Auti na struju su za curice, muži voze dizlo
Opovrgnuta njemačka studija o većoj štetnosti elek
- poruka: 46
- |
- čitano: 12.793
- |
- moderatori:
vincimus
O.K. je ovo. Ovo je prava znanost. Jedna studija o nečemu ne znači da je to baš tako. Treba uvijek provjeravati koja je literatura korištena u studijama(znastvenim radovima) i na koji način se pristupilo testiranjima, odnonso rezultatima iz drugih studija.
I ja sam povjerovao da su eto elektromobili šteteniji od dizelaša, jer elek.energija nije baš ekološki uvijek čista za napraviti.
Međutim, samo studije (-znastvena istraživanja) mogu da ti prave rezultate, jer inače lako Zemlja postaje ravna, a Hrvati zapadni Goti.
BTW, Nissan Leaf bi vozio i da je ne znam kako štetan.
Previše ne logičnosti i previše "slućajnih" grešaka pokazuje da taj institut radi za odrerđene lobije!
Kako se "stručno" nešto može analizirati kad se ne uzimaju insti parametri za usporedbu?
To ne bi ni u osnovnoj školi napravili a kamo li na institutu!
i tako će sad svatko s dovoljno love naručivati svoje "studije", a mogli bi i organizirati javne tučnjave zagovornika i protivnika. i tak. glavno je da vrti lova, makar svi pojeli govno ...
Mene uopće ne čudi.
Vjerovatno čak nisu ni pribrojali zagađenje pri proizvodnji ICE-a.
Na žalost, ne znam njemački, a baš bih rado proučio.
Idem vidjet jel netko preveo na engleski.
Kao sto je vecina forumasa primjetila na prosloj temi, studija smrdi gore od bebine kakice i evo, bilo je samo pitanje vremena da je netko javno prozove za manjkavosti i propuste. Nazalost, steta je vec ucinjena njenim postojanjem i vidim kako ce se doticna masovno citirati prilikom pokusaja propagandnog sabotiranja boljitka civilizacije kao releventna.
Kokobil50 i njemu slicnima mogu poruciti samo - covjece pazi da ne ides malen blizu ruba
Nadam se da IFO institut nije napravio slične greške u studiji razvoja RH koju je naručio Karamarko! Zamislite što bi se moglo dogoditi da HDZ vodi državu na bazi krivih podataka!
Nije studija baš toliko loša. Uračunali su oni i energiju potrebnu za destilaciju dizela i dopremanje do pumpe, jedino kaj su zamračili kilometražu Tesle i potrošnju Mercedesa. Kada se uzmu malo realnije pretpostavke, Tesla je nešto malo, vrlo malo bolji u njihovim uvjetima. Međutim, kad uzmemo jedan drugi faktor u obzir, dizelaš koji danas dođe na cestu ostat će tamo 20 godina i s vremenom će biti sve prljaviji kako se dijelovi habaju. Nasuprot tome, EV će svakoga dana biti sve čišći kako se u mrežu dodaje sve više obnovljivih izvora. Ista ta uspredba u Francuskoj bi pokazala da je Tesla TRI PUTA bolji od Mercedesa po pitanju CO2.
Isto tako, nije dovoljno gledati samo Njemačku za Nijemce. Njihovi automobili čine 25% svih automobila u svijetu, a na prste jedne ruke se mogu nabrojati ostale zemlje koje imaju tako prljavu struju kao oni.
Nitko se još nije pitao gdje će se odlagat te stare baterije...a one su ustvari najveći zagađivać.
Poznanik radi u Mercedesu i sam tvrdi ovo što tvrdi studija da EV zagađuju više okoliš nego dizlo.
Ekološki lobij je vrlo jak tako da se morala pobit studija jer bi navedeno bili presedan.
A šta je onda kod dizela sa otpadom kao što su stari filteri, staro ulje,diskovi,disk pločice koji se promijene nakon određenog servisnog intervala??
