Warren Buffett: kriptovalute će loše završiti

 Eto slazemo se oko toga, ali kad banke svojim utjecajem i lobiranjem postaju jace od drzava i to zloupotrebljavaju u svoju korist tada to postaje problem bez obzira jel legalno ili ne.

Tu bi trebalo vratit drzavama monetarni suverenitet na nacin da ojaca utjecaj sredisnje narodne banke koja bi ako bi radila svoj posao stitila drzavu i njene gradane od gramzljivosti privatnih banaka.

Na kraju price, svi cemo mi lose zavrsiti, neovisno o tome imamo li na racunima milijune dolara ili neke kripto valute...

:)

 Ne razmijem sad, očemo jačat utjecaj središnje banke ili ćemo pustit bitcoin da luduje? I kako misliš štiti od gramzljivosti banaka, uskračujući kredite ljudima? 

Uskračujući kredite svjesno i plasnki usporavaš ekonomiju i njen rast. Znači hoćeš reči da trebamo smanjiti ekonomski rast? Jer ako sam ja banka, a ne dopuštaš mi da ti sjednem na kuću ili plaću onda ti ja neću dati kredit. Što znači da ja moram za auto/kuću štediti, a štedim u banci ili u čarapi, ako štedim u banci banka ima viška novca, a nikom ne može dati kredit što znači da će mi na štednju dati negativne kamate. Negativne kamate znače da štedim u čarapi što stvara do nedostatka novca na tržištu i prebacuje sav rizik na mene.

Situacija s firmama je još gore. Nemam zalihu sigurnog novca od građana, država mi je maksnimalno otežala da se naplatim od osobe, ne želim davat kredite nikome osim samo onima za koje znam da će mi vratiti (čitaj najbogatijima i najvećima). Ovo je sve vrlo pojednostavljeno. 

Ekonomija je konstantni ples na oštrici između rizika (mobilnost) i sigurnosti (statičnost) gdje treba naći nekakvu ravnotežu. Uvođenje nejasnih stvari ili stvari koje ne možemo kontrolirat vrlo lako može značiti da se padne s te oštrice. 

 Na koji to točno način stvaranje duga koristi ili ne koristi vlasnicima banaka i obratno. Jer bankama koristi samo onaj dug koji ti možeš vratiti, ako ne možeš vratiti dug, vlasnik banke od tebe nema nikakvu korist već samo štetu. Isto tako ekonomija nema apsolutno nikakve koristi od propalog kredita, no u slučaju gdje kredit opravda svoj višak vrijednosti taj početni dug je izrazito korisna i pozitivna stvar.

 Da, ali sam je rekao/priznao da se ne razumije u kriptovalute....... stoga ne vidim sto je sporno ako ga ne slusamo (vezano za kriptovalute ofc).

 Tu stvar možeš raditi i ti. Ono što banka radi je da jamči da će pokriti vrijednost kuće/auta koji ti kupiš. Za uzvrat ćeš ti banci vratiti kroz 10 godna tu istu vrijednost + 3-4-5% godišnje. Isto to možeš napraviti i ti. Možeš meni jamčiti da ćeš pokrit vrijednost kuće koju ću ja dati tvom prijatelju u trenutku u kojem ja zatražim. Način na koji će tvoj prijatelj tebi nadoknadit vrijednost koju ti duguje + naknadu (kamatu) regulirate vas dvojica. Također u kojem obliku ćeš meni dati vrijednost za kojus mo se dgovorili je na nama da se dogovorimo. Ni jednu novčanicu nitko od nas ne mora nikad vidjeti, niti novac u širem smislu. Što znači da si naplatio kamatu na zrak? Normalno da ne znači. Kamata je tvoja nagrada, višak vrijednosti, za to što ti jamčiš da ono što ima tvoj prijatelj vrijedi ono što ću ja njemu dati i da ti on ukupnu količinu vrijednosti može vratiti kroz duže razdoblje. 

Novac je samo izraz, spremište neke vrijednosti definirane od strane nekog. 1 zeleni papirić ima snagu spremanja 20 vrijednosti, žuti sprema u sebe 1 vrijednost. Imaginarni zeleni papirić ima 20 vrijednost, žuti imaginarni 1 vrijednost. Novac samo po sebi ne zanima nikog, nego nas zanima ono što novac pretstavlja, a predstavlja jamstvo države (jake individue ili društva) da ćeš žute i zelene papiriće moći u svakom trenutku zamijeniti za neke druge spremnike vrijednosti ili robu, recimo kuglicu sladoleda ili zlatne poluge.

