Ne vidim niti razloga niti opravdanja za citiranje Biblije u mišljenju i komentaru o znanstvenom članku.
Bilo vec nesto slicno na tu temu https://www.bug.hr/umjetna-inteligencija/autonomna-vozila-gazit-ce-zivotinje-i-starce-ako-ce-im-ljudi-ugradjivati-moral-6482
al na pitanje kako programirat? pa probat prvo tak isprogramirat da se pokusa izbjec da bilo kako do tih situacija dodje, a ako vec dodje, onda napraviti razlicite verzije softvera za razlicito trziste? ili jednostavno testitrati vlasnika vozila pa prema njemu napraviti profil, pa da i dalje on ostane odgovoran za svoje vozilo, kaj ne?
Slažem se sa BMT , vjerskim citatima sigurno nema mjesta u znanstvenim člancima jer se za razliku od vjere znanost temelji na empirijski provjerljivim činjenicama.
Koliko je meni razumljivo, istraživanje je ni manje ni više pokazalo da civilna i razvijena društva nastoje u što manjoj mjeri diskriminirati sudionike u nekoj situaciji, odnosno da nesretnu posljedicu nastoje "uravnotežiti" među svima. Dok druga društva još uvijek žive u uvjerenju da su neki segmenti društva prioritetniji.
OFF TOPIC: A pitanje morala sigurno nije vjerska kategorija jer su vjerski tekstovi općenito neprijateljski nastrojeni prema "nevjernicima" (što uključuje i pripadnike drugih vjera, npr. širenje božje riječi ognjem i mačem, osvajanje zemlje koju su drugi prethodno naselili i provođenje genocida nad tim stanovništvom), promoviraju licemjerje i degutantno ponašanje (npr. zabranjena konzumacija alkohola u svojoj zemlji, ali u tuđini - ako je potrebno zbog uspješnog širenja vjere - pij brate, kurvaj se i drogiraj, bog će ti oprostiti jer je svrha bila časna, podržavanje incesta ako već nema druge opcije), umanjuju vrijednost drugih pripadnika ljudske rase (ne zaboravimo, većina rasističkih i diskriminatorskih grupa i uvjerenja su proizašla iz interpretacije vjerskih tekstova, npr. jedan "napaćeni" narod jasno razdvaja ljude na sebe kao ljude i ostale kao neljude), te mnogi od tih vjerskih tektova pozivaju ni manje ni više nego na kolektivnu odgovornost, genocid i usmrćenje najosjetljivijih skupina društva. Dakle, moral jest ljudska kategorija, koliko subjektivna, toliko i objektivna u smislu da je istu nametnulo društvo iz kojeg je individua proistekla, ali ga nije nametnulo i vjersko opredjeljenje (izuzev nekoliko časnih primjera) jer da je moral ujedno i vjerska kategorija, onda bi svi ljudi bili sveci i nitko nikada ne bi sagriješio (onih parstotinjak ljudi koji bi ostali živi nakon bratoubilačkih vjerskih ratova).
I evo ga rasprava o religiji, ne može čovjek 2 citata stavit da vi ne počnete blebetat gluposti.
meni su zmije čist ok i pašu u ekosustav. s razlogom su tu. a drug bog se možda obraćao svojoj supruzi ašri pa je razgovor nespretno prenesen u bibliji. 
vjerskim citatima sigurno nema mjesta u znanstvenim člancima... pitanje morala sigurno nije vjerska kategorija...