Mislim da električni auti manje zagađuju.
Pa i ne bih se složio da je studija ikakvom relevantnijom studijom opovrgnuta.
To je sve na razini "e nije tako nego ovako". Malo kada se vidi tko piše i što piše, dobije se uvid da je ovaj "odgovor na studiju" napisao jedan privatni portal kojeg opisuju kao Teslin fan portal.
https://www.thedrive.com/tech/21838/the-truth-behind-electreks-dark-alliance-with-tesla
https://en.wikipedia.org/wiki/Electrek
DObro, ovdje ga pravi "teslaši" napadaju da nije dovoljno pro-Tesla i iznose da čovjek nije nikakav novinar ni stručnjak: https://teslamotorsclub.com/tmc/threads/fred-lambert-you-have-gone-too-far.144422/
Uglavnom, uvijek me fascinira kako sam spomen nekoliko čarobnih riječi pobudi erekciju kod ljudi. Čim se spomene: znanost, znanstvenik, studija, i slično dalje se ne čita nego se automatski čitav tekst uzima kao Evanđelje. Pa me sad razuvjerite da to nije neracionalno
Nije studija baš toliko loša. Uračunali su oni i energiju potrebnu za destilaciju dizela i dopremanje do pumpe, jedino kaj su zamračili kilometražu Tesle i potrošnju Mercedesa. Kada se uzmu malo realnije pretpostavke, Tesla je nešto malo, vrlo malo bolji u njihovim uvjetima. Međutim, kad uzmemo jedan drugi faktor u obzir, dizelaš koji danas dođe na cestu ostat će tamo 20 godina i s vremenom će biti sve prljaviji kako se dijelovi habaju. Nasuprot tome, EV će svakoga dana biti sve čišći kako se u mrežu dodaje sve više obnovljivih izvora. Ista ta uspredba u Francuskoj bi pokazala da je Tesla TRI PUTA bolji od Mercedesa po pitanju CO2.
Isto tako, nije dovoljno gledati samo Njemačku za Nijemce. Njihovi automobili čine 25% svih automobila u svijetu, a na prste jedne ruke se mogu nabrojati ostale zemlje koje imaju tako prljavu struju kao oni.
Ma, jasno mi je to, samo me brinu neke druge stvari.
Npr. svugdje se navodi da pri proizvodnji prosječnog ICE auta ima od 4-40 tona CO2 po vozilu i nedavno sam gledao da prerada jednog kilograma aluminija ispušta oko 15-30 kilograma CO2, ne računajući 15 kWh struje za svaku kilu (podaci iz 2011.), i onda ljudi melju kak je proizvodnja baterija s footprintom od 0,4-2 tone CO2 problem?
A to je tek početak.
Zato mi ni nisu jasne te studije.
U njima uzmu proizvoljno brojeve koji im pašu i dobiju rezultat koji žele.
Pa vidiš i ovdje, uzmu najglomazniji EV i uspoređuju ga s jednim štedljivim ICE-om i onda kažu da Tesla ide u otpad nakon 100 tisuća, i da Mercedes troši 30% manje nego kaj troši, i onda se pitam jesu uopće računali footprint pri proizvodnji, i jednostavno mi sve smrdi.
Morat ću prek google translatea studiju provući da vidim kaj su uopće računali.
Edit: krivo sam upamtio, kod alumija 15 kg CO2 po kili + CO2 pri preradi rudače.
U proizvodnji, baterijsko vozilo treba više energije od klasičnog, 50, 60%. Što se tiče po zdravlje štetnih tvari, velika većina automobila na svijetu pogonjena je LiFePo baterijama koje su vrlo sigurne i bezopasne, nema tu teških metala ili prljavih postupaka poput elektrolize bakra što je po nekim studijama bio prigovor na EVove. Tesla, u modelu 3 koristi aluminij, bakar samo gdje je nužan (u motoru i za signalne, niskonaponske vodove) a to je trenutno apsolutno najprodavaniji EV na svijetu osim Kine. Osim toga, to se područje toliko brzo mijenja da je svaka studija EVa zastarjela prije nego autor stisne “send” tipku.
