Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?

poruka: 84
|
čitano: 17.777
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?".
15 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
segregator kaže...
..

a proprietary formati su velika (i skupa) kočnica...što misliš koliko bi Office licenca koštala kad ne bi bilo apsolutno

nikakve konkurencije, a ne bi mogao uopće poslovati bez Officea...a M$ bi to znao? Pa derali bi $10.000 po licenci

ako im se prohtije

 -ali situacije je takva, kod nas (to je btw bila tada politička odluka dojčlanda, neovisnost..). Za 90% naših juzera nema alternative, zato plaćamo OEM kao USA retail s dvije licence.

Konkurencija nije pravi izbor riječi, alternativa postoji, ali ne u sklopu-sistemu koji posluje. Mali se mora prilagoditi velikom, dok se na nivou države (nac.norma) ne primjeni situacija,... neće skoro.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
15 godina
odjavljen
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
syncmaster245b kaže...
MS ukoliko se ne trgne i ne napravi nesto revolucionarno sa Office paketom, morati ce se pomiriti sa neminovnim gubitkom trzista. Mislim da je dosta bilo naplacivanja par novih ikonica svakih 2 godine.

Ljudi, ne naplaćuju se nove ikonice - naplaćuje se najvažnija stvar vezana za softver - podrška. Svi oni updatei nisu besplatni. Otkrivanje i krpanje rupa je skup posao.

 

Zašto jako velika količina firmi koristi Red Hat linux kad u krajnjen slučaju postoji besplatna Fedora koja je napisana na osnovi RHa? Radi podrške. Neće admini googlati kako nešto popraviti kad krepa server u banci. Neće kopati po mailing listama i forumima. To je vremenski zahtjevno a 10 minuta downtimea u nekoj banci je ogroman gubitak.

 

Klijent dođe dignuti oveći kredit za modernizaciju pogona a tetka na šalteru mu kaže da je sistem pao i admini googlaju već pola sata kako to popraviti. Klijent se okrene i ode u drugu banku. Karikiram, jel ali nadam se da shvaćate gdje je problem...

http://nighthawk-software.blogspot.com/
11 godina
neaktivan
offline
Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
Eh, od ovih rasprava sam zaboravio najvažnije. Dok se mi tu raspravljamo koliko se je novaca potrošilio na informatiku, istovremeno se na svakom ozbiljnijem građevinskom gradskom projektu zamrači cca 10 mil. EUR. Zamislite Zagreb+Bandić i pomnožite sa 20, pa da dobijete sliku. A informatička rješenja (koja rade) bi trebala pomoći da se to smanji. Pa se zapitajte zašto nikome nije u interesu više ulagati u informatiku. Potpuno je svejedno hoće li se na informatiku potrošiti 20-30 mil. EUR više. To je i dalje sitniš. A mi bi kao trebali brinuti da uštede na kojoj licenci... Ono što je važno da se uporno nastoji štediti tamo gdje je to apsurdno i štetno - na informatici.
 
2 0 hvala 0
13 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
ihush kaže...

 -ali situacije je takva, kod nas (to je btw bila tada politička odluka dojčlanda, neovisnost..). Za 90% naših juzera nema alternative, zato plaćamo OEM kao USA retail s dvije licence.

Konkurencija nije pravi izbor riječi, alternativa postoji, ali ne u sklopu-sistemu koji posluje. Mali se mora prilagoditi velikom, dok se na nivou države (nac.norma) ne primjeni situacija,... neće skoro.

Ja nemam iluzija da će kod nas neko strateški početi razmišljati. Jesmo mali ali očito ne dovoljno mali da nebi bili interesantni.

Stručnjak za odmaganje...
15 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
Sum_of_all_fears kaže...

Ljudi, ne naplaćuju se nove ikonice - naplaćuje se najvažnija stvar vezana za softver - podrška. Svi oni updatei nisu besplatni. Otkrivanje i krpanje rupa je skup posao.

 

Zašto jako velika količina firmi koristi Red Hat linux kad u krajnjen slučaju postoji besplatna Fedora koja je napisana na osnovi RHa? Radi podrške. Neće admini googlati kako nešto popraviti kad krepa server u banci. Neće kopati po mailing listama i forumima. To je vremenski zahtjevno a 10 minuta downtimea u nekoj banci je ogroman gubitak.

 

 

 

Sve stoji sto kazes, ali onda opet ja imam izbor, odnosno softver me ne kosta. Platim support.

 

S druge strane probaj se obratiti MS za support OEM licence, koja cini vecinu njegove prodaje za kucne korisnike i manja/srednja poduzeca.

