Ne. Nigdje nisam rekao da je smanjenje utjecaja na okoliš samoubojstvo, ali ni to nisi shvatio. I očito su ti jedini argumenti su ti ostali vađenje iz konteksta. A o nerazumjevanju materije da ni ne govorim. Čudiš se zašto se mjeri 140 godina? Kada se počelo intezivno koristiti fosilna goriva? Kada je počela industrijska revolucija? Kada se u svijetu počeo koristiti termometar? Nije li se to možda dogodilo unutar, ne znam, proteklih 140 godina? Šta bi tebi bilo dovoljno dobro? Da je Cezar hodao naokolo s termometrom? Tolko gluposti nasereš i onda se čudiš što te se šikanira u tvom agresivnom nastupu punom nebuloza. U sve upireš prste jer jedino si ti u pravu. Ma nemoj. Čisti primjer isfrustriranog nerealiziranog čovječuljka s nedostatkom nekih osnovnih znanja koji je svoje frustracije došao liječiti na forumu jer u realnom svijetu ne može.
U ekstreme niti ne možeš ići. A vidim da tebe to buni. Ili sve ili ništa. Svijet nije binaran.
I tu nešto braniš malog omća, a što mali omć napravi? Danas kupi vw passata 2.0tdi 2011, iako mu tolki auto realno ne treba, jer mu je sramota da ga vide u daciji. Ili pre komotan da razdvoji otpad jer "to nije njegov posao", a kolko sam se takvih naslušao. I zaslužuju da im cijene otpada odu u nebo.
Protekli srpanj bio je najtopliji mjesec u povijes
- poruka: 146
- |
- čitano: 21.667
- |
- moderatori:
vincimus
IT teme na forumu: desetak postova
Clickbait/trash portal teme: stotine postova.
Kako to?
BUG polako implodira.
U extreme mozemo ici ali ne zelimo.
Ova recenica o passatu je toliko istinita da mi se prisralo citacuji i prisjecajuci se razgovora i opravdavanja.
Samo nemoj reci balkanski sklop jer tako je i drugdje ali opet nama najdrazi za ismijavanje.
Ali novci su da se trose. Kaj ne?
Nije bas rasprava bezveze jer otpad nam je svakodnevnica a i elektronickog otpada sve vise. Logicno.
Koji je tvoj problem? Zar ti treba itko reći da je milijarda tona plastike, kemikalija, spaljivanje ugljena i svega ostalog štetno? To ne umanjuje znanje i trud ljudi koji su se potrudili to argumentirati, samo da je tvoje inzistiranje na dokazima nepotrebno. Sve to se zna od početka, ali se ignorira, čekajmo dokaze i slom sustava, jel?
Ja rekoh
Otprilike 10% plastike su vrećice, folije za pakiranje i slično.
Super je skupimo na hrpu, odvojimo po vrstama i onda skoro sve završi ili u spalionici ili na deponiju. Svakako bolje nego u prirodi, ali finalno spaljivanje samo za sebe predstavlja bacanje u prirodu pa smo opet na istom. Količine su ogromne, godišnje oko 0,5 gigatona što je oko 2 gigatone co2 samo u “ekološkom, savjesnom” zbrinjavanju. Proizvodnju neću ni spominjati.
Ja rekoh
Otprilike 10% plastike su vrećice, folije za pakiranje i slično.
Super je skupimo na hrpu, odvojimo po vrstama i onda skoro sve završi ili u spalionici ili na deponiju. Svakako bolje nego u prirodi, ali finalno spaljivanje samo za sebe predstavlja bacanje u prirodu pa smo opet na istom. Količine su ogromne, godišnje oko 0,5 gigatona što je oko 2 gigatone co2 samo u “ekološkom, savjesnom” zbrinjavanju. Proizvodnju neću ni spominjati.
10% je dovoljno da predstavlja problem. Ako se PE i spali i od toga dobije energija, opet je bolje nego kurenje ugljena. Ako se reciklira i napravi nešto novo od toga, opet je dobro.
I plastika zahtjeva proizvodnju. Vidi koliko to energije uzima. U svakom slučaju prirodno prihvatljivi materijali su bolji jer ne predstavljaju perzistentne polutante ako se samo odlože u okoliš.
Manje loše je bolje od više loše. Utjecaj na okoliš spriječiti ne možemo. Treba u svemu težiti okolišno prihvatljivijim opcijama. I 1% je dobro, bolje nego 0.
E vidiš, očita rješenja možda i nisu rješenja. Uspoređivao sam utrošak energije električnog autobusa s elwktričnim automobilom i ist stvar s dizel varijantom. BUS nema nikakvu prednost. Prosječna popunjenost busa je 10-12 putnika što ispadne 10-15 kWh ili 4 litre po glavi na 100km. Osobni automobil s prosječnih 1,6 putnika nije ništa lošiji. Željeznica je energetski efikasnija ali je ekstremno skupa i nefleksibilna tako može funkcionirati samo u većim gradovima ili metro područjima. Izolacija građevina i veća efikasnost potrošača imaju svoje granice…
Rješenje je, po meni, radikalno smanjiti emisije u dobivanju energije, u proizvodnji stvari i hrane, efikasnost i šparanje su ograničenog dometa i nisu dovoljni za preokretanje klimatskih trendova.
Ja rekoh
Slažem se s tvojim stavom, otpočetka, samo mislim da nam trebaju daleko radikalniji pristupi. Postotak sim-tamo ne znači ništa, mi bi, praktično, trebali emisije smanjiti za 90%. Pokušavam pogurati taj stav jer sam uvjeren da je sve ostalo čisti gubitak vremena
Ja rekoh
Pa nekad se nije mislilo da je stetno, te su znanstvenici to dokazali i sada nam je eto svima u svijesti da je stetno.
Kao sto danas pokusavaju dokazati koliki je negativan utjecaj "malog covjeka" na prirodu i klimu, ali eto neki/mnogi jos uvijek ne vjeruju. I ta razina svijesti ce se dostici, samo se nadam ne prekasno.
Mozda nisi shvatio sto sam pokusao reci - a poanta je da treba slusati znanost. Koja ima jasan konsenzus da je utjecaj ljudi znacajan i da promjena treba krenuti od svakog od nas.
Prosjecan korisnik ovog foruma je vjerojatno nadprosjecno inteligentan u usporedbi sa prosjecnim covjekom. To sto je tebi i meni jasno kao dan, nije vecini. Velika vecina ne vidi problem u ovim toplotnim valovima, jer je eto ljeto i vruce je. I sta se njega tice sto je zrak u Mexico cityu zagadjen, sto se topi tamo nekakav ledenjak na Grendlandu, gori Australija ili sto netko sijece Amazonu. Tako da se zapravo slazem s tobom - promjena u mnogim segmentima treba biti radikalna. A politika bi za promjenu trebala slusati znanost...no bojim se da je to nedostizan idealizam.
E vidiš, očita rješenja možda i nisu rješenja. Uspoređivao sam utrošak energije električnog autobusa s elwktričnim automobilom i ist stvar s dizel varijantom. BUS nema nikakvu prednost. Prosječna popunjenost busa je 10-12 putnika što ispadne 10-15 kWh ili 4 litre po glavi na 100km. Osobni automobil s prosječnih 1,6 putnika nije ništa lošiji. Željeznica je energetski efikasnija ali je ekstremno skupa i nefleksibilna tako može funkcionirati samo u većim gradovima ili metro područjima. Izolacija građevina i veća efikasnost potrošača imaju svoje granice…
Rješenje je, po meni, radikalno smanjiti emisije u dobivanju energije, u proizvodnji stvari i hrane, efikasnost i šparanje su ograničenog dometa i nisu dovoljni za preokretanje klimatskih trendova.
A zašto je bus tako prazan? Jer svaka budala ima auto i mora autom na posao i obavezno do kladare. Reduciraj osobne automobile gdje možeš i popunit ćeš bus i duplo od ovih vrijednosti. Da ne pričamo o prigradskim vlakovima, podzemnim željeznicama, tramvajima... Opet poanta mog posta je da je jako jednostavno već ovog popodneva spasit dijelić planeta. Nemoj upalit klimu i operi suđe na ruke. Ali to je već problem, jer smo navikli svoje guzice na ugodu, a kad već imamo klimu i suđericu onda će ju svatko i upalit. I pritom spalit tolike količine energije da je bespredmentno uopće spominjat plastične vrećice i električne automobile u kontekstu spašavanja planeta. Ako želimo spasiti planet, treba mijenjat svoje navike koje troše energiju i zagrijavaju planet, a odvajanje otpada je, iako kontradiktorno to zvuči, doslovno beskorisno i kap u moru naspram sranja koja napravimo nepotrebnim vozikanjem automobila, klimama, suđericama, kompjuterima, mobitelima, sušilicama. Samo, tko je taj koji će se navedenoga odreći? Lakše je iz tesle srat o plastičnoj vrećici, nego ugasit klimu.