Na kraju, ne manje važno u priči tvog frenda je činjenica da taj mercedes u proizvodnji košta oko 8 tona CO2, ali će u svom životnom vijeku ispustiti još 300.000 km x ~150 g = 45 tona. Baterija od 75 kWh košta 75 x 100 kg CO2 = 7,5 tona i onih 8 za ostatak auta = 15. Ako ga puniš u Francuskoj, za 300 tisuća će emitirati još par tona. Razlika puta TRI. ako se puni isključivo na sunce, konačni rezultat je dva puta bolji. Sama proizvodnja može biti čišća, primjer BMWa i njegove i3 tvornice.
Kao što je GUID komentirao u onom drugom članku o ovoj studiji, najveći njemački problem je prljava struja, 30% stakleničkih plinova je u tome, sav transport, industrija i kućanstva zajedno nisu toliko štetni. To bi im trebao biti prvi prioritet. Ali, to se tiče njemačke, a ne ostatka svijeta gdje je struja u pravilu čišća, a udio transporta puno veći u emisijama.
Pa i ne bih se složio da je studija ikakvom relevantnijom studijom opovrgnuta.
...
Da bi se napravila studija treba bit znanstvenik, pa makar i loš (da i takvi postoje), ali da bi se vidjelo da studija nije dobra ne treba bit znanstvenik. Kao što ne treba biti postolar da bi se vidjelo da su cipele loše.
Pa nije baš da su studiju izradili relevantni znanstvenici. Autor je ekonomist, ali je koristio dosta relevantne izvore uz par nerealnih pretpostavki
Emisije u proizvodnji su prilično komplicirano pitanje. C klasa je dobar kandidat i korektna konkurencija modelu 3. Jednako su veliki i teški, slične performanse, slična cijena.
Ima, inače i drugih računica. Jedna od njih, koja gleda industriju kao cjelinu, procjenjuje da klasični automobil te veličine generira 15 i više tona CO2 u proizvodnji. Do drugog ekstrema da kWh baterije košta 20-30 kg CO2. Prilično komplicirano. Sve te brojke su na podacima od prije 8, 10 ili više godina, a proizvodnja baterija se rapidno mijenja.
Malo mi je nejasno čime je to opovrgnuta studija, npr.:
"treba imati na umu da se radilo o studiji na primjeru njemačke elektroenergetske mreže u kojoj se velik dio energije dobiva i dalje iz "nečistih" izvora poput ugljena" - što tu nije točno? To je trenutno stanje u Njemačkoj, a slično je recimo u Poljskoj, Indiji i Kini. Ne treba se ponašati da je studija napravljena za čitav svijet - ona se odnosi na Njemačku i u tom smislu ova izjava nema utjecaja na točnost studije.
"Gotovo svi proizvođači baterija i automobila ulažu napore da se materijali iz baterija recikliraju" - ovo zvuči kao bajka za malu djecu. Baterije su opasne zbog teških metala, a "ulaganje napora" nije isto kao i da se baterije stvarno 100% recikliraju. S tim njihovim "ulaganjima napora" svako malo neki opasni otpad završi na nečijem polju ili u nekoj špilji ili u moru (oceanu) ili u nekoj zemlji trećeg svijeta. Pa se vi veselite uloženim naporima...
"nije uračunat ugljični otisak nastao prilikom proizvodnje dizelskog goriva i prijevoza istoga od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje." - djelomično opravdano, ali netko je već napisao da su ipak i to uračunali. Nemam podatke o carbon footprintu za proizvodnju dizela (i ne da mi ih se tražiti), ali pogledao sam ovaj drugi dio o prijevozu. Koliko prijevoz može utjecati na konačnu brojku? 1% rekao bih. Ako je zbog tog cijela studija pala u vodu... svaka čast.