Gods are fragile things; they may be killed by a whiff of science or a dose of common sense. – Chapman Cohen
Poruka je uređivana zadnji put sub 8.12.2012 23:22 (syncmaster245b).
15 godina
odjavljen
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
syncmaster245b kaže...

S druge strane probaj se obratiti MS za support OEM licence, koja cini vecinu njegove prodaje za kucne korisnike i manja poduzeca.

Uz OEM Windowse fino piše da se ne smiju prodavati samostalno tj. da moraju biti isključivo uz novi PC i onda podršku daje OEM tj. onaj tko je sklopio taj PC. HP, Dell...

 

To što ovi naši prodaju OEM pod retail to je druga stvar. Nije MS kriv za to.

http://nighthawk-software.blogspot.com/
13 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
Sum_of_all_fears kaže...

Uz OEM Windowse fino piše da se ne smiju prodavati samostalno tj. da moraju biti isključivo uz novi PC i onda podršku daje OEM tj. onaj tko je sklopio taj PC. HP, Dell...

 

To što ovi naši prodaju OEM pod retail to je druga stvar. Nije MS kriv za to.

Nije kriva ali prešutno dozvoljava praksu, kako bi inače od distribuera mogao kupiti samo OEM licencu?

Stručnjak za odmaganje...
15 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
Sum_of_all_fears kaže...

Uz OEM Windowse fino piše da se ne smiju prodavati samostalno tj. da moraju biti isključivo uz novi PC i onda podršku daje OEM tj. onaj tko je sklopio taj PC. HP, Dell...

 

To što ovi naši prodaju OEM pod retail to je druga stvar. Nije MS kriv za to.

 

Ili Pero Peric koji ima svoj mali informaticki obrt i sklopio je PC sa Windowsima na kojima ima 2% marze. I kao takav on sada mora davati podrsku? Ma super.

 

Kladim se da nisi znao da ako kupis dijelove i samostalno sklopis kompjuter da se i ti podrazumijevas kao OEM manufacturer i imas pravo na instlaciju OEM softvera. Hoces li sam sebi dati podrsku?

 

I na kraju, sa ili bez podrske ti placas Windowse, dok kod OSS-a imas mogucnost izbora.

Gods are fragile things; they may be killed by a whiff of science or a dose of common sense. – Chapman Cohen
Poruka je uređivana zadnji put sub 8.12.2012 23:29 (syncmaster245b).
16 godina
neaktivan
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
Sum_of_all_fears kaže...

Ljudi, ne naplaćuju se nove ikonice - naplaćuje se najvažnija stvar vezana za softver - podrška. Svi oni updatei nisu besplatni. Otkrivanje i krpanje rupa je skup posao.

 

Zašto jako velika količina firmi koristi Red Hat linux kad u krajnjen slučaju postoji besplatna Fedora koja je napisana na osnovi RHa? Radi podrške. Neće admini googlati kako nešto popraviti kad krepa server u banci. Neće kopati po mailing listama i forumima. To je vremenski zahtjevno a 10 minuta downtimea u nekoj banci je ogroman gubitak.

 

Klijent dođe dignuti oveći kredit za modernizaciju pogona a tetka na šalteru mu kaže da je sistem pao i admini googlaju već pola sata kako to popraviti. Klijent se okrene i ode u drugu banku. Karikiram, jel ali nadam se da shvaćate gdje je problem...

Iz ovog posta sam dobio dojam da admini sluze tome da nazovu support pa da ovi rijese problem {#}. Adminu koji radi u nekoj banci, a zove support da nesto ne sljaka ili googla o tome trebalo bi pokazati vrata. I prigodno mu vratiti radnu knjizicu.

The programmer is fighting against the two most destructive forces in the universe: entropy and human stupidity. --Damian Conway
15 godina
odjavljen
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
1domagoj1 kaže...

Iz ovog posta sam dobio dojam da admini sluze tome da nazovu support pa da ovi rijese problem {#}. Adminu koji radi u nekoj banci, a zove support da nesto ne sljaka ili googla o tome trebalo bi pokazati vrata. I prigodno mu vratiti radnu knjizicu.

Pa nije ni admin svemogući. Ponekad je potrebno malo insiderskog znanja o tome kako stvari (ne)funkcioniraju.

 

Pogotovo za specifične stvarčice za koje nema dokumentacije.

http://nighthawk-software.blogspot.com/
16 godina
neaktivan
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
Sum_of_all_fears kaže...

Pa nije ni admin svemogući. Ponekad je potrebno malo insiderskog znanja o tome kako stvari (ne)funkcioniraju.

 

Pogotovo za specifične stvarčice za koje nema dokumentacije.

