O ospicama i cijepljenju

Nemojte mi protiv ravne kugle.

To me vaistinu duboko pogodilo.

Aj, ovo za cijepljenje sam mogo i progutat al da nije ravna to ne mogu..... 

Mislim da općenito nije problem cijepljenje, niti neka druga zavjera, već gubitak vjere ljudi u medicinu i modernu znanost. Ovo što vidimo su sve samo posljedice kojih će biti sve više i više. Razlozi su mnogi, ali recimo da u glavnim crtama problem leži u nametanju dogmatskog shvaćanja znanosti, u nedostatku samokritike mainstream znanosti te u neiskrenosti današnjih znanstvenika kad prezentiraju svoja istraživanja, a to je najviše potaknuto komercijalizacijom znanstvenog procesa kao i bespoštednom borbom za pozicije u tom sustavu.

Treba ljudima otvoreno reći da znanost nije došla tako da ju je bog šapnuo ljudima (kad ga nema jel ;-) ), već da je ona dio šireg tisućgodišnjeg nastojanja da čovjek razumije sebe i svijet oko sebe. Prema tome, sadašnje znanje može biti u nekoj mjeri krivo ili nepotpuno, tj. ono to neupitno jest (u suprotnom bi sami postali bogovi znajući apsolutnu istinu), ali je pretpostavka da ipak nešto više znamo nego ranije i da je sadašnje znanje s najboljom vjerom i ono najbolje koje posjedujemo. Ovo s "najboljom vjerom" slaba je točka danas jer se znanje može itekako unovčiti pa je tako i u mnogim aspektima proces iskvaren i podložan manipulacijama. Tu bi se liječnici trebali ograditi i obraniti čast svoje struke te kritizirati ono što se događa u njihovoj profesiji. Nažalost, oni to rijetko čine i tako kad izbije neki skandal cijela profesija gubi ugled i autoritet čega je sve više i više. Nije to problem medicine samo, ali medicina je pod povećalom javnosti jer ljudi zdravlje percipiraju kao najvažniju komponentu življenja, a i tu se vrti najviše novaca u usporedbi s drugim znanostima.

Da li itko može garantirati da neko cjepivo ne može uzrokovati bolest X? Ne može, tako znanstvena metoda ne funkcionira i nema konačnog "dokaza" koliko god studija napravljeno. Onaj tko tvrdi suprotno ne poznaje elementarnu logiku, odnosno indukciju. No može li se reći da je u datim okolnostima testiranja, uz određene pretpostavke ta mogućnost svedena na mali postotak? Može. U kombinaciji s time da je također napravljeno istraživanje u kojem se postotku pojavljuju negativni efekti necijepljenja racionalna odluka može opet biti, u najboljoj vjeri (!), da se bolje cijepiti nego ne cijepiti. Jasno da uvijek ostaje mogućnost da se recimo uz previše špinata u prehrani, na temperaturi višoj od 35.2 stupnja C, uz previše minerala u vodi koja se unosi u organizam, u plavookih ljudi može neka komponenta cjepiva X uzrokovati bolest Y. Nitko ne može dokazati suprotno zbog enormne kompleksnosti promatranog sustava (nije ljudsko tijelo idealizirani kosi hitac u vakuumu), ali može se pokazati da je šansa za to zanemariva. Opterećivanje malim postocima može voditi i time da se klaviri nikad ne sviraju na višim katovima od prizemlja jer bi nekome mogli u nekim slučajevima pasti na glavu.

Ono što ponavljam je da sve to stoji uz ogradu "u najboljoj vjeri". Ako je netko neiskren u procesu, cijela konstrukcija znanosti pada u vodu. Ljudi su u prosjeku neiskreni kad postoji značajna penalizacija ili nagrada u slučaju određenog ishoda. I znanstvenici također, koliko god se priča da ne imali materijalnih motiva. Zato društvo treba djelovati tako da smanji takve mogućnosti, a to znači javno dostupni podaci, javno financirano zdravstvo, nacionalizacija farmaceutskih tvrtki (ili barem ne uništavanje onih javnih, vidi primjer Imunološkog!), javno financirana znanstvena istraživanja koja se objavljuju u javno financiranim časopisima itd. Ovo javno također znači da nema nekakvih bonusa ili netransparentnosti, skrivenih stavki. Tek se tada može koristiti dodatak "u najboljoj vjeri". No dok je situacija ovakva kakva jest, mogu angažirani liječnici, kao Doc ovdje, pisati traktate o benefitima cijepljenja i medicine kad će povjerenje javnosti u njihovu struku samo padati, a alternativci će samo nicati. I to dobivajući političku podršku od sve popularnijih shizofrenih opcija (Trump,  AfD, ... pa i ŽZ). Najbolja obrana protiv pseudoznanosti upravo je čišćenje pred svojim vratima, odnosno samokritika. To bi trebalo biti glavno obilježje znanosti koje ne može imati ni pseudoznanost ni religija jer bi se, za razliku od znanosti, samoukinuli kad bi primijenili samokritiku na sebe. Prava znanost pak postoji tako da dijalektički "ukida" staru sebe.

