Solarne elektrane u SAD-u pojeftinjuju, ali i dalj

errm, tehnički gledano, vjetar i plin su jedna te ista stvar...

 
Ok, moram pitati, na koji nacin to tocno mislis? 

Mda skoro za džabe se rade, a cijene el.struje konstantno idu gore.

Trebalo bi bit drugačije po vašim pričama, ali malo upućeniji znaju da su to samo bajke.

Cijena panela danas predstavlja tek mali dio ukupnih troškova instalacije, posebno u velikim instalacijama. U ukupnu cijenu ulaze i troškovi zemljišta (posebno izraženo kod velikih instalacija), troškovi rada, izgradnja potrebne infrastrukture, porezi, osiguranja itd. Ako te baš zanima imaš breakdown troškova prema velicini postrojenja na https://www.nrel.gov/docs/fy17osti/68925.pdf

Nebitno jer plinska elektrana može proizvoditi struje kada i koliko mreža treba, 24/365, neovisno o vremenskim uvjetima, dobu dana i godine. Solar proizvodi struje koliko i kada ti Bog da, ako je sunčano onda previše, ako je oblačno onda premalo, ako je noć onda ništa. Bez masivnih kapaciteta distribuciju i pohranu viškova struje proizvedene u solarnim elektranama (a takvih nema, niti će ih zbog cijene još jako dugo biti, ako uopće), za svaki kWh instalirane solarne snage treba sagraditi barem 0,5 ili više kWh plinskih elektrana kao backup kad solar ne daje koliko treba. I onda te plinske elektrane naravno rade u warm standby modu, dakle troše plin i generiraju CO2 bez da išta proizvode, čekajući da se ubace u mrežu kad solar posustane. Apsurd forsiranja tzv. “ekoloških” izvora energije i ako ćemo pravo, onda bi troškove izgradnje svih tih plinskih elektrana koje služe kao backup kad posustanu sunce i vjetar trebalo pribrojiti troškovima izgradnje solara i vjetroelektrana. Takvim numberfuckingom svatko može dokazati onu teoriju koja mu odgovara. 

 Točno to, npr. najbolja kombinacija je reverzibilna hidroelektrana i solarna na istom zemljištu.

E da, i concetrated solar, koji može akumulirati  energiju za noćne sate.

Baš zato reverzibilna, napraviš dva bazena, jedan u podnožju i jedan na vrhu brda i lijepo pretačeš...

A ne ovak kao kod normalne uništavati ekosustav rijeke i ovisiti o njenom vodostaju.

 A slobodnih i ekološki nebitnih brda pogodnih za izradu reverzibilnih elektrana kao u priči. Btw, koliko onda ukupno košta solarna energija, ako se probroje troškovi izgradnje te znanstvene fantastike koju predlažeš? Imaš li neki detaljni izračun troškova ili lupaš bez veze? Znam odgovor, ne trudi se.

 Dakle zanemarimo da te reverzibilne elektrane u USA ne postoje i nikad neće postojati jer zahtjevaju vrlo specifične geološke preduvjete kakvi su zadovoljeni na vrlo malom broju mjesta poput švicarskih Alpi, zanemarimo i to da čak i ako nađeš lokaciju ista će vjerojatno biti na nekom brdu tisućama kilometara udaljena od solarne elektrane koja je u nekoj dolini ili pustinji, dozvolu za izgradnju nećeš dobiti nikad jer ti nitko neće dozvoliti da napraviš dva ogromna akumulacijska jezera po lokaciji i pri tome uništiš desetke ili stotine kvadratnih kilometara  prirode i da će te pri samoj pomisli da takvo što napraviš isti tren tužiti deseci organizacija za zaštitu okoliša nakon čega ćeš se povlačiti po sudovima godinama, zanemarimo i to da su takve elektrane skupe i da ćeš teško naći investitora i zanemarimo da tako proizvedena struja cijenom uopće nije konkurentna.

Ostaje pitanje što ćemo po zimi, kad je potrošnja struje na maksimumu, dani kratki i tmurni pa solar ne daje dovoljno niti za mrežu, a kamoli da još ostane za pumpanje milijuna tona vode uz brdo? Imamo tri opcije: prvo, uvesti redukcije struje dok ne dođe proljeće; drugo, uvoz, što pretpostavlja da netko od susjeda ima višak struje baš kad tebi treba i da imaš novaca da tu struju platiš i treće, sagraditi plinske ili druge konvencionalne elektrane kao back-up. Opće poznata činjenica je da se uvođenjem solara i vjetroelektrana u sustav zbog njihove nepredvidljivosti NE ŠTEDI na instaliranim kapacitetima klasičnih elektrana, naprotiv. Jedino možeš uštedjeti na gorivu, ali na elektranama ne, one moraju biti tu sve dok netko ne pronađe realno primjenjiv i plativ način za pohranu velikih količina struje proizvedenih u solarnim i vjetroelektranama u trenucima kada tu struju nitko ne treba.

 USA ima najviše na svijetu reverzibilnih hidroelektrana. Hr ima 3 s tim da je Velebit najjača po snazi. Podaci koje znam i koji su točni da Hrvatska jako puno uvozi el. en jer je jeftinija od njihove koju bi proizveli (zapadne zemlje imaju dosta viškova). Obnovljivi izvori el. en imaju prednost nad svim elektranama (znači ako zapuše bura pa se na Pagu vrti nenormalno moraju se gasiti/smanjiti proizvodnja ne nekoj elektrani). El. en iz obnovljivih je skuplja koju "mi svi" sufinanciramo. Hep također nema "dobar" algoritam vezan za paljenje i gašenje elektrana i tu imaju dosta novčanih gubitka. Ono kaj bi vrijedilo napraviti dok se ne otkrije nešto za pohranu je reverzibilna hidro i baterijski sustav kao npr. u Australiji i  Belgiji. Ovo sve kaj sam napisao je bazirano na doktorskom radu profesorice koja nam ga je "pokazala" prije obrane.