Razvoj svemirskih jedrilica za putovanje do zvijez

Želim se samo izajsniti o textopiscu a time i o textu: Kao i uvijek nenadmašan znanstveni populist (u pozitivnom smislu) koji me vraća u mladost.
Znastvenik koji se zna spustiti na nivo neobrazovanog čovjeka i u njemu pobuditi najdublje osjećaje za znanost.
Stvarno velika šteta što ćemo ga mi kao i sve velike ljude slaviti tek poslije njegove smrti :/
Neverojatan entuzijazam i vjera u ljude.
Neizmjerno zahvalan!

Ako je Sunce ubrzava prema drugoj zvijezdi, onda je očekivano da će je druga zvijezda početi kočiti kad dođe u njenu blizinu.

Što se rupa tiče, ako materijal nema tendenciju paranja, one neće znatno utjecati sve dok ima je ukupna površina reda veličine par posto površine jedra. Čak je i poželjno da se jedro lako buši jer je bolje imati rupu na jedru nego da zrnce skrene sondu s putanje.

sunčev vjetar je pokazao izvedivost jedrenja u svemiru, za naše jedrenje prema drugim zvijezdama bi se koristili laseri koji bi davali veći potisak jedrima. tako ja to shvaćam. a kočenje druge zvijezde, pa, "spustiš jedra". uostalom, nešto te mora i zakočiti kad stigneš tamo. možemo iskoristiti giant laser dr.evila. :D

sad čekamo da presvetli vizionar našeg doba, njegova svetost elon musk izda whitepaper o dotičnoj temi, pa da sljedba može ponovno počet padat u nesvijest.

a kako izbjegava polje asteroida i sl.?

koliko je to otporno na udar kometa i sl.?

kako smo spori ... mali

 kao što je MrBlc rekao, to vjerojatno uopće ne bi bio problem

da bi rupica veličine graška mogla značiti nešto na tolikom jedru, morala bi postojati određena napetost jedra zbog koje bi paranjem od rupice nastala rupetina

a to se da izbjeći ukoliko struktura materijala nije sklona paranju

uzmi za primjer najlonsku vrećicu s rupicom, naliješ unutra nekoliko litara ili desetak vode koja sigurno stvara veći pritisak na cijelu površinu vrećice od mogućeg pritiska kojem će biti izloženo to jedro

pa opet na najlonskoj vrećici nema paranja, već samo voda lagano curi kroz takvu rupicu

 https://en.wikipedia.org/wiki/Solar_sail

Nego, meni se mota druga ideja po glavi - akcija i reakcija. Ako laser može "gurati" jedro, da li postoji protusila koja gura laser u suprotnom smjeru? Možemo li okrenuti priču na način da letjelica nosi laser i tako se pogoni? Ok, to zvuči malo poznato, to je EM drive. Ako radi, super. Međutim, više je onih koji tvrde da ne radi.

Ako EM drive ne radi, onda opet imamo jednu zanimljivu situaciju - stavimo i jedro i laser na letjelicu. Kad sam bio mali, na mom otoku se snimao film s jedrenjakom i imali su problema jer nije bilo vjetra. Onda su krenule rasprave što bi bilo kad bi stavili ventilator na krmu. Međutim, svi znamo da bi ventilator vukao brod u natrag, a jedro prema naprijed, pa bi brod ili stajao na mjestu ili bi išao u natrag ukoliko dio zraka promaši jedro.
Međutim, ako laser, za razliku od ventilatora, ne ostvaruje propulziju, a jedro ostvaruje, dobili smo pogon koji krši zakone fizike.

 -davnih dana je Baltazar sve napravio.. :)

 meni se cini da bi jedrilica stala taman u nekoj tocki izmedju dvije zvijezde di se sile/tlakovi ponistavaju, u svojevrsnoj bonaci :D

Koje prodavanje magle majko mila.