E vidiš, očita rješenja možda i nisu rješenja. Uspoređivao sam utrošak energije električnog autobusa s elwktričnim automobilom i ist stvar s dizel varijantom. BUS nema nikakvu prednost. Prosječna popunjenost busa je 10-12 putnika što ispadne 10-15 kWh ili 4 litre po glavi na 100km. Osobni automobil s prosječnih 1,6 putnika nije ništa lošiji. Željeznica je energetski efikasnija ali je ekstremno skupa i nefleksibilna tako može funkcionirati samo u većim gradovima ili metro područjima. Izolacija građevina i veća efikasnost potrošača imaju svoje granice…
Rješenje je, po meni, radikalno smanjiti emisije u dobivanju energije, u proizvodnji stvari i hrane, efikasnost i šparanje su ograničenog dometa i nisu dovoljni za preokretanje klimatskih trendova.
A zašto je bus tako prazan? Jer svaka budala ima auto i mora autom na posao i obavezno do kladare. Reduciraj osobne automobile gdje možeš i popunit ćeš bus i duplo od ovih vrijednosti. Da ne pričamo o prigradskim vlakovima, podzemnim željeznicama, tramvajima... Opet poanta mog posta je da je jako jednostavno već ovog popodneva spasit dijelić planeta. Nemoj upalit klimu i operi suđe na ruke. Ali to je već problem, jer smo navikli svoje guzice na ugodu, a kad već imamo klimu i suđericu onda će ju svatko i upalit. I pritom spalit tolike količine energije da je bespredmentno uopće spominjat plastične vrećice i električne automobile u kontekstu spašavanja planeta. Ako želimo spasiti planet, treba mijenjat svoje navike koje troše energiju i zagrijavaju planet, a odvajanje otpada je, iako kontradiktorno to zvuči, doslovno beskorisno i kap u moru naspram sranja koja napravimo nepotrebnim vozikanjem automobila, klimama, suđericama, kompjuterima, mobitelima, sušilicama. Samo, tko je taj koji će se navedenoga odreći? Lakše je iz tesle srat o plastičnoj vrećici, nego ugasit klimu.
Nije ništa bespremetno. Svaki pomak na bolje je pomak na bolje. Ne postoji čarobni štapić, samo jedna stvar koja će riješiti sve probleme. Morati će se poboljšati sve. Energetska efikasnost, promet, način dobivanja energije, prehrana, otpad i primarno - mentalitet ljudi... Suma svega je jedino rješenje.
Ako ćemo već spominjati ljude kao primarni uzrok zagađenja, onda neka prvo krenu žitelji zapada poput raznih zagovaraelja zelenog (koji svako malo imaju nove out of factory gadgete i posljednje odjevne kombinacije i trendove) poraditi na sebi (a i napučenog istoka) jer njihov način potrošnje i naš ovdje na balkanu je neusporediv. Čim se ljudi moraju odreći svog komfora, stvari se mijenjaju i onda nitko ne želi promjene, a svi viču da se nešto ili netko treba mijenjati.
Uostalom, kapitalistički sustav funkcionira na kontinuiranom rastu i potrošnji. Zašto bi jedan amerikanac koristio iPhone 8 kada može svake godine kupiti novi ili jedna kinez koristio javni prijevoz kada mu je u megagradovima život praktički u autu?
Jednakost nije isto što i pravednost. Trebalo bi lijepo "izračunati" koliko svaka pojedina država zagađuje. Ako premašuje neki dogovoreni prag koji je postignut međunarodnim konsenzusom onda udari limite i nameći ograničenja, a ne da mi u ekonomski slabijim državama moramo ispaštati. Amer i kinez si možda mogu priuštiti električni auto, ali jedan prosječan hrvat s neto plaćom od 7000? Teško.
Ako će se poduzimati drastični koraci, onda će i segment ljudskog tehnološkog razvoja stagnirati (uključujući i društveni aspekt jer su usko povezani). Kvaliteta života će pasti, a ljudi će postajati neazdovoljni. Sve to vuče jedno za drugime i nije lako balansirati.
Sjeverna polutka biti će tražena destinacija i mnogi dijelovi koji nisu bili pristupačni sada će biti otvoreni za naseljavanje. E sada, kako će države snositi teret migranata i izbjeglica, to ćemo vidjeti. Neke če se izmjeniti kulturološki i etnički, a neke će braniti teritorij žicom.
Opet ću ponoviti nešto što sma sto puta ponavljao, a to je da će ljudska populacija u ovom stoljeću krenuti opadati. Što više ljudi žive u boljim uvjetima života, to je manja potreba za imati djecu. Uključimo još u priču i mlade generacije koje ne namjeravaju imati djecu (poznajem puno ljudi s tim stajalištem) i to samo u Hrvatskoj. Mogu misliti kako je tek u ostaktu svijeta. Jedino siromašne i bliskoistočne države (koje su ujedno i najmanji zagađivači, čak su i ekološki nastrojeni jer žive u kućama od slame - karikiram) imaju veliki fertilitet s time da se radi o područjima s ratovima, bolestima, gladi i svemu drugome što nažalost "regulira" taj rast. Svi ostali imaju slab ili nadomiještaju to migracijom. Uostalom, kada nastupi automatizacija i singularnost, onda ćemo tek vidjeti smjer u kojem ćemo ići. Sada možemo nagađati sve i svašta.
Koliko će 21. stoljeće biti gore nego prijašanja, evo moja mala misao: "19. stoljeće je bilo solidno, 20. stoljeće je je bilo "sequel better than first one", a 21. stoljeće će biti onaj "no name" nastavak kojeg će svi mrziti..."
jesi na tragu ali... vi svi gledate tehnološki najsloženije konzumerističke idolatrije - EV aute, pa onda bijelu tehniku...
ali, što s činjenicom da neke osnovne stvari se proizvode bezrazložno masovno, npr. odjeća:
https://sharecloth.com/blog/reports/apparel-overproduction
a 84% odjeće se zakapa (ako je od prirodnih materijala) ili spaljuje ?!?!?!
pa tko je tu lud...
dakle navodnjavaš polja pamuka, pa onda sporta radi proizvedeš odjeću da bi je spalio ?!?
ili još brutalniji primjer:
https://www.nbcdfw.com/news/coronavirus/healthy-pigs-being-killed-as-meatpacking-backlog-hits-farms/2361762/
gajbaju svinje, pa kad padne cijena, radi (ne)isplativosti - ubijaju svinje, melju ih cijele i koriste kao gnojivo ?!?!?
ili kako reče Tolstoj:
dokle god će ljudi ubijati životinje u klaonicama, djecu će im ubijati na bojištima...
to nije bila kritika jedenja mesa, nego najveće rak-rane čovječanstva - konzumerizma....
Ako ćemo već spominjati ljude kao primarni uzrok zagađenja, onda neka prvo krenu žitelji zapada poput raznih zagovaraelja zelenog (koji svako malo imaju nove out of factory gadgete i posljednje odjevne kombinacije i trendove) poraditi na sebi (a i napučenog istoka) jer njihov način potrošnje i naš ovdje na balkanu je neusporediv. Čim se ljudi moraju odreći svog komfora, stvari se mijenjaju i onda nitko ne želi promjene, a svi viču da se nešto ili netko treba mijenjati.
Uostalom, kapitalistički sustav funkcionira na kontinuiranom rastu i potrošnji. Zašto bi jedan amerikanac koristio iPhone 8 kada može svake godine kupiti novi ili jedna kinez koristio javni prijevoz kada mu je u megagradovima život praktički u autu?
Jednakost nije isto što i pravednost. Trebalo bi lijepo "izračunati" koliko svaka pojedina država zagađuje. Ako premašuje neki dogovoreni prag koji je postignut međunarodnim konsenzusom onda udari limite i nameći ograničenja, a ne da mi u ekonomski slabijim državama moramo ispaštati. Amer i kinez si možda mogu priuštiti električni auto, ali jedan prosječan hrvat s neto plaćom od 7000? Teško.
Ako će se poduzimati drastični koraci, onda će i segment ljudskog tehnološkog razvoja stagnirati (uključujući i društveni aspekt jer su usko povezani). Kvaliteta života će pasti, a ljudi će postajati neazdovoljni. Sve to vuče jedno za drugime i nije lako balansirati.