BTW Oblik Zemlje je geoid, a ne sferoid jer sferoid bi impliciralo savršeni matematički oblik, a on je to tek u aproksimaciji ;-)

Čovjek bi trebao biti racionalno biće. Ako s jedne strane imaš hrpu šarlatana koji tvrde da cjepivo izaziva autizam a s druge strane praktički jednoglasan stav i argumente liječničke struke u cijelom svijetu, moraš biti jače zakinut da bi naginjao ovim prvima.

Bugovce bi trebalo cijepiti protiv objavljivanja članaka koji nisu informatički, ovo je stvarno poprimilo razmjere epidemije.

 Nikad ljudi nisu imali pretjeranu vjeru ili razumjevanje u medicinu samo su imali nešto drugo. Imali su jedan oblik poštovanja ili ako ćeš strahopoštovanja prema određenim naukama i obrazovanjima i osobama koje su ih obavljale. U doba kad je većina populacije (i to je razdoblje pred ne tako dugo) imala samo osnovnu školu, a dosta ih nije imalo ni to, doktor je bio pojam i doktora se nije preispitivalo.

Poplavom raznoraznih fakulteta i viših i sličnih škola danas svaka prosječan bedak misli da je mogo biti doktor samo nije imo vezu da upadne na fax. Osim toga svaka budala danas, zato što je završila nešto, misli da je automatski završila i zna sve.

Još jedna stvar je što se stalno (i pogrešno) protežu neke tvrdnje i stavovi da je svačije mišljenje o bilo čemu jednako vrijedno i ispravno i da svi imaju jednako pravo to mišljenje izjasnit kao ravnopravno s drugim mišljenjima. Makar jedno bilo temeljeno na znanstvenim i potvrđenim istraživanima, a drugo izvučeno iz guzice.

Još jedan fakotr je što moderna tehnologija omogučava guzici da svoje mišljenje objavi cijelom svijetu dok je do prije 20-30 godina ono bilo ograničeno na "onu budalu u selu koja sere gluposti".

I ne postoji dogmatsko shvaćanje znanosti nego su ljudi preljeni da se informiraju i provjere činjenice. Svaka znanstvena tvrdanja ima niz dokaza na kojoj temelji svoju ispravnost samo te tvrdnje i dokaze treba naci. Neki dokazi, kao oni u prilog cjepljenju, čak i nisu pretjerano komplicirani za shvatiti. 

Sljedeći korak je ukidanje jodiranja kuhinjske soli kako bi se suzbio autizam. /s

 Slažem se da je autoritet struka, pa tako i one medicinske opao i slažem se također da je jedan od razloga "demokratizacija" javnih kanala komunikacije (na Internetu se sve objavljuje), ali i nicanje kojekakvih studija bez dobre kontrole kvalitete. No kažem, ne vidim da su to jedini, a čak ne i dominantni razlozi. Mislim da je najveći problem u znanstvenom procesu koji je danas uvelike izvitoperen i takav donosi svakojake zaključke i to generira gomilu spama koji se senzacionalistički popraćuje u medijima i tako generalno pada vjera u cjelokupnu znanost. Koliko smo već pročitali da je kava zdrava, odnosno nezdrava do sada?

Kao što sam već rekao u postu prije da se zaključci u znanosti u pravilu donose u određenim postocima, s određenom sigurnošću. Nikad nije zaključak samo "da" ili "ne", već s određenom sigurnošću "da" ili "ne" i pod određenim pretpostavkama. Svako istraživanje stoga nosi značajnu kompleksnost i malo tko osim samih istraživača znaju sve detalje istraživanja. Recenzenti istraživanja mogu donekle provjeriti glavne tvrdnje prije objave, ali im lako može promaknuti neka sitnica koja može utjecati na konačan rezultat, a onda i na težinu završnog zaključka. A i recenzenata ima svakakvih. To je pogotovo slučaj u istraživanjima koja se temelje na ispitivanju malog broja slučajeva, što je nerijetko stvar u medicini gdje nemamo baš stotine tisuća testiranih na raspolaganju u kontroliranim uvjetima. Istraživač nehotično može napraviti pogrešku i za to ga se ne može kriviti, ali ako postoji još neki motiv u pozadini, onda može i "manje nehotimično" napraviti pogrešku da bi došao do određenog zaključka. To je pogotovo slučaj kada farmaceutska firma financira istraživanje jer o rezultatu ovisi hoće li zaraditi milijune ili ne, ili citiranost znanstvenog rada utječe na karijeru istraživača, a citiraju se bolje "snažni" zaključci. Manipulacija ima i nažalost ih sve je više što više slabi kontrola javnog sektora. Također, manipulacije postaju i sve suptilnije, a istovremeno sve manje ljudi detaljno iščitava istraživanja jer ih ima sve više i više. "Dokaz" da je neki lijek ili cjepivo djelotvorno izražava se u nekom postotku, i ako je taj postotak za par postotaka viši radi manipulacija u procesu može dovesti do pogrešnog generalnog zaključka! Postoje i paralelna istraživanja, ali ni to ne otklanja mogućnost manipulacije jer se njihove razlike lako "pomire" različitim prepostavkama ili metodologijama. Pa čak ni ljudi u samom području, koji se bave istraživanjem ne mogu to sve jednostavno razlučiti, a kako bi tek laik trebao?