Ono čime mi trgujemo je vrijednost, novac je samo dogovorena izmišljotina koja nam to trgovanje olakšava i dodaje sigurnost. Da li je to neki žuti metal, komad papira, bajt na hard disku ili lanac informacija je potpuno nebitno dokle god vjerujemo da ćemo u svakom trenutku jedan izraz vrijednosti moći zamjeniti za neki drugi izraz vrijednosti ili neku drugu robu. U trenutku kada ja više ne vjerujem da žuti papirić koji ćeš ti meni dati ja mogu zamjeniti za kuglu sladoleda on postaje bezvrijedan. Zvao se on kuna ili dolar ili euro potpuno svejedno.

Evo me nazad :)

Vidim da se lijepo razvila diskusija #shitposterinchief

:D

Upravo to:

Blockchainom Banke bi pazite sad: mogle postati - zastarjele, baš kao videoteke!! A novac i kapital bi se mogao raspoređivati fer, a ne da kao danas Njemac plati 2% kamate, Hrvat 5% a Afrikanac ni nemože do novca.

Neću više šitpostati jer razumijem ove koji se ljute i omalovažavaju jer sam i ja mislio da su to glupost i koji vrag moram grafičku novu plaćat 3.600,00 kn, a nekad sam istu takvu plaćao 1.500,00 dok nisam malo duže to sagledao i odlučio - postati dio Blockchaina. Završit ću svoje izlaganje poslovicom koja me potakla na razmišljanje:

The best time to plant a tree was 10 years ago. The second best time is today.

May you all live long and prosper.

@ ridealong

Nenad Bakić

hahahahahaaha

 Kaj sad, malo si Oleg Maštruko hahahahahaha, a malo Nenad Bakić hahahahahaha.

@ridealong

Nenad mi je bilo ipak atraktivnije.

:D

Nemoj tako, covjek je pogledao Zeitgeist i jos par slicnih sranja pa zivi u iluziji da je sve skontao... 

popij si malo dihidrogen oksida, bit će ti bolje 

no kad to tako fino lagano ide, gdje ima neka bankica da mi utipkaju na brzinu neki brojček sa 5-6 nula na kraju na tekući?

@Punti nisi ni ti baš u pravu.

Aktiva i pasiva čine bilancu bilo koje tvrtke i međusobno se poništavaju aktiva je imovina pasiva su obveze i kada se oduzmu jedna od druge rezultat je 0.

Drugim rječima pasiva je izvor imovine zavedene u aktivu što je ustvari - načelo dvojnog knjigovodstva.

Provjeri koja je obvezna rezerva u Hrvatskoj. Da se ne umoriš ona je 12% trenutno, a stavljena je na 0% 2008. čini mi se radi krize.

E sad novac nastaje upravo time - utipkavanjem brojke na ja zamišljam uvjek zeleni ASCII terminal :D, samo što tome prethodi obveza i potpisivanje ugovora s kamatom što je Pasiva, a novostvoreni novac Aktiva.

Drugim rječima novac se stvara formaliziranjem (Ugovor o kreditu) obveze da će se vratit. Iznos kredita tj. novac koji možeš podignuti, je aktiva banke, a pasiva je tvoja obveza da ćeš ga vratiti, inače ti uzmu kuću ;D

Dakle banke dobiju pokriće, jer si potpisao ugovor, da ti utipkaju brojčicu. Naravno da je sve to kompleksnije ali ovaj prikaz je u suštini točan i srž je monetarnog mehanizma Planete Zemlje.

Ne nastaje sav novac tako, nekad sama Država potpiše ugovor o kreditu (državne obveznice)  stvori novac jer obećaje da će ga do datuma x vratit, ako se to ne dogodi: grčki scenarij. Ako država vraća uredno novac kreditni rejting raste i novo zaduživanje je jeftinije.

@lav

Ne neće ti dat gotovinu da digneš jer ustvari ne postoji u tolikom iznosu :)

Reći će ti da ti je uplaćeno na račun i da dnevno možeš dignut 4.000 kn, s tim novcem možeš vršit plaćanja odnosno kupit si novu grafičku jer očito to ti je osobni vrhunac investicijskog ciklusa.

Reci ti meni dali još živiš s mamom i tatom? :)