Još nismo ovladali ni putovanjem do najbliže planete našeg zvjezdanog sustava, ali eto opet iznova čitamo bajke za laku noć.

Dakle glavna prepreka pri velikim brzinama u međuzvjezdanom prostoru je tvz. zvjezdana prašina. Bez učinovitog štita nemamo što tražiti tamo.

U našem sistemu također bez pravog oklopa/štita nemamo što pričati o ozbiljnom interplanetarnom transportu i kolonizaciji, osim možda Mjeseca.

I zašto se ne uhvate gradnje ozbiljne baze na Mjesecu, a koja bi poslužila kao idealna odskočna daska za dalje!?

Grafen bi bio idealan štit jer je trenutno najtvrđi poznati materijal dok je istovremeno zanemarive težine, no u ovakvoj letjelici se navodno nebi moga koristit osim ako bi se taj problem kompenzira na neki drugi način, inače je potreban drugačiji koncept letjelice ili drugi materijal koji bi bio dovoljno dobar, a nema taj problem propuštanja i apsorpcije zračenja. Nadalje, pokušaj dobivanja stotinu puta lakšeg jedra je itekako važan, na 2kg bi to iznosilo 20 grama, tada se to pomnoži s ogromnom udaljenošću do neke točke ili snagom lasera i kao rezultat se dobije puno brže putovanje i/ili puno manji utrošak energije za laser ili pak dohvaćanje većih udaljenosti. Šta je veća udaljenost/snaga lasera - značajnije je, zapravo je u takvim zahtjevnim scenarijima svaki i najsitniji detalj važan, ništa se nebi smilo uzimat zdravo za gotovo. Doduše to se sve slabo i nikako razvija, kad nebi bilo toliko umjetnih ekonomija, birokracija, politika, korupcije i konflikata, vrlo vjerojatno bi se već nešto osmislilo te izradilo. Ovakvi projekti od maksimalnog značaja nebi smjeli ni na koji način ovisit o bilo kakvoj ekonomiji i bilo kakvom rivalstvu, uvijek bi trebalo bit omogućeno dovoljno resursa i dovoljno svega ostalog.

Pa i ne sklope se, ali tebe brka druga stvar - jedrilica na vodi ima konačnu brzinu koju postigne relativno brzo (brzina vjetra - gubitak brzine zbog otpora), dok solarno jedro, uz uvjet da je snaga EM vala konstantna, ubrzava stalno (jer nikad ne može postići brzinu "vjetra"). Istina, da uđe u područje relativističkih brzina, to obrzavanje više ne bi bilo linearno, ali ne bi bilo ni usporavanje jer bi i ono bilo relativističko.

S druge strane, ukoliko su zvijezde identične, možda i ne bi došlo do druge zvijezde zbog dopplerovog efekta - zvijezda od koje se udaljava bi imala crveni pomak, a ona kojoj se približava bi imala plavi pomak, što znači da bi ipak deceleracija bila nešto veća od aceleracije na istoj udaljenosti. Međutim, kad uzmemo u obzir da veći dio puta prevaljuje po inerciji, te da su ti efekti pri nerelativističkim brzinama zanemarivi, došla bi dovoljno blizu za ulazak u orbitu nekim pomoćnim pogonom (uz odbacivanje jedra).

Sklapanje jedra je zgodna opcija za prelazak međuzvjezdanog prostora (izbjegavanje štete) i za regulaciju deceleracije, ali je pitanje da li bi mehanizam za to bio prekompliciran s obzirom na benefite. Dovoljno je da ti se smrzne u svemiru i da ne možeš na vrijeme ponovno otvoriti jedro.

mythbustersi su dokazali suprotno .. nije baš najefikasniji pogon, ali to je jedna od onih priča di ne uračunaš odmah svaku varijablu dok zapravo ne testiraš (grant objasni svoje mišljenje što se događa na kraju).

evo ti rezultat large scale testa 

obožavam tu emisiju