Ili još jednostavnije objašanjenje - bez videa. Masa i energija su ekvivalene (E = m c2), pa se masa može izraziti u jedinicama energije (J), a energija se opet može ipovezati s Planckovom konstantom (J s), kvantom djelovanja. Inače, bilo je govora da se kilogram definira kao određeni broj atoma, recimo broj atoma jednog silicijeva izotopa. No očito se točnije određuje Planckova konstanta nego što se broje atomi.
Ja se nadam da ce ga redefinirati tako da ja opet budem ispod 100 kg 
Ili još jednostavnije objašanjenje - bez videa. Masa i energija su ekvivalene (E = m c2), pa se masa može izraziti u jedinicama energije (J), a energija se opet može ipovezati s Planckovom konstantom (J s), kvantom djelovanja. Inače, bilo je govora da se kilogram definira kao određeni broj atoma, recimo broj atoma jednog silicijeva izotopa. No očito se točnije određuje Planckova konstanta nego što se broje atomi.
Kilogram iznosi jedan kruh. Bijeli, iz pekare na uglu. Uvijek isti već godinama. Ne kao njihov uteg ispod 2 staklena zvona.
Neka naprave mjeru od granita i nemaju brige.
Inace, primjeceno je da je uteg poceo gubiti masu kad je Sanader dosao na vlast
Inace, primjeceno je da je uteg poceo gubiti masu kad je Sanader dosao na vlast
Kad je on dosao na vlast, nije samo uteg poceo gubiti na masi...
Ili još jednostavnije objašanjenje - bez videa. Masa i energija su ekvivalene (E = m c2), pa se masa može izraziti u jedinicama energije (J), a energija se opet može ipovezati s Planckovom konstantom (J s), kvantom djelovanja. Inače, bilo je govora da se kilogram definira kao određeni broj atoma, recimo broj atoma jednog silicijeva izotopa. No očito se točnije određuje Planckova konstanta nego što se broje atomi.
Bezveze, propuštena prilika da se zaposli mladi, kompetentan kadar u državnom povjerenstvu u za brojanje atoma.
Kvragu, prvo me tupe kako 7h ujutro nije 7h već 8h a sad više niti kilogram nije kilogram nego 999,99995 grama. Što će još biti, da nismo sami u svemiru? 
Pis on ju, tu :P
Ili još jednostavnije objašanjenje - bez videa. Masa i energija su ekvivalene (E = m c2), pa se masa može izraziti u jedinicama energije (J), a energija se opet može ipovezati s Planckovom konstantom (J s), kvantom djelovanja. Inače, bilo je govora da se kilogram definira kao određeni broj atoma, recimo broj atoma jednog silicijeva izotopa. No očito se točnije određuje Planckova konstanta nego što se broje atomi.
Već 2013.g. napravljena je kugla silicijeva izotopa, najsavršenija moguća, po kojoj bi određivali kilogram. Pomoću nje je definirana avogadrova konstanta pa s time i redefiniran kilogram. Mislim da se mjenjaju i mol, amper i kelvin u isto vrijeme kad i kilogram.
https://hr.wikipedia.org/wiki/SI_osnovne_jedinice
Ako ne znaš, stari naziv za SI bio je MKSA, metar - kilogram - sekunda - Amper.
Ovo nešto novo? Nisam tako učio u školi 
.
Btw. ako se referenciraš na prefik kilo, nemoj.
Ako ti nije sumnjivo da znaš bolje od skupa znanstvenika, svih prethodnih komentatora te ne osjećaš potrebu da bar prosurfaš prije pisanja (npr. Osnovne mjerne jedinice) vjerojatno nema ni smisla da ovo pišem...ali ipak...
Kilogram iznosi jedan kruh. Bijeli, iz pekare na uglu. Uvijek isti već godinama. Ne kao njihov uteg ispod 2 staklena zvona.