U svakom slucaju. Ali kad treba brzo reagirati, onda treba brzo reagirati, jel...

The programmer is fighting against the two most destructive forces in the universe: entropy and human stupidity. --Damian Conway
12 godina
neaktivan
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
segregator kaže...

Inače nemam običaj objašnjavati tuđe postove, pogotovo ako su jasni i djeci iz vrtića, ali večeras sam dobre volje:

 

1. čovjek je rekao da M$ treba OTVORITI format...što to znači? To samo znači da treba dati specifikaciju formata, nikakav dodatni trud nije potreban

    (i oni su to i napravili, kao što je neko prije postao, samo što to izgleda nisu najkvalitetnije odradili)

2. uletiš ti, i bez da si shvatio što je čovjek rekao, kažeš " I sad se pojavi neki novi i oni bi trebali praviti da njihovi dokumenti budu komatibilni sa tim novim Office-om".

  Pogledaj pod točkom 1 zašto M$ ne treba ništa PRAVITI, dapače drugi će napraviti svoj dio posla, ali za to im je potrebna dokumentacija

 

 

Njihovo je pravo da ne koriste open formate, ali je onda naravno i pravo kupaca da kažu "sorry, mi ćemo koristiti drugi software koji udovoljava tom uvjetu"

  Kad si ti vec objasnio ono sto je jasno i djeci iz vrtica i ja cu biti dobar pa cu ti objasniti o cemu sam ja diskutovao sa drugim forumasom.

1domagoj1 je rekao da kompanija kao MS nikada to nece uciniti, a prethodno je okrivio MS za nekompatibilnost. I ja sam se na to dovezao da MS nije duzan nista od toga uraditi, pa ni otvaranje svoga  formata. A i sto bi. Prakticki su svi kod MS-a i ne treba im nikakva kompatibilnost sa nekim nebitnim Office-ima.

Skontao sam ja sta je on rekao i on je skontao sta sam ja imao da kazem. Ti si taj koji je upao u diskusiju, a da nemas pojma ko o cemu.

 

Imaju pravo kupci koristiti sta god hoce (samo sto u slucaju LO nisu u pitanju kupci, jer ne kupuju  {#}), ali je malo tih koji hoce drugi software, jer drugi nisu kvalitetni kao MSO.

14 godina
offline
Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?

Ovoliko napisanih gluposti i nerazumjevanja, teško se može naći na jednom mjestu. Svaka verzija MS officea najnormalnije čita i piše u ODF formatu i to instalacijom dodatka za ODF format bilo preko MS-a ili preko SUN-a.

Prema načinu na koji je autor članka opisao problem, informatička služba Freiburga zaslužuje kolektivan otkaz.

 

Poruka je uređivana zadnji put ned 9.12.2012 16:11 (rmiculini).
 
1 0 hvala 0
15 godina
odjavljen
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
rmiculini kaže...

Ovoliko napisanih gluposti i nerazumjevanja, teško se može naći na jednom mjestu. Svaka verzija MS officea najnormalnije čita i piše u ODF formatu i to instalacijom dodatka za ODF format bilo preko MS-a ili preko SUN-a.

I office 2k3 koji je i dalje najkorišteniji paket?

http://nighthawk-software.blogspot.com/
14 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
Sum_of_all_fears kaže...

I office 2k3 koji je i dalje najkorišteniji paket?

da

15 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
rmiculini kaže...
Sum_of_all_fears kaže...

I office 2k3 koji je i dalje najkorišteniji paket?

da

 -naravno. Problem su juzeri i 'informatičari', koji ništa ne znaju podesiti, instalirati, updateati.. -možda čak i namjerno (biznis, potreban je 'razlog' za promjene sistema, nadogradnje itd.).

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
13 godina
neaktivan
offline
Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?

Postoje dvije stvari koje treba odvojiti drzavna uprava i privatna poduzeca.

 

Sto i kako privatna poduzeca rade, koji software instaliraju to je njihova stvar, odnosno stvar vlasnika.

 

Kod drzavne uprave imamo opet dvije stvari koje treba razdovijit: 

- format podataka za izmjenuu

- hardware + software + odrzavanje.

 

Koji ce hardvare i software paket drzavna uprava imati je svejedno. Ono sto je bitno meni, kao poreznom obvezniku jest da uprava aktivno radi na smanjenju informatickih troskova (poput npr. projekt LiMuX).

 

 

 

No, ono oko cega ne bi smjelo bit kompromisa je format podataka za dokumente. 