valjda vam je jasno da se vjera ne može izostaviti iz ovakvih istraživanja, obzirom na udio vjernika u populaciji i utjecaju vjere na moralne dileme
to je kao da radiš istraživanje o svjetskim kuhinjama, ali odlučiš potpuno iz tog istraživanja ignorirati meso jer si vegetarijanac
i što ćeš dobiti na taj način u istraživanju, realnu sliku svjetske kuhinje sigurno ne - to je ok za istraživanje o vege aspektima svjetske kuhinje, ali nije reprezentativno istraživanje o kuhinjama općenito
isto tako i ovdje - nemereš ignorirati vjeru u istraživanju, kad ona itekako utječe na rezultate
nitko ne kaže da među znanstvenicima koji rade istraživanje mora biti vjernika (iako, da se nađe i koji znanstvenik-vjernik, to valjda ne može biti sporno nikom tko diskriminaciju ne smatra normalnom), već jednostavno znanstvenici vjeru ne mogu zanemariti u istraživanju gdje ona itekako ima utjecaja
tim više su vjerski citati u ovakvom članku sasvim ok, osim ako ćemo zatvarati oči i diskriminirati ljude samo po njihovim uvjerenjima - i nemojte se zavaravati, diskriminacija vjernika je isto kao i diskriminacija bilo koje druge skupine, a 'opravdanja' poput ovih o zloćudnosti vjerskih organizacija kroz povijest, citata vjerskih napisa iz vremena kad su vladale sasvim drukčije moralne vrijednosti ili uvijek popularne pedofilije u crkvi i slično, nije ništa bolje nego kad diskriminiraš primjerice rome s argumentima kako je većina njih prljava i kradu djecu ili kad diskriminiraš današnje nijemce kao pojedince zato jer su kao nacija počinili holokaust - diskriminacija je diskriminacija
btw., nisam vjernik i vjeru smatram reliktom dječje ovisnosti o roditeljima, potrebu da je netko tko će te zaštititi i bdjeti nad tobom uvijek tu negdje
no isto tako ne pada mi na pamet svakom vjerniku nametati to svoje mišljenje kao jedino ispravno ili ocjenjivati njegove intelektualne sposobnosti, doprinos i položaj u društvu te sve ostalo što ga čini čovjekom i dijelom ljudske zajednice prvenstveno i isključivo po tome što je vjernik
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
"...i, na kraju, radije spasiti utjecajne (ili neutjecajne) ljude."
Posve irelevantno pitanje za RH. Mi imamo sudstvo upravo za tu svrhu.
Dakle, opet smo na ovome. Izgleda da će rasprava o moralnim odlukama računala biti sve češća.
Ja, međutim, ne razumijem zašto je to potrebno.
Onemogućimo računalim da odlučuju. Automobil će pokušati stati u izvanrednoj situaciji i gotovo. Zašto bismo omogućili da bira? Zašto komplicirano kad može jednostavno?
Ne vidim niti razloga niti opravdanja za citiranje Biblije u mišljenju i komentaru o znanstvenom članku.
-jer to nije 'znanost', mada iza studije stoje znanstvenici (mada ne znamo koje skupine, osim usa-can-fr..). To je etika-moralno pitanje, pitanje ''pravde'' pa i ''tik pitanje'' ili loše pitanje na koje ni jedan odgovor ne može biti prihvatljiv, zakonit-pravedan ili etičan odnosno može biti različit ako se povedemo studijom-zaključcima koji su banalno-površni, obična statistika nastala na lošim temeljima (masa ispitanika s pogrešnim pitanjem u startu kao referencom, npr zato se neke stvari ''ne smiju'' izglasavati preglasavanjem kao ravnopravnost ljudi ili se prisjetimo da je soc.nac stranka demokrastski dobila vlast i tako započinje ww2..).
-nema dobrog odgovora na loše pitanje, a ovdje se katastrofalna studija koristi kao osnova nečeg ''znanstvenog''? pto je tu znanstveno? -statistika? Loto? Podjela globusa? Posotji npr izborni inžinjering koji dijeli naše regije onako kako odgovara političkim strankama, što ako je to pandan ovoj vjersko-zemlopisnoj podjeli (je, jer je osnova npr vjera, dok se jednakost-ravnopravnost postavlja kao globalno za sve).
-loša studija, pogrešna, s pogrešnim pitanjem pa tako i odgovorom, dok se neki biroktrastski statističar ne može nazvati znanstvenikom ili tako nešto znanstvenim radom-studijom, nema 'kontrolnog uzorka', nema 'ponovljivosti', kontrole, nema čak ni 'pravog' pitanja tj kriterija kako postaviti pitanje da bi odgovor bio ''dobar'' ili barem znanstveni, jer to je na kraju samo blentava-površna-birokratska anketa iz koje su tad izvučeni zaključci kako se nekome (nepoznatom) već htjelo.
-AI, vozilo, ako vidi prepreku-problem, mora stati. (točka).
-AI, vozilo, ako ne vidi, ako uvjeti nisu dobri, mora stati (ili prilagoditi brzinu kretanja..).
-ako imamo ravnopravnost-jednakost, tad je vozač=vozač (čovjek-AI).