Osim što "kila kruha" u pekarama već odavno nije kila kruha već 850 ili 750 grama a oni manji su 450. 
ovisi kod koga kupuješ 
Prevedeno na 'rvacki narodni jezik:
RUČNO CIJEPANJE DLAKE NAČETVERO PO DUŽINI ™
PS
Nakon ovog 'revolucionarnog' otkrića, kruh će biti teži i naravno skuplji.
Ili još jednostavnije objašanjenje - bez videa. Masa i energija su ekvivalene (E = m c2), pa se masa može izraziti u jedinicama energije (J), a energija se opet može ipovezati s Planckovom konstantom (J s), kvantom djelovanja. Inače, bilo je govora da se kilogram definira kao određeni broj atoma, recimo broj atoma jednog silicijeva izotopa. No očito se točnije određuje Planckova konstanta nego što se broje atomi.
Jedino i taj pristup ima manu, a to je da se naše znanje o Prirodi (npr. fizikalne teorije) postulira kao principi Prirode same, a to će kasnije voditi u teže razumijevanje opaženih fenomena koji nisu u skladu s znanim teorijama jer čak i mjerne jedinice koje koristimo u mjernim instrumentima kojima mjerimo te fenomene sadrže prethodne teorije ugrađene u sebi. Ne kažem naravno da je držanje ispod zvona neke jedinice mjere bolje, nego samo da treba biti svjestan i da ovako definirane jedinice skrivaju opasnosti i moguće prepreke za buduće spoznaje. Rezultat koji vodi na krivi trag tada će dati sam mjerni uređaj! I time se vraćamo na antičku, Aristotelovu dvojbu kad se eksperiment smatrao "prljavim" načinom učenja o Prirodi.
Da malo konkretiziram ovo gore, mogu kao primjer podsjetiti, da u fizici, kad postavljamo neki teorijski model, uvijek pretpostavljamo prvo linearni odnos između veličina jer je očito najjednostavniji i za razumijevanje i za računanje, ali odnos između veličina generalno uvijek je neka nepoznata funkcija y=f(x), a linearni režim je samo prvi nekonstantni član u Taylorovom razvoju te funkcije i to na poznatoj domeni argumenta x, dok viši red zanemarujemo. Jasno, ako proučavani fenomen ne funkcionira sa samo linearnim odnosom idemo s kompliciranijom mašinerijom. Mnogo naših modela je linearno jer nam to radi zadovoljavajuće za naše iskustvo. Međutim, čim se naleti na neku nekonzistentnost ispada da Priroda zapravo uvijek skriva nelinearne članove, samo mi nismo vidjeli režime gdje se oni pojavljuju. Imajći to na umu sve ove jednakosti koje se iskoriste za definiciju mjernih veličina trebalo bi definirati unutar slučajeva na kojima su bili testirani, a izvan njih jasno naznačiti hipotetsku ekstrapolaciju. Tako da i ovaj novi kilogram bit će vjerodostojan kilogram u svakodnevnim, dobro testiranim uvjetima, ali recimo u ranom svemiru, ili velikim zakrivljenostima u blizini crnih rupa vjerojatno bi bilo bolje, da karikiram, koristiti ovaj uteg iz Pariza jer on će tada biti bliže direktnom iskustvu nego Planckova konstanta, Hallov i Josephsonov efekt itd.
Već vidim nove marketinške naljepnice preko cijele kutije skupih vaga i kako me teta uvjerava da je baš ta najtočnija i zašto 
Prevedeno na 'rvacki narodni jezik:
RUČNO CIJEPANJE DLAKE NAČETVERO PO DUŽINI ™
PS
Nakon ovog 'revolucionarnog' otkrića, kruh će biti teži i naravno skuplji.
Nije to cijepanje dlake na četvero. To je cijepanje dlake na 1,50916018 x 1033 djelova.