No čak i da tih 1% prevagne u korist električnih vozila, želim li platiti novi vozilo 10-20 kEUR više da bih smanjio emisiju CO2 za 2,43%?!?! Ja ne bih, hvala.
"uzima u obzir NEDC standard za računanje ciklusa vožnje i potrošnje, a taj standard kao takav nije sasvim pouzdan i polako se izbacuje iz upotrebe" - ma nemojte mi reći, nije sasvim pouzdan. A koji standard jest SASVIM pouzdan. Kaže i da se polako izbacuje iz upotrebe - drugim riječima, još uvijek se debelo koristi. I zbog toga studija ne valja? BS
Meni ove "znanstvene činjenice" ne liče na ništa, ali stvar je vjerojatno u tome da kad si pristran, onda ti svako subjektivno mišljenje koje se podudara s tvojim izgleda kao ultimativni znanstveni dokaz.
Imam nekoliko prijatelja koji se profesionalno bave ekologijom i koji mi već dulje vrijeme (godinama) pričaju da se u nastojanju da se uvedu ekološke metode i tehnologije propušta (namjerno?) izračunati ukupni ekološki trošak. Ekološki ciljevi su hvalevrijedni, nema sumnje, ali isto tako nema smisla mijenjati jedne "prljave" tehnologije drugima koje su tek malo manje "prljave", ali se njihov učinak prikazuje pristrano jer u ekološkoj industriji trenutno leže ogromni novci. Odnosno, možda čak i to ima smisla, ako već ne možemo bolje, no znajmo bar realno stanje tj. da skupo plaćamo mala pa čak i mizerna poboljšanja.
Dobar primjer je ZEV (Zero Emission Vehicle) - dakle, napuniš auto strujom iz električne mreže i ti si čiste savjesti jer ništa štetnoga ne izlazi iz tvog auta dok ga voziš. To je potpuno naivno, vrtićko, gledanje svijeta. Recimo da zanemarimo sve ostale aspekte (proizvodnja, štetnost materijala u baterijama, itd.) i gledamo samo vožnju. U takvom aproksimativnom modelu, ako se u električnoj mreži iz koje puniš svoje vozilo previše struje proizvodi iz termoelektrana na ugljen, ti ćeš u tom trenutku s EV raditi više štete (u smislu emisije CO2) nego da voziš motor s unutarnjim sagorijevanjem. I ja tu ne vidim mjesta nekakvim filozofijama. Kažu ekološki i tehnološki fanatici "da, ali jednog dana će iz mreže dolaziti čista struja". U redu, moguće je, slažem se, bit će to lijepa vremena, sve štima i od tog trenutka treba voziti električno vozilo. No, to što će biti "jednog lijepog dana" ne mijenja činjenicu da DANAS s vozilom na struju ispuštaš više CO2, nego s konvencionalnim pogonom. I gdje je tu onda ekologija?
(Disclaimer: nisam istraživao koliki je omjer ugljena u proizvodnji struje u Hrvatskoj jer ne planiram potrošiti tolike dodatne novce na EV, nego govorim o općenitoj situaciji u zemljama za koje je poznato da ga ima previše poput navedenih Njemačke, Poljske, Indije i Kine.)
Sve je relativno. Jučer sam s djecom usput stao u McD. Gužva, slobodan parking na kraju pa smo morali proći uz kolonu na “drive in” liniji. Tih 20-30 metara uz aute u koloni, svi odreda dizeli, je bilo grozno. Smrad je nepodnošljiv.