-algoritam, odgovornost proizvođača.. jednako kao kočnice. Kad se uvede odgovornost za software, tek tad uopće ima smisla razgovarati o odgovornosti AIja pa time i moralnih dilema koje poizlaze ... npr dronovi koji raketiraju, tko je kriv, tko je odgovoran, tko izdaje naredbu, što ako dođe do greške.. pa do tog da može biti kriv signal satelita za promašaj (pogađanje nevine mete) ili da je to kontramjera-ometanje, koje izazove takav promašaj, pa do tog da staviš crveni križ na vojni objekt ili djecu na barikade, pa kad se nešto desi optužiš drugu stranu za zločin (mada je zlouporaba začela s se strane.. ili gdje je kemijsko oružje u iraku, siriji.. itd itd..).
-kao da te vojno-ratne dileme nisu povezane s AI-vozačem/vozilom/autom.. jesu, jer je ista 'stvar', moralna-etična-pravna-pravednička dilema.. i tad vidimo da USA vojnik neće biti na haagu samo zato jer je iz usa, neovisno o djelu itd. .. parafraziram-karikiram ''ford'' će smjeti gfaziti talibane ali ne wasp kapitaliste?
-svaki kriterij koje se ugradi u takav if-then algoritam je pogrešan. Ako je nešto nesreća (nepredvidivo, neizbježno..) tad je nesreća, tad nije dio algoritma pa time ni odluke, dok je svaki odgovor pogrešan. Etika-moral. Nikakve veze s znanušću kao npr matematika-kemija, nešto 'mjerljiovog' .. a mjerenjem broja glasova anonimne ankete zaključuiju što god autor strudije poželi.
-svi zakoni, povijesno.. vuku korjene iz starih zakona, biblije.. koja opisuje ljudske dileme, pitanja, moral, sud. Univerzalno-globalno u civilizaciji (ovisno o nivou razvoja, podsjetnik američki kontinent je ostao u kamenom dobu, bez kotača.. dok se EU razvija indoevropskim brojevima-pismom kao indijska nula koja je kroz arapski (brojevi) došla u eu i time pokrenula razvoj matematike, algebra (pokušajte pogoditi koji korjen-riječ izvorni.. grčki-latinski ili arab?).. kao i monoteizam vs mnogoboštva, budizam i sl. no univerzalna 'pravda' je jednaka-ista, kao i npr piramide, jer ista je fizika koja određuje kako napraviti piramidu, mjeriti vrijeme (položaj sunca) kao i suditi za ubojstvo, krađu i sl. u svim civilizacijama pa i na 'piratskim otocima' (kao izvan jurisdikcije službenih zakona, tad postoje oni drugi, zakoni grupe, nepisani zakoni i sl.) .. to sve je ''isto'' ako usporedimo korjene, globalno, ista pitanja istli-slični odgovori, biblija kao jedan od 'dokumenata'.. i naravno da se kao knjiga-referenca ne može zaobići, naravno da se mora spomenuti kao etička dvojba, kao što sam citat govori, tj dio koji govori o ljudskoj svijesti, time i idgovornosti za počinjena djela kao i civilizacijski pogled na neko kazneno djelo koji je univerzalno primjenjiv u povijesti u svim civilizacijama.
-nije to znanost, mada i sad npr Raos kao znanstvenik piše o tome, to je 'vjera', etika, moralno-osobni stav svakog pojedinca, koji kad se strpa u 'masu' (statistički pogotovo) dobijemo 'sarmu' ili dobijemo što god autor poželi, karikirano, može poslužiti kao dokaz postojanja marsovaca ili nešto deseto..
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Dakle, opet smo na ovome. Izgleda da će rasprava o moralnim odlukama računala biti sve češća.
Ja, međutim, ne razumijem zašto je to potrebno.
Onemogućimo računalim da odlučuju. Automobil će pokušati stati u izvanrednoj situaciji i gotovo. Zašto bismo omogućili da bira? Zašto komplicirano kad može jednostavno?
Ako može izbjeći nezgodu zaobilaženjem koje je sigurno za sve sudionike onda ok, ako ne, onda samo primjeniti maksimalno kočenje pa kako god...
Ni čovjek ne reaguje drugačije. Slažem se sa ovim gore.... Čemu komplicirati nešto tako jednostavno...