A zašto je to potrebno ti itako ne bi razumio, pa neka ostane na tomu.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
Kilogram iznosi jedan kruh. Bijeli, iz pekare na uglu. Uvijek isti već godinama. Ne kao njihov uteg ispod 2 staklena zvona.
nije istina u hrvatskoj nema kilogram kruha, sve je od 600 - 700 - 750 grama 
a naplate ga kao kilogram
Na istoku bi rekli: besposlen pop i jariće krsti.
Ne znaju napraviti poštenu bateriju za elektroničke uređaje ili automobile, ali znaju redefinirati kilogram. To će nas spasiti. Pogotovo kod naših trgovaca koji ionako sve mjere "od oka".
Ili još jednostavnije objašanjenje - bez videa. Masa i energija su ekvivalene (E = m c2), pa se masa može izraziti u jedinicama energije (J), a energija se opet može ipovezati s Planckovom konstantom (J s), kvantom djelovanja. Inače, bilo je govora da se kilogram definira kao određeni broj atoma, recimo broj atoma jednog silicijeva izotopa. No očito se točnije određuje Planckova konstanta nego što se broje atomi.
Jedino i taj pristup ima manu, a to je da se naše znanje o Prirodi (npr. fizikalne teorije) postulira kao principi Prirode same, a to će kasnije voditi u teže razumijevanje opaženih fenomena koji nisu u skladu s znanim teorijama jer čak i mjerne jedinice koje koristimo u mjernim instrumentima kojima mjerimo te fenomene sadrže prethodne teorije ugrađene u sebi. Ne kažem naravno da je držanje ispod zvona neke jedinice mjere bolje, nego samo da treba biti svjestan i da ovako definirane jedinice skrivaju opasnosti i moguće prepreke za buduće spoznaje. Rezultat koji vodi na krivi trag tada će dati sam mjerni uređaj! I time se vraćamo na antičku, Aristotelovu dvojbu kad se eksperiment smatrao "prljavim" načinom učenja o Prirodi.
Da malo konkretiziram ovo gore, mogu kao primjer podsjetiti, da u fizici, kad postavljamo neki teorijski model, uvijek pretpostavljamo prvo linearni odnos između veličina jer je očito najjednostavniji i za razumijevanje i za računanje, ali odnos između veličina generalno uvijek je neka nepoznata funkcija y=f(x), a linearni režim je samo prvi nekonstantni član u Taylorovom razvoju te funkcije i to na poznatoj domeni argumenta x, dok viši red zanemarujemo. Jasno, ako proučavani fenomen ne funkcionira sa samo linearnim odnosom idemo s kompliciranijom mašinerijom. Mnogo naših modela je linearno jer nam to radi zadovoljavajuće za naše iskustvo. Međutim, čim se naleti na neku nekonzistentnost ispada da Priroda zapravo uvijek skriva nelinearne članove, samo mi nismo vidjeli režime gdje se oni pojavljuju. Imajći to na umu sve ove jednakosti koje se iskoriste za definiciju mjernih veličina trebalo bi definirati unutar slučajeva na kojima su bili testirani, a izvan njih jasno naznačiti hipotetsku ekstrapolaciju. Tako da i ovaj novi kilogram bit će vjerodostojan kilogram u svakodnevnim, dobro testiranim uvjetima, ali recimo u ranom svemiru, ili velikim zakrivljenostima u blizini crnih rupa vjerojatno bi bilo bolje, da karikiram, koristiti ovaj uteg iz Pariza jer on će tada biti bliže direktnom iskustvu nego Planckova konstanta, Hallov i Josephsonov efekt itd.
... koliko je to u krumpirima?
Mene sad zanima, hoćemo li morati kalibrirati sve vage koje imamo, i trgovine recimo vage za voće itd ?
Joj, neki komentari bole koliko su primitivni. Pa normalno da ta redefinicija nije bitna vama ili meni, bitna je znastvenicima diljem svijeta kojima svaka decimala igra ulogu u proracunima. Uskoro imamo u redefiniciju Kelvina, moj profesor s faksa ce biti jedan od clanova na konferenciji poput ove, gdje ce se redefinirati Kelvin.
