Što se zapravo događa s avionima?

Napisao sam prije pa su se mnogi uzbunili:

 

SW se gura tamo gdje mu često i nije mjesto...

 

npr. pravo strojarsko rješenje za učinkovit prijenos momenta na poglogu je mehanička blokada diferencijala na autu... ali to je SKUPO za kvalitetno odraditi....

 

zato se radi kvazi rješenja: softverski nadzirano ciljano kočenje pojedinog kotača...

 

dobije se "rješenje" koje funkcionira dovoljno dobro, i svi su hepi, jeftino je, elektronika je inherentno pouzdanija od mehanike... ali, ako je nešto jeftinije, jeftinije je među ostalim jer je i kontrola kvalitete niža, zatim to je dodatni podsklop složenijeg sustava nadzora koji ovisi o puno drugih međusklopova: same hidraulike kočionog sustava, ECU, ABSa, ECSa...

 

dok je prava mehanička blokada podsklop za sebe, s prekidačem...

 

u avionici to je pristup s tzv. inherentno nestabilnim zmajem zrakoplova, dakle kad sam oblik zrakoplova ne može NIKAKO  ići u klizanje/jedrenje, neovisno o brzini i napadnom kutu...

 

prvi takav borbeni avion uveden u uporabu je bio F-16 čini mi se i MiG-29... sad to dolazi i u komercijalne zrakoplove, gdje je računalno nadziran sustav NUŽAN da uopće zrakoplov leti... s time da 737-MAX8 nije inherentno nestabilnog zmaja, nego je to valjda posljedica ganjanja svetog grala ekonomičnosti...

 

no naravno, bit svega je da su ipak brzo reagirali i prizemljili ih dok se ne nađe uzrok/rješenje . nažalost s 320+ mrtvih...

Sve stoji, ali u cjeloj priči nije važno koji novinar je glup. Važno je zašto avioni padajunije. A izgleda da padaju iz istog razloga zbog kojeg se mobiteli samospaljuju. Samo, jebiga, kod saomospaljivanja mobitela najčešće nitko ne pogine, a kod aviona je obično stvar suprotna.

 

A glupe novinare se ne čita i gotova stvar. Kakva korist od toga da glupanu kažeš da je glup, a to što znamo (ili naslučujemo) zašto avioni padaju i ko je kriv moglo bi nam spasit glavu.

Stric_jura:

Ne postoji pravo strojarsko rješenje za prijenos momenta. Postoji samo manje ili više uspješan kompromis u pogledu ciljanih zahtjeva. Inženjerstvo je upravo to, stvaranje kompromisa za određenu svrhu. Otvoreni diferencijal je najefikasniji među njima i najbolje čuva gume, a vijek trajanja mu je koliko i karoserije. Hvaljeni mehanički diferencijali poput torsena su dobri dok jedan kotač nije u zraku ili na ledu jer se tada ponašaju kao i otvoreni. Druge varijante imaju nezgodnu manu da se prenaglo aktiviraju i traže od vozača odgovarajuće iskustvo što nema veze s običnim Jurom ako je to njemu namijenjeno. Treća grupa ne dopušta preveliku razliku čime utječe na upravljivost vozila i potrošnju guma. Svi odreda imaju kraći rok trajanja, troškove održavanja itd. Elektronički su već korak naprijed i tu onda dolazi mogućnost kontroliranog usmjeravanja momenta, efikasnosti itd. Najjeftinija varijanta svega toga je da se već postojeći ABS i njegova nadogradnja u vidu ESPa iskoriste za pomoć u kontroli proklizavanja i vektoringa što se dobije uz nešto programiranja već postojećeg hardvera kao praktično besplatni bonus. Upravljanje pokretnim objektom od dvije tone koji se na podlogu naslanja s četiri pravokutnika veličine kutije cigareta koji su stalno u pokretu po svim osima je umjetnost koju ne zadovoljavaju simpleton mehanička rješenja od kojih su neka i praktično neizvediva poput davanja više momenta vanjskom kotaču u zavoju. Karburator je mehaničko računalo za odmjeravanje količine goriva koju je potrebno ubrizgati u bilo kojem momentu pa znamo do kud nas je to odvelo - uz najbolju volju nije bilo moguće napraviti mehanički lambda senzor a još manje mehanički programirati povremeno dodavanje ureje ili spaljivanje čađe. Međutim, interna kompleksnost nekog sustava se enkapsulira u crnu kutiju koja prema vani ima svega nekoliko ulaza/izlaza i to nije nikakav problem sam po sebi. Jednostavno, rafiniran stroj/sustav što bliže savršenom postaje sve kompleksniji jer uzima u obzir i upravlja sa sve većim brojem parametara a jedini nama poznat način za jeftino i efikasno svladavanje takve kompleksnosti jesu elektronička računala.