Sjeverna polutka biti će tražena destinacija i mnogi dijelovi koji nisu bili pristupačni sada će biti otvoreni za naseljavanje. E sada, kako će države snositi teret migranata i izbjeglica, to ćemo vidjeti. Neke če se izmjeniti kulturološki i etnički, a neke će braniti teritorij žicom.
Opet ću ponoviti nešto što sma sto puta ponavljao, a to je da će ljudska populacija u ovom stoljeću krenuti opadati. Što više ljudi žive u boljim uvjetima života, to je manja potreba za imati djecu. Uključimo još u priču i mlade generacije koje ne namjeravaju imati djecu (poznajem puno ljudi s tim stajalištem) i to samo u Hrvatskoj. Mogu misliti kako je tek u ostaktu svijeta. Jedino siromašne i bliskoistočne države (koje su ujedno i najmanji zagađivači, čak su i ekološki nastrojeni jer žive u kućama od slame - karikiram) imaju veliki fertilitet s time da se radi o područjima s ratovima, bolestima, gladi i svemu drugome što nažalost "regulira" taj rast. Svi ostali imaju slab ili nadomiještaju to migracijom. Uostalom, kada nastupi automatizacija i singularnost, onda ćemo tek vidjeti smjer u kojem ćemo ići. Sada možemo nagađati sve i svašta.
Koliko će 21. stoljeće biti gore nego prijašanja, evo moja mala misao: "19. stoljeće je bilo solidno, 20. stoljeće je je bilo "sequel better than first one", a 21. stoljeće će biti onaj "no name" nastavak kojeg će svi mrziti..."
Točno onako kako ti jura kaže, ne trebaju svi pridonjeti isto. Amerikanac će kupiti EV, Balkancu je dovoljno da prestane jesti govedinu ili da odvaja otpad ili ne kupuje prastare automobile gabarita koji mu nisu potrebni. Ne mogu svi pridonjeti isto. Svako prema svojim mogućnostima maksimalno što može. Zaštita okoliša je zadaća svih nas, a ne pojedinca. Svatko od nas se treba truditi svom djetetu/uuku ili čemu već pustiti svijet u najboljem mogućem stanju, a ne u nekom zatrovanom i zagađenom.
Pa covjek je svasta nesto spomenuo U tekstu samo treba procitati.
Razlika izmedu pripi*ine U DE i RH je ogromna. Tako samo educiranje.
Manje govedine balkanac da jede? Nevjerojatno.
Poboljsanje javnog prijevoza isto nije naodmet.
I ovo u DE je sranje,gdje svrstati onda ono U RH?
U jednom trenutku na jednom poslu U jednoj velikoj firmi U RH sam U jednom danu toliko hrane bacio da mi se smucilo.
Opet jedno od mojih naivnih pitanja zasto ta hrana nije zavrsila U trbuhu beskucnika?
Znam odgovor.
Gallu balkanci su realno mali potrošaći. Potrošačke košarice su takve kakve jesu. Živi se dobro (u prosjeku), ali ne i u izobilju kao u bogatijim državama.
Smatram da brinem za okoliš jer:
1. razvrstavam otpad (imamo kante za razvrstavanje),
2. vozim auto na plin (stariji, ali dok ide ide),
3. ne rasipam vodu i struju bezveze i
4. ne gomilam stvari bez nekog razloga.
Bacanje hrane na otpad osim da se daje ljudima kojima je to potrebno je sramota (ali sjetimo se da država svugdje gdje vidi mogućnsot profita, tu će nos gurati). Kod mene se ništa ne baca već se pojede, a neki obijesan amer će baciti više hrane u mjesec dana nego ja kroz cijelu godinu.
Za javni prijevoz se slažem. Istim sam putovao često i kada sam studirao u inozemstvu i nemam s tim problema (zna biti zamorno ako tegliš više vreća od špeže ili nešto veće), ali problem je kod nas visoka cijena takvog prijvoza. Svugdje sam vani plaćao javni prijevoz (uz mjesečne karte) jefitnije nego kod nas. S druge strane, vozni park nam je krš i lom. Treba tu ulaganja i ulaganja, a prije svega i volje.
Jesam li zaboravio na promjenu mentaliteta? Objasni to klincima i ekipi koja s mečkama i golfovima ide do kafića koji je udaljen 300 metara od njih. Taj mentalitet konzumerizma i socijalne zavisti je zlo i naopako.