Ovakva istraživanja su prilično nepouzdana. Pa još karikirana preko svake mjere i uopće se ne odnose na realne situacije iz života jer se ovakve situacije mogu dogoditi jednom u milijun prometnih nesreća. Vezano za moralnost ljudi, ekonomisti su provodili tisuće studija i zaključili da su ljudi prilično altruistični, spremni dijeliti, suzdržani u varanju i vrlo rijetko direktno sebični. Sve dok jedan mudrica nije otišao na velesajam i proveo nekoliko eksperimenata među pravim ljudima u prirodnom okruženju. Pa se ispostavilo da oni koji su sebični i skloni prevari izbjegavaju sudjelovanje u takvim eksperimentima, a i oni drugi, kada misle da ih nitko ne zna i ne prati, imaju sasvim drugačiji set ponašanja od onog koji imaju tipični studenti kada ih njihov profesor pozove da sudjeluju u istraživanju. Na zapadu je javno proklamirana jednakost i kada bi Hitler bio živ i javno anketiran što misli o židovima danas bi sasvim sigurno odgovorio da su oni jednakovrijedno kao i bilo tko drugi, a arijevsku rasu sigurno ne bi javno spomenuo. Ali privatno, u svakodnevnom životu, oh boy. Tako da ankete, dajte nemojte. Primjer kod nas - u bilo kojem miješanom društvu svaki hadezeovac će se složiti s grijesima privatizacije i ostalim, osuditi tu zločinačku organizaciju itd, a privatno će uvijek zaokružiti HDZ kada ga se pozove na izbore, kao vjerni vojnik i prosvijetljeni antikomunist. Pa se svi čude kako su u anketama gubili, a na izborima uvijek dobiju više. Ljudi su inteligentni i znaju o čemu nije pametno javno govoriti.
Dakle, opet smo na ovome. Izgleda da će rasprava o moralnim odlukama računala biti sve češća.
Ja, međutim, ne razumijem zašto je to potrebno.
Uopće nije potrebno, ali fali nam još doktora društvenih znanosti čija se istraživanja (i znanja) ne baziraju na promatranju ponašanja ljudi u stvarnom svijetu.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Prihvaćam tvoju argumentaciju, ali mislim da polaziš od pogrešne pretpostavke a to je da religija ima monopol na moral, odnosno da on proizlazi iz religije. Moral je skup pravila potreban da bi zajednica opstala, mijenja se kako se vremena i način života mijenjaju. Osnovna takva ponašanja koja si mi uzimamo kao dokaz naše superiornosti nad životinjama postoje i među mravima koji sigurno nisu inteligentni, mi smo samo sofisticiraniji.
Istraživanje je promašeno kako po pitanju problema koji se propituje tako i po pitanju metodologije. Kao netko tko je upravo napisao da je nužno stvarno utvrditi što ljudi misle o određenom problemu, trebao bi prihvatiti da je internetska anketa prilično odvojena od stvarnh problema i načina na koji bi stvarni ljudi u stvarnoj situaciji odgorili na postavljeni izazov. To je metoda, alat koji koristimo da dođemo do spoznaje i u ovom slučaju nije od velike koristi jer ono što pokušava doznati traži posredno, dakle prilično nepouzdano.
Kakva je to ideja izjednačavati subjektivno i vjersko? Da se radilo istraživanje o preferenciji u ishrani, opet se može izvući neki citat iz Biblije, jer tamo ima i o hrani, ali čemu? Biblija nije nikakav univerzalni moralni kompas, ona je moralni kompas određene grupe ljudi, i to kompas s vrlo velikom povijesnom hipotekom, jer su mnogi zločini inspirirani direktnim citatima (recimo odnos prema ženama baš ovdje navedenim citatom „Kad si to učinila, prokleta bila među svim životinjama i zvjeradi divljom!“), pa svaki put kada ju se na silu ugurava u kontekst u koji ne pripada, radi se nametanju tog određenog, mnogima neprihvatljivog, koncepta. Nećemo si kopati oči ako pogledamo neku ženu, nećemo odsjecati djeci ruke ako su bezobrazna prema roditeljima, nećemo tući robove tako da ipak prežive, i da, ne želimo više slušati o biblijskom moralu.
Urnebesna je ta uporna zamjena teza da su ateisti agresivni, kada je cijela priča krenula od potpuno nepotrebnog uguravanja religije gdje joj nije mjesto. Pitanje za autora: da se u članku navelo kako su nesreće češće kada je Mjesec u Jupiteru i da bi algoritam za aute trebali raditi vodenjaci, bi li i onda bio iznenađen 'ateističkom netolerancijom'? Ili su neka praznovjerja privilegirana u odnosu na druga?