Ovaj problem s elektromobilom je presložen da bi se mogao samo tako riješiti. Može se analizirati jedan ili drugi aspekt, ali cijelu situaciju praktički je nemoguće sagledati, posebice prema onome što nas u budućnosti čeka. Ipak treba imati na umu:
1. baterije će se reciklirati,
2. razvit će se baterije koje se temelje na jeftinijim i energetski povoljnim materijalima,
3. sve će se više struje dobivati iz obnovljivih izvora,
što vodi do općeg zaključka: elektronobil će biti sve isplativiji i ekološki povoljniji. Usto elektromobil ima dvije velike prednosti:
1. smanjuje zagađenje zraka u velikim gradovima (primjer Pekinga),
2. smanjuje buku na cesti.
Stoga bi trebao uračunati i troškove liječenja bolesnih od bolesti izazvanih onečišćenim zrakom te troškove postavljanja apsorbera buke na cestama. Zbog nepostojanja ispušnih plinova moći će se graditi niže garaže sa slabijom ventilacijom, što će također donijeti izvjesne uštede.
No bez obzira na bolje ili loše analize, jasno je da je budućnost u električnom automobilu. Stoga treba razvijati tu tehnologiju, a ne lupati glavom koliko smo (zasad) njome dobili.
A što se tiče "teorije zavjere", stara je priča: kad nešto do kraja ne razumijemo, pokušavamo to objasniti nekakvim mračnim silama. (Ne bi ni Tesla branio - i razvijao - svoj proizvod da u njega ne vrjeruje).
Malo mi je nejasno čime je to opovrgnuta studija, npr.:
"treba imati na umu da se radilo o studiji na primjeru njemačke elektroenergetske mreže u kojoj se velik dio energije dobiva i dalje iz "nečistih" izvora poput ugljena" - što tu nije točno? To je trenutno stanje u Njemačkoj, a slično je recimo u Poljskoj, Indiji i Kini. Ne treba se ponašati da je studija napravljena za čitav svijet - ona se odnosi na Njemačku i u tom smislu ova izjava nema utjecaja na točnost studije.
"Gotovo svi proizvođači baterija i automobila ulažu napore da se materijali iz baterija recikliraju" - ovo zvuči kao bajka za malu djecu. Baterije su opasne zbog teških metala, a "ulaganje napora" nije isto kao i da se baterije stvarno 100% recikliraju. S tim njihovim "ulaganjima napora" svako malo neki opasni otpad završi na nečijem polju ili u nekoj špilji ili u moru (oceanu) ili u nekoj zemlji trećeg svijeta. Pa se vi veselite uloženim naporima...
"nije uračunat ugljični otisak nastao prilikom proizvodnje dizelskog goriva i prijevoza istoga od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje." - djelomično opravdano, ali netko je već napisao da su ipak i to uračunali. Nemam podatke o carbon footprintu za proizvodnju dizela (i ne da mi ih se tražiti), ali pogledao sam ovaj drugi dio o prijevozu. Koliko prijevoz može utjecati na konačnu brojku? 1% rekao bih. Ako je zbog tog cijela studija pala u vodu... svaka čast.
No čak i da tih 1% prevagne u korist električnih vozila, želim li platiti novi vozilo 10-20 kEUR više da bih smanjio emisiju CO2 za 2,43%?!?! Ja ne bih, hvala.
"uzima u obzir NEDC standard za računanje ciklusa vožnje i potrošnje, a taj standard kao takav nije sasvim pouzdan i polako se izbacuje iz upotrebe" - ma nemojte mi reći, nije sasvim pouzdan. A koji standard jest SASVIM pouzdan. Kaže i da se polako izbacuje iz upotrebe - drugim riječima, još uvijek se debelo koristi. I zbog toga studija ne valja? BS
Meni ove "znanstvene činjenice" ne liče na ništa, ali stvar je vjerojatno u tome da kad si pristran, onda ti svako subjektivno mišljenje koje se podudara s tvojim izgleda kao ultimativni znanstveni dokaz.
