličnestruke....
Takave pametnjakoviće zaobilazim u širokom luku, previše su naporni....
Nije problem doktoru znanosti napisati članak da ga razumije samo njegov kolega, ali treba uvijek stručne članke pisati na publicistički način da ih razumije široki puk.....Što N.Raos radi odlično. Ustvari svi Raosi to rade odlično.
Svi oni(Raosi) su odlično pisali i pišu, odnosno rokaju na najjače.
Evo me opet, u vezi riječi "uskoro". Razvoj novoga lijeka prolazi kroz slijedeće faze:
1. sinteza i preliminarno testiranje (in vitro) velikog broja spojeva - 10 - 30 tisuća,
2. pokusi na žitovinjama,
3. pokusi na zdravim dobrovoljicima da bi se uočile moguće nuspojave,
4. pokusi na bolesnicima da bi se vidjelo kako lijek djeluje.
Uzmemo li u obzir da su u razvoju lijeka za jačanje srca ne treba napraviti fazu (1), koja je najduža i najriskantnija, da je faza (2) već obavljenja i da se u fazi (3) ne mogu očekivati nuspojave, jer hCT1 bi trebao imati veće nuspojave na štakoru (koje nisu uočene) nego na čovjeku. Pokusi djelovanja vrlo su kratki budući da brzo (za dva tjedna) dolazi do povećanja srca, pa je jasno kako se lijek može doista pojaviti "uskoro". Nije problem ni sinteza, jer se CT1 može dobiti dosta jednostavno genetičkim inženjeringom (umjesto kemijskom sintezom u 10-20 koraka). Dakle imao sam dosta razloga da napišem "uskoro". Druga je stvar koliko su farmaceutske tvrtke voljne uložiti u taj lijek. Ako nisu, onda se može pojaviti ad kalendas graecas, ili - hrvatski - na Sveto Nigdarjevo.
Da, na fazu 2 (posljedično 3, 4) sam i mislio kad sam spomenuo Ockhamovu britvu.
Ako su se istraživanjem višestruko pokazali isključivo pozitivni efekti CT-1, znači bez negativnih uopće (koliko sam upoznat, koliko je prezentirano), opravdano je za očekivati bržu (skoru) primjenu (u odnosu na neki statistički prosjek).
Sa usko znanstvenog stajališta mogu se složiti sa "očekujmo neočekivano" (u smislu mogućih negativnih iznenađenja u procesu), ali ne i sa "očekujmo najgore".
("unatoč tome smo jošdaleko od njegove kliničke primjene. Navedena studija je samo jedan od kamenčića u boljem razumijevanju uloge istog")
Odgovor Ajaru: Penis treba upotrebljavati prokreativno!
Očekujem Dragin članak 'Raos je muljator - u apoteci nisu ni čuli za tablete za izležavanje'.
Odgovor Ajaru: Penis treba upotrebljavati prokreativno!
Znači dva-tri puta u životu? 
1---Sjećam se ja svojeg udžbenika iz biologije i mogu biti siguran da su autori imali sličan stav poput tebe.
2---I znaš do čega je to dovelo? Do toga da to nije bio udžbenik već najobičnija enciklopedija koju nitko nije razumio već je bila samo hrpa nepotrebnih, neobjašnjenih i nerazumljivih stručnih pojmova. To je bila najobičnija knjižurina s pojmovima s faksa, a vrlo vjerojatno da nekog toga autora sretneš na prepad ni on ne bi znao što to znači.
Svrha ovakvih članaka i udžbenika primjerice je ljudima koji ne znaju nešto, to objasniti na jednostavan i razumljiv način, a ne nabaciti hrpu nekakvih pojmova, điđa-miđa i tko zna čega sve ne.
1---Nekad se , nešto , mora naučiti na pamet... Svi smo mi imali u školovanju takve predmete , biologiju , statistiku , kemiju , definicije iz matematike i fizike , hrvatskog , stručne predmete da ne nabrajam gdje se sve učilo na pamet ...
2---Tako se pišu stručne knjige ...
Nije problem u učenju da se nešto uči napamet, nego da se uči bez razumijevanja. Znanje treba strukturirati, a to znači da treba povezati činjenjenice na jasan način. Treba dakle i jedno i drugo, i učiti činjenice i učiti ih razumjeti, dapače jedno bez drugoga ne ide. Znanje koje se temelji samo na razumijevanju je prazno, ono koje se pak temelji na bubanju je nabacano. Stoga u svakoj struci ima predmeta koje treba jako dobro svladati, naučiti mnoštvo činjenica, da bi se moglo ići dalje. U jezicima je to latinski, u pravu rimsko pravo, u kemiji analitička kemija, u geologiji mineralogija. Nisu nekoć svi studenti morali bez razloga u prve dvije godine naučiti sedam predmeta, septem artes liberales (logiku, gramatiku, retoriku, aritmetiku, geometriju, astronomiju i muziku) bez obzira što bi kasnije studirali. Ako ovo prvo nisu položili, ništa im ono drugo ne bi vrijedilo.
Uvjek se treba prisjetiti basne o Zecu i Kornjaci.
Dakle, zeko, brz, agilan, sportski, hrani se zdravo.
Korni, spora, troma, jede sve i svasta.
Zeko lijep, zanimljiv, rado vidjen, oku melem.
Korni ogromna, dosadna, neugledna oku.
Zeko zivi prosjecno do 2 godine u divljini.
Korni prosjecno u divljini zivi od 7 do 177 godina.
Sto smo iz toga naucili? Organi su kao i autodijelovi - svi ce se potrositi i otkazati na kraju,
ali oni koji se manje forsaju ce trajati duze.
Zato lijepo na kauc, knjigu u ruke i brigu na veselje.
Za sve oni koji imaju potrebu da se blize upoznaju s izvornim radom na koga se autor članka poziva, isti mogu, u cjelosti u pdf formatu, preuzeti rad sa sljedećeg linka:
https://mega.nz/#!eJ8QmQ6Y!a1UkC457E6MRRF1oUi9FJh3G1_ncKFaNc2Zx01afFJ8