Ova prethodna poširoka diskusija ukazuje na činjenicu da se svako mjerenje osniva na nekom etalonu. Planckova konstanta je etalon, uz pretpostavku da je konstanta! Metar i sekunda su isprva bili definirani prema veličini i brzini rotacije Zemlje (Zemlja je etalon), dok se nije otkrilo da se i one mijenjaju. I ovo razmišljanje o "prljavim" mjerama ukazuje na ono što na što su ukazivali već grčki filozofi, poglavito Platon i Aristotel. U prirodni kao takvoj ništa nije konstantno jer upravo promjenjivost fizičkih (protežnih, vremenitih) bića ukazuje na njihovo objektivno, dakle osjetilima primjetljivo postojanje. Nepromjenjiva su samo matematička bića (pojmovi), no ona se ne mogu osjetilima (ili njihovim produžecima - znanstvenim instrumentima) zapažati, pa stoga ni mjeriti. Sve to ukazuje da nema niti može biti apsolutnog etalona. On ovisi kako o stanju teorije tako i o moćnosti eksperimentalnih metoda.
A o kruhu... Nekoć je kruh imao uvijek istu cijenu, no različitu masu - ovisno o cijeni brašna.
Fala bogu vise da se to mjenja i detaljnije definira, Cd je također zrela za promjenu....
Joj, neki komentari bole koliko su primitivni. Pa normalno da ta redefinicija nije bitna vama ili meni, bitna je znastvenicima diljem svijeta kojima svaka decimala igra ulogu u proracunima. Uskoro imamo u redefiniciju Kelvina, moj profesor s faksa ce biti jedan od clanova na konferenciji poput ove, gdje ce se redefinirati Kelvin.
Studenti fizike u ekstazi. Prekupcima na placu je jako važno da je kilogram redefiniran. Sad ću dobiti još 0,000000000001 grama više mandarina i banana nakon što na placu zatražim 1 kilogram istih. Obavezno ću ih pitati na temelju koje formule računaju kilogram.
Samo nemojte (prof i ti) to (redefiniranje kilograma) spomenuti nikome u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jer će novi kurikul postati još noviji. Bit će potrebno iznova napisati udžbenike.
Pozdravlja te primitivac!
Ova prethodna poširoka diskusija ukazuje na činjenicu da se svako mjerenje osniva na nekom etalonu.
I baš zato je nejasno zašto se oko svega radi velika misa.
Joj, neki komentari bole koliko su primitivni. Pa normalno da ta redefinicija nije bitna vama ili meni, bitna je znastvenicima diljem svijeta kojima svaka decimala igra ulogu u proracunima. Uskoro imamo u redefiniciju Kelvina, moj profesor s faksa ce biti jedan od clanova na konferenciji poput ove, gdje ce se redefinirati Kelvin.
Studenti fizike u ekstazi. Prekupcima na placu je jako važno da je kilogram redefiniran. Sad ću dobiti još 0,000000000001 grama više mandarina i banana nakon što na placu zatražim 1 kilogram istih. Obavezno ću ih pitati na temelju koje formule računaju kilogram.
Samo nemojte (prof i ti) to (redefiniranje kilograma) spomenuti nikome u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jer će novi kurikul postati još noviji. Bit će potrebno iznova napisati udžbenike.
Pozdravlja te primitivac!
Ja mislim da je najbolje da ti odes CERN i objasnis svim tim znanstvenicima kako je ta masa elektrona i pravilna definicija mase mlacenje prazne slame i da njihov sudarac cestica ne treba tu preciznost, nes ti kilogram gore dolje, u rvatskoj je to sve isto, stas ti rvatu govorit o kili, pa valjda mi ebemu znamo sta je kilo he-he, smije se, rokce