Imam nekoliko prijatelja koji se profesionalno bave ekologijom i koji mi već dulje vrijeme (godinama) pričaju da se u nastojanju da se uvedu ekološke metode i tehnologije propušta (namjerno?) izračunati ukupni ekološki trošak. Ekološki ciljevi su hvalevrijedni, nema sumnje, ali isto tako nema smisla mijenjati jedne "prljave" tehnologije drugima koje su tek malo manje "prljave", ali se njihov učinak prikazuje pristrano jer u ekološkoj industriji trenutno leže ogromni novci. Odnosno, možda čak i to ima smisla, ako već ne možemo bolje, no znajmo bar realno stanje tj. da skupo plaćamo mala pa čak i mizerna poboljšanja.
Dobar primjer je ZEV (Zero Emission Vehicle) - dakle, napuniš auto strujom iz električne mreže i ti si čiste savjesti jer ništa štetnoga ne izlazi iz tvog auta dok ga voziš. To je potpuno naivno, vrtićko, gledanje svijeta. Recimo da zanemarimo sve ostale aspekte (proizvodnja, štetnost materijala u baterijama, itd.) i gledamo samo vožnju. U takvom aproksimativnom modelu, ako se u električnoj mreži iz koje puniš svoje vozilo previše struje proizvodi iz termoelektrana na ugljen, ti ćeš u tom trenutku s EV raditi više štete (u smislu emisije CO2) nego da voziš motor s unutarnjim sagorijevanjem. I ja tu ne vidim mjesta nekakvim filozofijama. Kažu ekološki i tehnološki fanatici "da, ali jednog dana će iz mreže dolaziti čista struja". U redu, moguće je, slažem se, bit će to lijepa vremena, sve štima i od tog trenutka treba voziti električno vozilo. No, to što će biti "jednog lijepog dana" ne mijenja činjenicu da DANAS s vozilom na struju ispuštaš više CO2, nego s konvencionalnim pogonom. I gdje je tu onda ekologija?
(Disclaimer: nisam istraživao koliki je omjer ugljena u proizvodnji struje u Hrvatskoj jer ne planiram potrošiti tolike dodatne novce na EV, nego govorim o općenitoj situaciji u zemljama za koje je poznato da ga ima previše poput navedenih Njemačke, Poljske, Indije i Kine.)
jedina bitna stavka za tebe kod kupnje električnog vozila je da li će te vožnja tog vozila na tvoju dnevnu kilometražu ispast jeftinije od vožnje benzinca/dizelaša (+ troškovi kupnje i održavanja). sve ostalo je prepucavanje za malu djecu.
Općenito, dobre opservacije. Iako jako navijam za čišće tehnologije, negdje treba povući crtu. Recimo, pasivne kuće pa onda “neto nul energetske” su mi koncepti koji više izgledaju kao zeleni pro$€r nego nešto stvarno smisleno. Po trenutnim pravilima imam kuću koja je A+, ali nema veze s pasivom a od nje napraviti nultu je tehnički izvedivo, ali potpuno besmisleno, barem uz sadašnju tehnologiju grijanja, hlađenja i ostalog. Nema smisla ugrađivati 1 kWp panelčiće na milijun krovova kada ista stvar na MW skali pruža daleko veće benefite. Isto tako, kaj se tiče transportnih emisija kako stakleničkih plinova tako i po zdravlje štetnih emisija, bolje je imati centralizirane elektrane, lakše je i jeftinije na jednom mjestu pročistiti ispuh i ostatak odbaciti visoko u zrak nego to raditi na stotinama milijuna mjesta ravno pod nosom. Uvijek je bolje u startu trošiti manje nego to kompenzirati poslije. EVovi su iznimno efikasni i čisti tamo gdje je najvažnije - gradski uvjeti. Prednost EVova i općenito električne energije je što primarni izvor možeš po volji mijenjati, a na mjestu potrošnje baš ništa a uvijek si maksimalno efikasan jer je konverzija struje u bilo koji drugi oblik već sada super efikasna.