 

Format dokumenata treba bit free kao slobodan bez licencnih ogranicenja, da ga svatko moze prema volji implementirati ali i kao besplatan da ne uzrokuje troskove prilikom konzumacije. Jedan takav format koji je dio ISO standarda postoji i zove se ODF. (Da ODF nije prihvacen kao ISO standard document format, MS ne bi nikad otvorio svoj document format tj. Open XML. 2006-2007 godine je bila velika frka oko toga, MS je izlobirao ECMA da se zurno prihvati Open XML kao standard da bi se mogli prijavit na ISO, pogledajte arhivu na groklaw.net)

 

Nadalje, drzava ne postupa korektno ako od svojih gradjana zahtjeva da moraju kupovati odgovarajuci program (pogotovo ako taj formati podrzava samo 1 proizvod od samo 1 proizvodjaca) da bi imali interakciju sa drzavnom upravom. (netko je spominjao da Fina zahtjeva da se fajlovi uploadaju u xls formatu sto je zorni primjer monopola). 

 

Npr. primjeri PDF je primjer free formata dokumenta koji je standard, te za kojeg postoje brojni besplatni citaci. Dakle, kad drzavna uprava postavi jednu PDF formu za download, ja kao gradjanin nisam izlozen nikakvom trosku vezanim uz konzumiranjem tog dokumenta. 

 

No kad drzavna uprava postavi dokument u formatu DOC, onda za gradjana ne postoji besplatna alternativa za konzumiranje tog dokumenta, vec se da bi se ispravno prikazao sadrzaj iskljucivo mora koristit MS Office koji nije besplatan. LO/OO alternativa nije uvijek 100% kompatibilna (MS taj format nikad nije otvorio, a LO/OO  su metodom inverznog inzenjeringa dekodirali DOC/XSL format).

 

 

 

 

 

 

 
5 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
MMX kaže...

..

No kad drzavna uprava postavi dokument u formatu DOC, onda za gradjana ne postoji besplatna alternativa za konzumiranje tog dokumenta, vec se da bi se ispravno prikazao sadrzaj iskljucivo mora koristit MS Office koji nije besplatan. LO/OO alternativa nije uvijek 100% kompatibilna (MS taj format nikad nije otvorio, a LO/OO  su metodom inverznog inzenjeringa dekodirali DOC/XSL format).

 ..

- slažem se uz ispravak/dodatak..

 

- postoji besplatna alternativa za čitanje .doc/.docx formata. Npr wordviewer, ali to predpostavlja MS Windows OS. Dok bi trebalo više inzistirati na MSovoj dokumentaciji ili čak kažnjavanju MSa ali i linux strane za raspadanje kod čitanja .doc ... ako je krvica MSa, kazniti ga, ako je krivica na strani LO-OO zbog traljave implementacije? Koga kazniti? Možda je to namjerno?

- FINA je priča za sebe, ZABA također, dodaj sad i fiskalizaciju. Recimo za fiskalizaciju se programerima (većinom one man band) koji održavaju male urede-obrtnike, neda (ili nemaju dovoljno znanja) napraviti to pod npr ubuntuom. 'Smiješno' je to što su u pitanju baze, koje rade na svim OSevima, potreban je samo GUI, dok im impelmentacija fiskalnog 'blackboxa' lakše ide pod .net .dll .. Tako da obrtnik jednostavno nema izbora, mora kupiti MS-OS, knjigovođa uz to kupi i Office itd.

Kao što kažeš, privatni mogu što hoće, njihova stvar, ali ovdje nemaju izbora tj programera boli kikiriki, ne plaća on licencu. Ostaje problem da institucije guraju sve na MS. Lakše je tad kupiti OS nego boriti se s vjetrenjačama. Mada bi institucije upravo morale poštivati standarde, norme, ODF i sl.

-Kod nas je upravo suprotna situacija u odnosu na pomenutu Minkensku, ali uvjek je iza neki lobi, uvjek se proračunski novci negdje troše. Rad košta, soft može biti i free, pa opet na kraju plaća se nešto, usluga i sl.

Open je poželjan, Free ne mora biti za komercijalu. Tako da sama cijena OSa ili Office paketa može biti promjenjiva. (dovoljno je usporediti MSove cjenike za razne verzije). tomu dodati, da VLK licence mogu biti daleko povoljnije nego što to u ovakvim temama suprotna strana prikazuje na temelju jedne OEM-Retail licence. Institucije ne kupuju jedan komad, plaćaju paušal.

 

btw, MS je vlasnik i mp3, kao što je Adobe PDFa. Zašto bi korištenje .doc bilo problem? Kreiranje PDFa nije besplatno kao AReader-Destiler itd. itd..

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
16 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
ihush kaže...