I tu onda dolazi do onoga - zašto se vrši represija na "malog čovjeka" - točno zato jer se većina tih malih ljudi ne želi prilagoditi novonastalim uvjetima i razmišljaju da je priroda neiscrpna. Zato će jedino rješenje i biti povećanje cijena svega i svačega i zabrane.
I tu onda dolazi do onoga - zašto se vrši represija na "malog čovjeka" - točno zato jer se većina tih malih ljudi ne želi prilagoditi novonastalim uvjetima i razmišljaju da je priroda neiscrpna. Zato će jedino rješenje i biti povećanje cijena svega i svačega i zabrane.
Zato sto se moze,ne zato jer je kriv.
Mogu se kladiti da cijela africka siromasna obitelj sa 6 clanova pridonosi majci zemlji vise nego ti.
To ti radis.
Naprotiv, korporacije i cijeli kapitalistički sustav su ti koji ne žele promjenu. a lova se rasipa i na oružje kao da će sutra izbiti rat, a nitko ne gleda kako s tom lovom pokrenuti nešto konkretno za boljitak čovječanstva. Njima odgovara ovakva paradigma jer mogu okriviti tebe kao potrošača jer nisi kupio A+ proizvod nego F ili to jer jedeš puno govedine, a možda nemaš izbora što možeš jesti. Uzmimo u obzir i to da mnoge kompanije za proizvodnju ne recikliraju postojeće stare proizvode već samo iscrpljuju resurse, onda imamo veliki problem.
Većina ljudi može živjeti be svega toga (ako ne i svi), ali korporacije i vojno-idustrijski kompleks ne mogu. Oni su u simbiozi i to je jako teško iskorijeniti. Uzmi u obzir i da će posljednje tržište (ono u Africi) koje još nisu uspijeli pokoriti teškom eksploatacijom, industrijom i konzumerizmom ubrzo krenuti u takav modus operandi, stvari postaje jasnije.
I da imaš svjetsku populaciju od 2 milijarde i dalje bi se upozoravalo na isto. Problem je sustav, a ne ljudi.
jesi na tragu ali... vi svi gledate tehnološki najsloženije konzumerističke idolatrije - EV aute, pa onda bijelu tehniku...
ali, što s činjenicom da neke osnovne stvari se proizvode bezrazložno masovno, npr. odjeća:
https://sharecloth.com/blog/reports/apparel-overproduction
a 84% odjeće se zakapa (ako je od prirodnih materijala) ili spaljuje ?!?!?!
pa tko je tu lud...
dakle navodnjavaš polja pamuka, pa onda sporta radi proizvedeš odjeću da bi je spalio ?!?
ili još brutalniji primjer:
https://www.nbcdfw.com/news/coronavirus/healthy-pigs-being-killed-as-meatpacking-backlog-hits-farms/2361762/
gajbaju svinje, pa kad padne cijena, radi (ne)isplativosti - ubijaju svinje, melju ih cijele i koriste kao gnojivo ?!?!?
ili kako reče Tolstoj:
dokle god će ljudi ubijati životinje u klaonicama, djecu će im ubijati na bojištima...
to nije bila kritika jedenja mesa, nego najveće rak-rane čovječanstva - konzumerizma....
Ovo što ja papagajski ponavljam, kao i ovo što ti govoriš je samo dio bigger picturea, ali savršeno ukazuje na ekološko nerazumijavanje problema i licemjerje koje pritom nastaje. Stav "Bacam plastičnu vrećicu u plastični otpad i frende, ja sam svoje obavio a usput vozim električni auto" je toliko površan da se to ne može opisat. ne treba zamijeniti ICE sa EVom nego sa biciklom ili javnim prijevozom. To je prvi korak prema promjeni, umjesto da smanjimo navike koje štete okolišu, mi pokušavamo smanjiti štetu. Je***i bi se, al nebi da nam uđe. Kak da ne.
Ps, provjerite što više šteti okolišu, plastična jednokratna boca ili višekratno staklo. Mogli bi se neugodno iznenaditi.