Da. Mjesečna rata lizinga,kredita plus gorivo. 6 litara po 1,25€ je mjesečno 75€, a struje bi bilo 45€ po njemačkim cijenama, kod nas struja 10-20€. C klasa i tesla tm3 koštaju isto tako da je ušteda na strujašu vidljiva već prvog i svakod sljedećeg mjeseca.
NE IMATI: bolja forma, zdraviji život, manje žurbe, više vremena za razmišljanje, nema troška na kratkim relacijama (neki idu 5m dalje automobilom).
vidim više prednosti nego mana.
tako i ja vidim sve to. nemam auto (ne tražim ga i ne bih ga niti dao) već godinama i niš mi ne fali. kužim da ljudi žele imati auto ali ne i zbog čega to miješaju s "moranjem". kad bi htjeti bilo = morati, većina nas bi završila u zatvoru zbog krađe/silovanja/ubojstva/ostalih životnih začina. u konačnici je ionak svejedno jel na struju, naftu, krumpire, drva i ugljen, špek i luk, bla. jedino država ima od toga koristi, a ona je čovjekov prirodni neprijatelj.
Previše ne logičnosti i previše "slućajnih" grešaka pokazuje da taj institut radi za odrerđene lobije!
Kako se "stručno" nešto može analizirati kad se ne uzimaju insti parametri za usporedbu?
To ne bi ni u osnovnoj školi napravili a kamo li na institutu!
Navedene su četiri zamerke.
Prva je da je za primer korišćena Nemačka elektroenergetska mreža. Ovo, IMO, nije greška. U pitanju je sasvim realna situacija, i najrelevantnija moguća, s obzirom na to gde je istraživanje sprovedeno. Dakako, to znači da bi rezultati na nekom drugom mestu bili nešto drugačiji.
Druga je da proizvoači električnih automobila "ulažu napor" da otpad bude ispravno zbrinut, što nije uzeto u obzir prilikom kalkulacije. Delimično validan argument, no između toga da kompanija tvrdi da ulaže neki napor zarad zaštite životne sredina i toga da je taj napor delotvoran najčešće postoji određen disparitet. Pravu istinu ćemo videti kada ova vrsta otpada počne da se pojavljuje masovnije. Ako pogledamo trenutnu situaciju sa baterijama, prema podacima od pre koju godinu, u Švajcarskoj se reciklira 73% baterija, u Nemačkoj manje od 50%, u Kanadi samo 5%.
Treća, da je računat carbon footprint proizvodnje struje, a da onaj kod proizvodnje goriva nije, deluje sasvim opravdano i ovo definitivno zahteva korekciju.
Četvrta, da je korišćen NEDC standard, opet po mom mišljenju ne stoji. NEDC jeste u određenoj meri zastareo, no standard koji će ga naslediti, WLTP, je, koliko znam, jošuvek u razvoju. Osim toga, ako je testna procedura iz ovog standarda preblaga i daje rezultate o potrošnji koji su nešto bolji od onoga što se dobija u stvarnom saobraćaju, ona je takva i prema električnim i prema "klasičnim" automobilima. Dodatno, korišćenje nekog arbitrarnog "standarda" bi izložilo rezultate kritici sa te strane.
Dakle, od četiri navedene primedbe, vodu drži otprilike jedna i po. To ne znači da kalkulacije ne treba korigovati uvažavajući uočene manjkavosti, no mislim da nije na mestu reći da je kompletan rad fundamentalno pogrešan.
Sve je ovo presmiješno.
1. Veći je problem s dizelima ispuštanje dušikovih oksida, a manji ugljikovog dioskida. S obzirom da je učinkovitost dizel-motora veća od učinkovitosti benzinskih motora, to je i proizvodnja ugljikovog dioksida u dizela manja. Ali to, istovremeno, ne znači da su dizelski motori manje štetni za okoliš od benzinskih motora.