Nemam pojma o avionima, ali sam poprilično siguran da letenje u današnjim strojevima nije na razini eeeee juuuuurrrraa daaaj zateeegni sajluuu stabilizatoraaaa da nas posluži do Beča. A putnik baš dobio pijaču na stol...

Sve u svemu 300+ mrtvih zbog smanjenja troškova. Kad isplate odštetu vjerojatno će još uvijek biti u plusu. Najstrašnije je sudjelovanje FAA u cijeloj toj zavjeri.

 

Hvala, Olegu na poučnom tekstu, gdje je običnom puku približio problematiku oko ove frke sa avionima. 

Lajkam ovu analogiju sa automobilskim svijetom. 

 

Ovo je pravi autorski tekst, a ne one gluposti od tekstova koje se obično mogu naći na HR portalima, gdje se samo prepisuje od drugih.

 

Moram priznati da ste u ovih par rečenica daleko sadržajniji od autora kolumne. 

Također sam htio pitati, što je sa rezultatima istrage prošlogodišnjeg pada? Nije da je i kod njega istraga još u tijeku? 
Nebi li barem dvije crne kutije trebale nešto brže uputiti što se događalo? Jah, poznavajući utjecaj Boeinga, vjerojatno će zavlačiti i muljati sa uzrocima dok se ne zaboravi. Oćeš, nećeš, nemaju aviokompanije puno rezervi i izbora. 

 Imaš negdje taj nanual gdje se vidi poglavlje o MCAS-u? Jer koliko sam vidio Boeing nije uopće dao informaciju pilotima da postoji, a nema ni indikatora kada je aktivan, pa kada se uključi piloti se bore protiv duha. Tek u novom softveru će doći taj indikator. U manualu postoji samo generičko isključivanje automatskog trimanja repnih stabilizatora.

 

FAA je išla na ruku Boeingu tako što je pristala da nije potrebna dodatna obuka za pilote 737 kada prelaze sa starog modela na MAX, dakle minorizirali su izmjene kako bi se uštedilo i Boeing ispao konkurentniji. Meni to zvuči kao zavjera.

I onda dva aviona padnu (izgleda) baš zbog tih izmjena. 

I zabraniti letove dok ne povuku i redizajniraju avione (dok ne obuce pilote kako da korigiraju neispravni SW ili HW defekt nije zadovoljavajuce rjesenje!). Kazna mora biti tolika da se vise nitko nikada ne odluci kockati sa tudim zivotima. Dokle god drzave podilaze kapitalizmu, srljamo u propast, a na ovom slucaju je to jasno i guskama u magli.

To ti je kd te od malena uce da konzumiras vutru. 🤣🤣🤣🤣

 jedini normalni komentar uz komentar moga uje Ajara...

svi se kužite u tematiku osim navedenog forumaša funata k`o Marica u krivi k**** 

 Poslao sam ti PP.

 

A ovo mi zvuci jako zanimljivo, imas li mozda neki clanak/post gdje se pise o ovom? Jer Boeing je zapravo tuzio Airbus i EU za nesto slicno za masne pare.

Članak je dovoljno informativan za bug.hr. Više informacija i detaljnija analiza su za neki avio-portal. Usporedbe u članku su time tako na mjestu.

 https://www.nytimes.com/2019/02/03/world/asia/lion-air-plane-crash-pilots.html?module=inline

 

But the tragedy has become a focus of intense interest and debate in aviation circles because of another factor: the determination by Boeing and the F.A.A. that pilots did not need to be informed about a change introduced to the 737’s flight control system for the Max, some software coding intended to automatically offset the risk that the size and location of the new engines could lead the aircraft to stall under certain conditions.

That judgment by Boeing and its regulator was at least in part a result of the company’s drive to minimize the costs of pilot retraining. 

...

 

 

 

 Ja iskreno općenito volim Olegov stil pisanja a ovaj članak mi je dovoljno detaljan opis događaja o kojem nebi nikad ništa pročitao i interesantan uvod u temu koja me nikad nije interesirala na način da je objašnjena u opuštenom tonu i stavljena u kontekts za nas laike. Kontekst mjenja perspektivu pa mi je ova tema postala zanimljiva tako da i ja sad želim znat malo više o avionima. NY times članak neće prouzročiti takav efekt i da je najbolje napisan na svijetu.

Svatko sad ima svoje mišljenje. Dok ne dođu nalazi sve su to priče za malu djecu.