Ipak, nije baš da nema nekih indikatora koliko ozbiljno shvatiti određeni znanstveni zaključak. Neki od njih su sljedeći:

1. Provjeri se pozadina, odnosno motiv istraživanja - ako je istraživanje na primjer financirala farmaceutska kompanija koja ima direktan interes od određenog rezultata, odmah se tom istraživanju mogu pisati "negativni bodovi". Da je farmaceutskim firmama stalo do ispravnosti istraživanja, plaćali bi veće poreze iz kojih bi se financirala javna sveučilišta i instituti koji bi radili provjere.

2. Test vremena - ne treba odmah skakati na prvu loptu na svaki rezultat nego treba pričekati da se vidi hoće li se taj rezultat ustabiliti nakon više različitih testiranja i praktične upotrebe.

3. Provjeriti stavove kod autoriteta koji se još nisu kompromitirali.

4. Pokušati razlučiti koliko je nešto medijski ili općeniti hype, a koliko opravdana zabrinutost. Mediji najviše vole staviti neke senzacionalističke konstrukcije u naslove i tekstove jer im to diže nakladnost, odnosno čitanost, pa shodno tome i profit. Tisuće umrlih ništa ne znači samo za sebe jer tisuće umrlih može biti i malo s obzirom na apsolutne skale drugih svakodnevnih bolesti ili pojava. Recimo, u DE postoji sve vidljiviji pokret koji promiče izbjegavanje rukovanja, tvrdi se da od toga indirektno umiru stotine tisuća ljudi u svijetu - ali stotine tisuća na milijarde i nije toliko puno, a od nečega se mora i umrijeti. Znači li ti da se trebamo prestati rukovati? Haha :-D

Pohvale za clanak!

Najveći problem kod mladih generacija je što se u većini slučajeva spominje autizam, te da je povezan sa ti cijepljenjem.Zato mladje generacije roditelja izbjegavaju da cijepe djecu protiv zaraznih bolesti.Dok god ne ispliva prava istina o autizam i razlog zašto zbog čega djeca to dobiju ovako će stanje biti sa epidemijama.

Koliko znam da sam cijepljenje protiv ospica, zausnjaka no ne isključujem mogućnost zaraze.Baš kad sam bio na obuci za vojnika 2011god znam da je bila epidemija zausnjaka u vojarni tad je bilo zaraženo oko 50 ljudi koji su lezali.Medju kojim sam i ja bio ali ne zbog zausnjaka nego morbile ako se ne varam provjerit ću.

Ja živim u Dubrovniku.
Trenutni rezultat...
12 odraslih - 0 djece

Po svemu sudeći mi stari smo bodeni za qrc.
Stanje na terenu..psihoza koda se radi o eboli.
Manjina u kojoj sam i ja...manjina opuštenih..ne smaram se. Ako ih dobijemo, odležat ćemo ih.

Koja šprdačina ove ekipe u bijelim mantilima..oni u bolnici šire ospice i nisu cijepljeni..kao ni njihova djeca (kada uđeš u ćakulice između njih).

Da li te netko zakonski prisiljava da uzmeš paracetamol? 

Bug, totalno si razočaranje. Pusti diskusije o cjepivima neka se odvijaju na drugim portalima. Mislio sam da se ovdje prica samo o tehnologiji, ali ocito kita.

 lp

Kao što piše i u članku, cjepivo nije povezano s autizmom, niti su konzervansi i štagod. Mehanizam autizma još nije razjašnjen, iako postoje obećavajuća istraživanja koja za sada pokazuju veliku ulogu genetike (iako ne isključivu). Da su cjepiva kojim slučajem povezana ili čak uzročnici (što nije isto), o autizmu bi se u tom slučaju znalo puno više.

Što se tiče garancije da cjepivo neće dovesti do određenih komplikacija - to pitanje najbolje pokazuje zašto se uopće dio ljudi (pretežno roditelji) protive cijepljenju. Ukratko, nisu zbog toga glupi, već su jednostavno previše skloni izbjegavanju rizika kojem pridodaju puno veću važnost nego dobitku. Paradoksalno je da se zbog toga izlažu puno većem riziku, no dok se taj rizik ne uvidi (nor. izravna prijetnja poput epidemije), nema promjene u procesu odlučivanja.