2. Uopće, što se tiče ugljikova dioksida, zagađenje koje dolazi od prometa predstavlja tek određeni, nikako većinski, postotak generiranoga ugljikova dioksida. Pogotovo je presmiješno da se električnim osobnim vozilima borimo protiv povećanja udjela ugljikova dioksida u atmosferi jer su ta vozila odgovorna za tek dio zagađenja iz prometa.
3. Najveći pojedinačni generator ugljikovog dioksida su elektrane na fosilna goriva - prvo njih treba prevesti u nuklearke i time bismo postigli jako puno. Nuklearke spadaju u isti tip elektrana kao elektrane na ugljen, naftu ili plin - u termoelektrane. Za razliku od njih, obnovljivi izvori energije služe za pokrivanje vršne potrošnje. I jedno i drugo ima svoje mjesto u elektroenergetskom sustavu.
4. Nakon toga, treba maknuti dizelske motore iz brodova i koristiti pogon kakav imaju atomske podmornice.
5. Nakon toga, kad imamo ekološki prihvatljiv način proizvodnje struje, treba smanjiti kamionski promet zamjenom sa željeznicom. Naravno, ne dizelskom nego električnom. Možda čak i maglevom.
6. Nakon toga, kad smo sve to riješili, e onda je tek red na osobna vozila.
Ovo što se ovdje priča - električni automobili ili dizel - kap je u moru i prodavanje magle što uopće neće pridonijeti (bitnom) smanjenju produkcije ugljikovog dioksida.
Previše ne logičnosti i previše "slućajnih" grešaka pokazuje da taj institut radi za odrerđene lobije!
Kako se "stručno" nešto može analizirati kad se ne uzimaju insti parametri za usporedbu?
To ne bi ni u osnovnoj školi napravili a kamo li na institutu!
Navedene su četiri zamerke.
Prva je da je za primer korišćena Nemačka elektroenergetska mreža. Ovo, IMO, nije greška. U pitanju je sasvim realna situacija, i najrelevantnija moguća, s obzirom na to gde je istraživanje sprovedeno. Dakako, to znači da bi rezultati na nekom drugom mestu bili nešto drugačiji.
Druga je da proizvoači električnih automobila "ulažu napor" da otpad bude ispravno zbrinut, što nije uzeto u obzir prilikom kalkulacije. Delimično validan argument, no između toga da kompanija tvrdi da ulaže neki napor zarad zaštite životne sredina i toga da je taj napor delotvoran najčešće postoji određen disparitet. Pravu istinu ćemo videti kada ova vrsta otpada počne da se pojavljuje masovnije. Ako pogledamo trenutnu situaciju sa baterijama, prema podacima od pre koju godinu, u Švajcarskoj se reciklira 73% baterija, u Nemačkoj manje od 50%, u Kanadi samo 5%.
Treća, da je računat carbon footprint proizvodnje struje, a da onaj kod proizvodnje goriva nije, deluje sasvim opravdano i ovo definitivno zahteva korekciju.
Četvrta, da je korišćen NEDC standard, opet po mom mišljenju ne stoji. NEDC jeste u određenoj meri zastareo, no standard koji će ga naslediti, WLTP, je, koliko znam, jošuvek u razvoju. Osim toga, ako je testna procedura iz ovog standarda preblaga i daje rezultate o potrošnji koji su nešto bolji od onoga što se dobija u stvarnom saobraćaju, ona je takva i prema električnim i prema "klasičnim" automobilima. Dodatno, korišćenje nekog arbitrarnog "standarda" bi izložilo rezultate kritici sa te strane.
Dakle, od četiri navedene primedbe, vodu drži otprilike jedna i po. To ne znači da kalkulacije ne treba korigovati uvažavajući uočene manjkavosti, no mislim da nije na mestu reći da je kompletan rad fundamentalno pogrešan.
pa vjerojatno nije, al i ove male pogreške mogu utjecati na rezultat istraživanja.