Hvala na razumnom odgovoru, međutim, moram ti odgovoriti da si ti mene pogrešno shvatio - ja nigdje ne kontriram znanosti, dapače. Nastavno, pogrešno je tvrditi da je znanstveno utvrđeno da mali ljudi u svom osobnom ponašanju mogu promjeniti svijet - to je potpuno irelevantno i netočno (to nijedan znanstvenik nije utvrdio) a osim toga, kao teza, što ja ovdje zastupam - pogrešno, mali čovjek ne može promijeniti ništa bitno. Slijedi objašnjenje.
Primjer kako znanost tvrdi jedno a u praksi ispadne suprotno - u hrvatskoj je velik stambeni fond kuća koje nemaju nikakvu izolaciju. Znanstvenik kaže takva kuća troši 300 kWh po kvadratu godišnje, dok jedna moderna, izolirana, s dobrom stolarijom, troši ispod 50. Idemo obnoviti stare kuće pa ćemo smanjiti potrošnju energije za 6 puta?
Rečeno-učinjeno. Kad ono, račun za grijanje veći nego prije. Živa istina. Što se dogodilo? Stara kuća je trošila toliko da si gotovo nitko nije mogao priuštiti grijanje cijele kuće pa je grijao sobu-dvije, trošio 10-12 metara drva. Sada je kuća izolirana, troši manje po kvadratu pa si svatko onda može priuštiti grijanje više kvadrata, tj cijele kuće. Neto efekt - nula, za sirotinju. Oni koji su prije grijali cijelu kuću će sada prišparati i razliku potrošiti na viksu, putovanja, veći auto, više egzotične ili skuplje hrane. To je krug koji uvijek vodi prema više, nikad manje. Nikad. Stvar se može promijeniti jedino tako da se sasiječe u korijenu, da štetni efekti energije budu toliko mali da su beznačajni.
Ja rekoh
Ideja ti je super, ali si preskočio nekoliko bitnih stvari. Jedna od njih je da bi trebali, radi prihvaćanja busa kao glavnog prijevoznog sredstva, imati vrlo gust raspored. Ako moraš čekati sat i pol bus da se napuni, onda ga nećeš čekati i uzet ćeš auto. Simple as that. Ili su linije guste pa je u prosjeku bus poluprazan ali zgodan za većinu, ili su rijetke pa se njime vozi samo onaj koji mora, kao što su djeca. Drugo, mjesto stanovanja i mjesto rada/školovanja je uvijek na suprotnim stranama. Pošalji bus po djecu za školu - u jednom smjeru je prazan, u drugom pun. Automatski si prepolovio broj prevezenih putnika. Osim toga, nisu sva djeca na zadnjoj stanici već se skupljaju po putu pa je ukupan broj odrađenih putničkih mjesta po kilometru još manji od maksimalnog kapaciteta busa. I zato je prosjek jadan - just 10 passenger miles. Po pitanju ekologije, isto sranje samo drugo pakiranje.
Staklo - samo zato što se u njegovoj proizvodnji i transportu koristi prljava energija. Opet smo na izboru između dva skoro jednaka sranja. Očisti energiju i staklo postaje bogom dan dar
Ja rekoh
Sviđa mi se tvoj spin na djecu. Treba ih učiti da cijene prirodu i okoliš koji se zapravo ne mogu kupiti i nemaju cijenu radeći te sitne stvari poput sortiranja, pješačenja i slično. I to je, vjerojatno najveći doprinos koji možemo napraviti kao pojedinci - ukazati im na važnost puta koji trebaju sami utabati jer nas uskoro ionako neće biti.
Ja rekoh
Nisam znao da su tako male oscilacije i odstupanja od prosjeka.
Hvala na razumnom odgovoru, međutim, moram ti odgovoriti da si ti mene pogrešno shvatio - ja nigdje ne kontriram znanosti, dapače. Nastavno, pogrešno je tvrditi da je znanstveno utvrđeno da mali ljudi u svom osobnom ponašanju mogu promjeniti svijet - to je potpuno irelevantno i netočno, a osim toga, kao teza, što ja ovdje zastupam - pogrešno, mali čovjek ne može promijeniti ništa bitno. Slijedi objašnjenje.
Primjer kako znanost tvrdi jedno a u praksi ispadne suprotno - u hrvatskoj je velik stambeni fond kuća koje nemaju nikakvu izolaciju. Znanstvenik kaže takva kuća troši 300 kWh po kvadratu godišnje, dok jedna moderna, izolirana, s dobrom stolarijom, troši ispod 50. Idemo obnoviti stare kuće pa ćemo smanjiti potrošnju energije za 6 puta?
