Upisao sam "teorijska paradigm", nisam ni riječ završio a on meni FAKE.
Ponta je u posljednjoj rečenici: problem su kvalitetni recenzenti i urednici. Malo je takvih. Načitao sam se loših recenzija svojih radova, čak takvih recenzija da nisam nijednu primjedbu recenzenta mogao prihvatiti (hvala Bogu da je urednik bio dovoljno stručan i inteligentan da prihvati moje argumente). Većina recenzija je površna, tek se toliko napiše da se vidjelo da se čitalo. Ako je recenzija oštra, stroga, onda obično iza toga stoji jal rencenzenta koji ne trpi da netko istražuje ono što on istražuje, ili da dolazi do zaključaka suprotnih teoriji koju je on postavio ili je podržava. A sve zato što se ni posao urednika ni posao recenzenta ne vrednuje kako treba. Recenzije se već odavno ne plaćaju, a često ni uređivanje znanstvenih časopisa, pa nema prave motivacije da se takvog posla netko prihvati. Prije su taj posao radili najbolji, a danas rade - rekao bih - oni najgori.
Ponta je u posljednjoj rečenici: problem su kvalitetni recenzenti i urednici. Malo je takvih. Načitao sam se loših recenzija svojih radova, čak takvih recenzija da nisam nijednu primjedbu recenzenta mogao prihvatiti (hvala Bogu da je urednik bio dovoljno stručan i inteligentan da prihvati moje argumente). Većina recenzija je površna, tek se toliko napiše da se vidjelo da se čitalo. Ako je recenzija oštra, stroga, onda obično iza toga stoji jal rencenzenta koji ne trpi da netko istražuje ono što on istražuje, ili da dolazi do zaključaka suprotnih teoriji koju je on postavio ili je podržava. A sve zato što se ni posao urednika ni posao recenzenta ne vrednuje kako treba. Recenzije se već odavno ne plaćaju, a često ni uređivanje znanstvenih časopisa, pa nema prave motivacije da se takvog posla netko prihvati. Prije su taj posao radili najbolji, a danas rade - rekao bih - oni najgori.
Kad iza ovakvog upisa stoji danen (svi na ovom forumu znamo tko je on), onda ovo ima posve drugu tezinu.
No sto napraviti po tom pitanju? Makar i na nasem lokalnom (unutar RH) nivou?
Ovo softversko rjesnje se cini kao dobar korak, no svi znamo da je softver dobar onoliko koliko je dobar onaj tko ga "fila" podacima.
Kako izaci iz kruga koji se cini vec potpuno zatvorenim?
Netko ce reci edukacija ( to bio ih i ja rekao prije par godina), no tko moze nauciti siru populaciju zdravom skepticizmu i kritickom razmisljanju, a da u pozadini nisu skriveni motivi?
hmmm je tko unio npr. Pavo Barišić ?
Tko hoće znati više o toj temi evo mu poveznice na moj članak: https://hrcak.srce.hr/file/220244
VenAtoR#2231
Plagijat nije moguće mehanički definirati, pa stoga ne postoji niti može postojati kompjutorski program koji bi mogao ocijeniti što jest a što nije plagijat. Ja sam jednom, vica radi, preradio uvod nekog znanstvenog rada samo tako što sam jedne riječi zamijenio drugima (sinonimima) ili im promijenio poredak, da bi kompljutor rekao da je tekst 100 % izvoran. S druge pak strane, mala izmjena može biti izvorna, dapače revolucionarna, npr. jedan minus u nekoj jednadžbi i sl. Evo primjera:
Izvorno: Kemija je postala znanost tek kad su egzaktne spoznaje o tvarima i njihovim promjenama zamijenile sasvim spektakularne predodžbe i kad je eksperiment postao temelj spoznaja.
Prerađeno: Kad možemo reći da je kemija postala znanost? Tek tada kada su spoznaje o promjenama tvari i njihovim svojstvima postale egzaktne došavši na mjesto spekulativnih predodžbi - zahvaljujući utemeljenosti na pokusu.
Ovakav način pisanja zove se kompilacija. Nije baš plagijat, ali ni daleko od njega.
Možda je Off topic, ali ona slika neobičnih fraza me baš nasmijala i podsjetila na ovo:
