Što će im rudnici? Pa na padini bilo koje planine postaviš šine, i podižeš neki teret proizvoljne težine gore dolje. Nek imaš 1km šine sa teretom od 30 tona, i takvih šina jedna do druge recimo 10 traka. Staviš na vrh vagona zemlju i posadiš drveće, da se ekolozi ne bi bunili :)
Onako prvo što mi pada na pamet:
- rudnike već imamo, to što ti pišeš treba napraviti
- tlocrtno zauzeće rudnika/okna je neusporedivo manje od tvog prijedloga
- razne fizikalne vrijednosti su drugačije u korist rudnika, sila trenja, brzina i ubrzanje, kinetička energija...
- troškovi održavanja i potrošni materijal su daleko povoljniji kod korištenja rudnika
- kroz rudnik je lakše kontrolirati i preciznije odrediti mnoge bitne detalje
...
Definitivno nisam stručan u tome, ali pitam se sljedeće: Kako je recimo problem napraviti to što ja pišem, ako isto to treba napraviti u rudniku? Nema tamo ništa, treba postaviti infrstrukturu, dizalice, sajle, sve je nedostupno, na nekakvoj dubini, a ovo o čemu ja pišem je dostupno 24/7 osim u uvjetima zimske mećave. Kako je to u rudniku, na 500m dubine, lakše odrediti neke detalje nego na visini od 400m nadmorske visine, oko tebe rastu maslačci i planinska jasika? Kako je jeftinije održavati rudnik, tamo na nekoj dubini u uvjetima povećane vlage, nedostatka kisika, nedostupnosti strojevima i ljudstvu u odnosu na ledinu na planini, gdje se s ruksakom zaputiš 40min prema vrhu i još si odradriš planinarenje? Sve mi se čini kompliciranije u rudniku, u oknu iskopanom tko zna kad, tko zna kako osiguranom i učvršćenom, nego na nekom dostupnom planinskom mjestu. A tlocrtno zauzeće rudnika...koga briga, pa imaš mjesta u prirodi koliko hoćeš. Jasno je meni da je vertikalna potencijalna sila veća od neke kose linije, ali brate mili imaš cijelu ledinu da si složiš kak tebi paše, naravno ako ekolozi nemaju problema sa ugroženom vrstom cvijeta ili medvjedima koji baš tamo negdje imaju spilju.