Rečeno-učinjeno. Kad ono, račun za grijanje veći nego prije. Živa istina. Što se dogodilo? Stara kuća je trošila toliko da si gotovo nitko nije mogao priuštiti grijanje cijele kuće pa je grijao sobu-dvije, trošio 10-12 metara drva. Sada je kuća izolirana, troši manje po kvadratu pa si svatko onda može priuštiti grijanje više kvadrata, tj cijele kuće. Neto efekt - nula, za sirotinju. Oni koji su prije grijali cijelu kuću će sada prišparati i razliku potrošiti na viksu, putovanja, veći auto, više egzotične ili skuplje hrane. To je krug koji uvijek vodi prema više, nikad manje. Nikad. Stvar se može promijeniti jedino tako da se sasiječe u korijenu, da štetni efekti energije budu toliko mali da su beznačajni.
Slično je i s rasvjetom. Dok su bile one žarulje s wolframom za uzgajanje pilića od 60 do 100 W to je svijetlilo samo u slučaju nužne samoobrane i kad su došli gosti. Sada s ledicama od pet Watta, jedna gori zimi 14 sati da osvijetli kućni broj, jedna na ogradi da poštar po magli vidi sandučić i ime, pet komada tuče po vrtnim patuljcima, a oko Božića svih devet Santinih sobova imaju reflektor osim Rudolfa. On ih ima pet na čelu, Djedova kolica su osvijetljena kao Coca Colin šleper tako da čim više energetski štedimo, to više energetski trošimo. Ali možemo kupiti savjest pa zgasimo Rudolfa na dva dana.
Nisam znao da su tako male oscilacije i odstupanja od prosjeka.
i ja, ja mislio da to negdje oko pet supnjeva ali nismo u pravu. Ne smije se tako gledati na stvar nego kao što je Kennedy rekao, "nemoj gledati što globalno zatopljenje može učiniti za tebe, nego što ti možeš napraviti za globalno zatopljenje". Tako nekako, ne znam sad napamet u zarez.
Tako je, negdje sam našao, svojevremeno, podatak da je udio troškova rasvjete kućanstva u srednjem vijeku i danas isti. Razlika je samo što je to onda bio jedan fenjer/svijeća, a sada je na desetke lampi ove ili one vrste
Ja rekoh
Ne možemo reć neka oni koji zagađuju krenu prvi. Šta ako neće? Mi isto nećemo iz inata? Neće svi smanjiti svoj otisak jer jednostavno neki ne žele. Ljudi čine sustav. Ako većina ljudi promijeni mentalitet promijeniti će i sustav. Ne može 1 upravljati sa stotinom.
Ako moram otici negdje u blizinu a da je vrijeme relativno ok, idem pjeske ili bajkom, ne autom. Mnogi su prekomotni pa idu do Konzuma dvije ulice dalje autom.
Gledam da kupujem stedljive el. proizvode, pa cak i ako malo vise kostaju. Mnogi gledaju samo da prodju sto jeftinije.
Jos uvijek imam komade odjece koje sam nosio u srednjoj i na faksu (doduse malo su demode, ali za po doma ili setati psa su fajn), a od tada je proslo 20ak + god. Odjecu i obucu nosim dok se ne potrga, ostatke iskoristim za napraviti krpe kojima perem bajk ili psa. Mnogi "prate modu", pa vise pita godisnje mijenjaju pola garderobe.
Kondenzat od klime skupljam u karnister i s njim zalijevam cvijece. Odvajam otpad. Dosta smo racionalni s hranom, pa se malo toga baci. Govedinu jedemo izrazito rijetko, ali zato jedemo puno povrca. Nemam el.auto, ali zato imam benzinca sa start/stop i gasenjem cilindara. U 3 god sam napravio samo 35k km....ne vozam se bezveze uokolo.
Dijete ucim da bude odgovorno prema prirodi i planetu.
Posljedica mog djelovanja je i financijska usteda, no to mi nije motiv. Ne osjecam da mi je narusena kvaliteta zivota ili komocija zbog bilo cega navedenog.
Jasno je da je moj doprinos mali i da nece promijeniti svijet, ali kad bi svi cinili barem malo, u okviru svojih mogucnosti, sigurno bi imalo nekakvog kumulativnog efekta.