Iz iskustva ću probati zaobići raspravu nastalu tim citatima, uz mali komentar da su i ljudi vrsta životinje i da se moral bazira na empatiji (ne učini nekome nešto što ne želiš da se tebi učini).
Je li stroj kriv što je radniku odrezao ruku? Nije, naravno. Kriv je radnik koji se nije pridržavao propisa zaštite na radu ili poslodavac koji mu nije osigurao zaštitna sredstva, serviser koji nije otklonio kvar, proizvođač koji ga je načinio opasnim
Koristeći ovu, za mene veoma dobru, logiku iz članka, vrlo lako dolazimo do odgovora na sve ovo. Stroj nije i ne može biti kriv za štetu (ljudsku ili materijalnu) nastalu tuđim nepoštovanjem pravila, neznanju ili nestručnosću. U članku piše, citiram
Vozilo juri prema pješacima prijeteći da ih pregazi.
Vozilo (ovdje govorimo o autonomnom vozilu) neće nikada juriti dovoljno brzo da pregazi pješake koji prelaze cestu. Zašto? Jer je ograničenje u naseljenim mjestima 50km/h, i jer je on isprogramiran da vozi po propisima. Također, on detektira znak koji govori da je tu pješački prijelaz i može predvidjeti da će netko od pješaka preći cestu. On nikada neće voziti 80km/h bez predviđanja da će ljudi htjeti prijeći cestu. To rade ljudi, a ne autonomna vozila. Tako da autonomno vozilo nema potrebe birati koga će pogaziti, nego prati prometne propise i sukladno njima se može sigurno i polako zaustaviti tako da ne ozlijedi putnike u vozilu ili pješake.
Što se tiče ljudi, u tim djelićima sekunde oni niti ne mogu odlučiti "uh, ispred mene je starica a lijevo od mene je pas, idem radije njega pogazit" jer dok on odluči, prošlo vrijeme i starica je već pregažena. Ti testovi su provođeni od ljudi raznih nacionalnosti, religioznih uvjerenja, ali sve one uključuju "proispitivanja" za koja jednostavno nema vremena, tako da ti testovi niti imaju veze u ovakvim situacijama, ne znam zašto provode vrijeme i novce da istražuju takvo nešto. Ali valjda moraju nešto sebi ili drugima "dokazati", pa onda autor, uz svo dužno poštovanje, piše takve gluposti i sranja, da mi se od tog povraća. Citiram autora:
Da religiozni ljudi više cijene ljudski život od onih nereligioznih, pa im je lakše pregaziti psa ili mačku na cesti, moglo se pretpostaviti.
Vjerujem da će isti taj autor, ako kažem da Crkvi nije mjesto u državi osim u svojoj zajednici vjernika, i da treba plaćati porez, komentirati kako je to "war on Christianity" ili štogod.
Zaključak: krivac za bilo kakvu štetu je netko tko ne poštuje pravila propisana u svrhu sigurnosti na cesti i organizaciji prometa. Naravno da trebamo još vremena da se autonomna vozila poboljšaju, ali ona se još uvijek vode prometnim propisima i predviđanjem situacija unaprijed, a jedino uz pretpostavku da svi poštuju propise i pravila možemo doći do savršeno sigurnog prometa, ili barem dovoljno dobrog da niti jednu grešku ne možemo pripisati ljudima.
Ne vidim niti razloga niti opravdanja za citiranje Biblije u mišljenju i komentaru o znanstvenom članku.
Dobro i zlo, ispravno i neispravno je ono čime se religije bave jer je to primarno ljudski interes. Ako stojiš iza toga da su religije izmislili ljudi, onda prilikom razmatranja moralne dileme koja se postavlja pred samovozeće automobile, nije suvišno konzultirati religijske tekstove, oni služe kao pregled kako se tretirala takva tematika kroz povijest. Algoritme za ta auta u konačnosti morat će napisati ljudi.
Nije rijetka pojava da su u povijesti znanstvenici bili svećenici, npr. Mendel. Konačno, "naš" Nikola Tesla bio je sin svećenika, i to mu nimalo nije smetalo da u fizici napravi ono što je napravio.
