Volkswagen počinje proizvoditi "powerbankove" za a

Neznam od kud nam materijali za sve te silne auto baterije koje planiraju a sad još i powerbank za njih? A gdje su još gubici energije? Sve u svemu vrlo "efikasno".

Brzo punjenje je neefikasnije od sporog, a isto vrijedi i pri brzom pražnjenju. Brzo punjenje baterije iz druge baterije znači duple gubitke.

Dok s jedne strane baterija koja će pohraniti višak energije kad je ima i dati energiju kad je nedostaje ima smisla, iako je ekonomska isplativost upitna, pa se koristi samo tamo gdje drugog rješenja nema ili je još neisplativije, punjenje automobila iz ovakve baterije može imati smisla jedino kao privremena mjera tamo gdje infrastruktura ne omogućuje brzo punjenje, međutim, opet se vraćamo na pitanje ekonomske isplativosti.

 Ekonomska isplativost eko-buržoaziju koja kupuje ovakva sr*nja ne zanima, oni imaju para i još će pokupiti sve moguće subvencije, poticaje, dodatke i ostale povlastice. Naj*ebat će prekarijat koji u međuvremenu čini više od 80% društva i koji će te eko-orgije financirati kroz poreze, prireze, trošarine i druge namete i koji jedva ima za neku kantu staru 10-15 godina, a o vlastitoj kući sa solarnim panelima, elektro autu i powerbanku u svom dvorištu niti ne sanja.

Ako se sjećate nedavno je Tesla u Australiji instalirala powerbank od 129 MWh. Zašto bi takva powerbank bila na jednom mjestu, a ne razbacana po cjelom gradu u malim jedinicama, kao što su ove VW-ove? A usput i građani iz njih mogu punit svoje ljubimce. Bilo polako, bilo brzo - kako kome odgovara.

Zato što je lakše upravljati mrežom centralizirano. Zato što je to onda postrojenje koje ima svoje sustave zaštite i kontrole, posebno vatrozaštite. Zamisli koliki rizik ovakav powerbank predstavlja u slučaju požara.

Powerbank za mobitel nosi dodatnu vrijednost kroz mobilnost i čovjeku koji ima potrebu puniti mobitel gdje nema utičnice je ekonomski isplativo imati powerbank jer je alternativa skuplja i nepraktičnija.

Nešto što je skupo, donosi dodatne gubitke, a rješava probleme koji se mogu drugačije riješiti ću gledati kako, ako neću kroz isplativost!?

 Tesla je u Australiji krenuo s virtualnom centralom koja će kompletno dovršena imati 50 000 powerwallova instaliranih po kućama, a njima se upravlja s jednog mjesta - dakle, nema razlike. To je i još bolje jer ispad nekoliko jedinica ne znači ništa dok ispad jedne centrale od četvrt gigavata itekako utječe na stabilnost mreže. Drugo, baterija je hermetički zatvorena i hlađena tekućinom, nije izložena sudarima, vibracijama i ekstremnim promjenama temperature kao u automobilu pa je rizik od požara zanemarivo zanemariv.

Složenije je, ali efikasnije.

 Zašto samo kućnog, to se može postaviti bilo gdje. U članku piše da će ih postavljati po ulicama.

Ako imaš solar i višak struje pumpaš u mrežu, ta mreža isto ima gubitke, koje ovime izbjegavaš. Balansiranje mreže također donosi mjerljivu korist.

Složenije jest, međutim, da li je efikasnije ili ne značajno ovisi o načinu korištenja.

Zato što ovakav uređaj gubi bilo kakav benefit nad dva odvojena uređaja (baterija za stabilnost mreže i punjač) kod veće angažiranosti punjača kakav se očekuje kod javnih punjača.

To je dio oko kojeg nitko ne spori, međutim, pitanje je da li je ekološki i ekonomski isplativo. Korištenje starih baterija iz automobila vjerojatno jest, međutim, korištenje novih baterija u ovu svrhu vjerojatno nije ni ekološki opravdano.

P.S. Kod ovakvih sustava se zagovornici pozivaju na mogućnost korištenja starih baterija, a s druge strane, prema tvrdnjama zagovornika EV-a, ispada da baš i nemamo starih baterija jer ipak one dugo traju.

Nije problem daljinsko upravljanje, već je problem u upravljanju s više izvora jer zbog karakteristika mreže može doći do pozitivne povratne veze u sustavu koja uzrokuje oscilacije i ruši stabilnost mreže.

O ovome smo razglabali nadugo i naširoko - kad ljudi najviše putuju, onda im je sporo punjenje nepraktično, a brzo je nespojivo sa solarima jer ipak brzi punjači trebaju biti u blizini frekventnijih prometnica i opremljeni nekim sadržajima da vozač ima gdje izgubiti 20 - 40 minuta. Zbog toga je zgodno brze punjače grupirati, a onda takva lokacija traži par stotina kW do par MW priključne snage, za što bi trebala monstruozna površina solara.

 Pa u osnovi se slažem, ovo su fizikalni detalji koje se ne može zaobići. Međutim, treba gledati širu sliku, a onda detalje. Brze punionice imaju smisla na izvangradskim prometnicama, autoceste recimo, gdje je prateća infrastruktura već postavljena, tamo će i cijena biti viša pa uz to ide odgovarajuća matematika (trošak angažirane snage i svega što ide uz to). S druge strane, za očekivati je da će se većina punjenja događati na prakingu firme, zgrade, kuće, ispred konzuma ili kauflanda. Za sat vremena tipične kupnje sa sadašnjim punjačima natočiš za idućih 200-300 km što je tipičnom građaninu dovoljno za par dana vožnje. U takovoj situaciji prilično je svejedno da li je panel na krovu trgovine ili susjedne kuće, sve se događa u lokalnoj petlji.

Ono što ljudima ne ide u glavu je da će se vremenom razviti nove navike i nitko neće dramatizirati oko onog što je 'normalno', kada to postane normalno. I smeće je jednostavnije bacati u jednu kantu, pa ćemo si ipak zakomplicirati život recikliranjem. A klinci će kolutati očima kad im po stoti put budemo pričali kako su se u našoj mladosti vozili auti koji smrde.