Kakva je to ideja izjednačavati subjektivno i vjersko? Da se radilo istraživanje o preferenciji u ishrani, opet se može izvući neki citat iz Biblije, jer tamo ima i o hrani, ali čemu? Biblija nije nikakav univerzalni moralni kompas, ona je moralni kompas određene grupe ljudi, i to kompas s vrlo velikom povijesnom hipotekom, jer su mnogi zločini inspirirani direktnim citatima (recimo odnos prema ženama baš ovdje navedenim citatom „Kad si to učinila, prokleta bila među svim životinjama i zvjeradi divljom!“), pa svaki put kada ju se na silu ugurava u kontekst u koji ne pripada, radi se nametanju tog određenog, mnogima neprihvatljivog, koncepta. Nećemo si kopati oči ako pogledamo neku ženu, nećemo odsjecati djeci ruke ako su bezobrazna prema roditeljima, nećemo tući robove tako da ipak prežive, i da, ne želimo više slušati o biblijskom moralu.
Kada bi po današnjim mjerilima analizirali biblijskog boga - morali bi zaključiti da se radi o krajnje svirepom, kapricioznom i osvetoljubivom dedeku. Definitivno bi imao preko nekoliko F dijagnoza. Institucionalizirane religije su kao i svaka biroktarska organizacija trome i u raskoraku s vremenom.
Ne vidim niti razloga niti opravdanja za citiranje Biblije u mišljenju i komentaru o znanstvenom članku.
Dobro i zlo, ispravno i neispravno je ono čime se religije bave jer je to primarno ljudski interes. Ako stojiš iza toga da su religije izmislili ljudi, onda prilikom razmatranja moralne dileme koja se postavlja pred samovozeće automobile, nije suvišno konzultirati religijske tekstove, oni služe kao pregled kako se tretirala takva tematika kroz povijest. Algoritme za ta auta u konačnosti morat će napisati ljudi.
Kakve veze ima moral kroz povijest s automobilima? Ne programiramo ih da voze po Rimskom carstvu.
Biblijski moral je potpuno izopačen po današnjim mjerilima i ne može poslužiti za ništa pametno. Današnji kršćani moraju zanemariti 90% izravnih biblijskih naredbi da ne završe u zatvoru, pa ako već sami ne uviđate apsurdnost te okolnosti, lijepo molimo nemojte to i nama nametati.
Nije rijetka pojava da su u povijesti znanstvenici bili svećenici, npr. Mendel. Konačno, "naš" Nikola Tesla bio je sin svećenika, i to mu nimalo nije smetalo da u fizici napravi ono što je napravio.
Opet, kakve veze ima što je netko bio svećenik, a pogotovo što mu je to bio otac? Hawking je bio paraliziran, znači li to da je paraliza dobra stvar?
Ne vidim niti razloga niti opravdanja za citiranje Biblije u mišljenju i komentaru o znanstvenom članku.
Dobro i zlo, ispravno i neispravno je ono čime se religije bave jer je to primarno ljudski interes. Ako stojiš iza toga da su religije izmislili ljudi, onda prilikom razmatranja moralne dileme koja se postavlja pred samovozeće automobile, nije suvišno konzultirati religijske tekstove, oni služe kao pregled kako se tretirala takva tematika kroz povijest. Algoritme za ta auta u konačnosti morat će napisati ljudi.
Kakve veze ima moral kroz povijest s automobilima? Ne programiramo ih da voze po Rimskom carstvu.
Biblijski moral je potpuno izopačen po današnjim mjerilima i ne može poslužiti za ništa pametno. Današnji kršćani moraju zanemariti 90% izravnih biblijskih naredbi da ne završe u zatvoru, pa ako već sami ne uviđate apsurdnost te okolnosti, lijepo molimo nemojte to i nama nametati.
Nije rijetka pojava da su u povijesti znanstvenici bili svećenici, npr. Mendel. Konačno, "naš" Nikola Tesla bio je sin svećenika, i to mu nimalo nije smetalo da u fizici napravi ono što je napravio.
Opet, kakve veze ima što je netko bio svećenik, a pogotovo što mu je to bio otac? Hawking je bio paraliziran, znači li to da je paraliza dobra stvar?
Ako pretpostavimo da je Biblija napisana prije cca 2000 godina, da li ti možeš zamisliti svijet za 2000 godina koji će gledati na te naše algoritme onako kako mi danas živući gledamo na Bibliju? To je bitno zamisliti, jer onda se postavlja pitanje možemo li već danas napisati takav algoritam?
Pretpostavljam da su se oni koji su pisali Bibliju osjećali kao da su sve skužili, "to je to" i samo stisni "Send"...