 

btw, MS je vlasnik i mp3, kao što je Adobe PDFa. Zašto bi korištenje .doc bilo problem? Kreiranje PDFa nije besplatno kao AReader-Destiler itd. itd..

 

Što su kupili mp3 od Fraunhoffera? Kreiranje PDF-a JEST besplatno, imaš hrpu PDF printera...odnosno sam format je otvoren, pa ako

želiš, možeš i ti napraviti generator PDF-a

 

http://pdf.editme.com/statement

 

http://pdf.editme.com/files/PDFREF/ISO_32000_1_2008.pdf

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
Poruka je uređivana zadnji put pon 10.12.2012 17:40 (segregator).
13 godina
neaktivan
offline
Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?

Uzmimo ovaj Muenchenski primjer. 

 

Nisam sad isao citati izvjestaj na 18 stranica (nemam bas vremena) ali ono sto sto mi je upalo u oci jest to da je grad M. angazirao firme koje su adaptirale linux potrebama i specifikacijama grada. Na taj nacin su potpomogli domaci IT sektor, pa da su i 1 mjesto otvorili bilo bi super, a otvoreno je sigurno vise radnih mjesta (od projektleitera, architecta do softwareentwicklera). 

 

Ne radi se tu samo o Betriebssystemu (linuxu) vec grad ima i brdo aplikacija, npr. izdavanje rodnog lista, registracija automobila, prijave i odjave boravista.. I te se aplikacije moraju adaptirati sukladno promjenama u zakonodavstvu, zastiti podataka i sto ti ga ja jos znam. 

 

I to sve rade lokalne firme bez obzira na linux ili windows platformu. Npr. mi u firmi smo razvili aplikaciju u Eclipse RCP (java) koja se vrtila u pocetku na Windowsima, ali zbog troskova licenci za Citrix/Windows za svakog klijenta, presli smo na linux. Na kraju krajeva, te aplikacije ne moraju izgledati kao iz star treka (vizualno) nego trebaju obaviti posao za kojeg su zaduzene. 

 

Steta sto se kod nas ne napravit jedna javna analiza, jer umjesto da placamo dolare MS-u, siguran sam da bi se sa domacim know-how jedan takav sistem za upravu mogao razviti koji bi dugorocno bio povoljniji nego placanje licence MS-u. 

 

 

 

 

 

 
3 0 hvala 0
16 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
MMX kaže...

Steta sto se kod nas ne napravit jedna javna analiza, jer umjesto da placamo dolare MS-u, siguran sam da bi se sa domacim know-how jedan takav sistem za upravu mogao razviti koji bi dugorocno bio povoljniji nego placanje licence MS-u. 

 

 

 

Nažalost kod nas bi posao dobili oni što su radili e-maticu, pa bi ispala dvostruka šteta...

nesposobni bi uzeli novce, a onda bi još Linux ispao kriv što sve sporo i nikako radi

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
15 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
segregator kaže...
..
Nažalost kod nas bi posao dobili oni što su radili e-maticu, pa bi ispala dvostruka šteta...

nesposobni bi uzeli novce, a onda bi još Linux ispao kriv što sve sporo i nikako radi

 -sposobni. Biznis je biznis. koliko bi se samo naplatile studije i projekti prije nego se napravi prvi hallo world? Vidimo da su inače efikasni njemci trebali 3godine za prvi kamen temeljac i to u Minkrenu gdje su čak i uspjeli (ako prihvatimo izjave i novinske informacije kao točne, možda nisu). Obrovac i sl. su naši uzori, managerski ugovori, provizije, povlačenje novca iz raznih (naših ili pristupnih EU) fondova, bi samo bilo dodatni izvor problema umjesto rješenje (banalnog) problema kao što je kompatibilnost, nacionalna norma, standardi... i efikasnija, jeftinija državna administracija + lokalna (sherwoodska) nakupina nepotrebnih ljudi na nepotrebnim raznim mjestima koji premeću papire i lupaju pečate.

Dali je uopće stvar u ITu ili negdje drugdje? Software je software, sve to može raditi bilo što na bilo kojoj platformi.

Također, kao što USA-NASA šalje rakete na mjesec, teoretski može svatko, naravno i sj.koreja lansira rakete, koje se raspadnu. Razlika je u uloženim sredstvima (u to spada i knowhow). Dali je to isplativo ili je važno da je raketa jeftina? Upravo zato ne mora linux uopće biti dio te priče oko ušteda, instutucije.. Kolike uštede su za 'pituranje tunela' gdje krivac ima odštetu od ustavnog suda za otkaz? Koliko će država uštedjeti u Remetincu? Cijena softwarea je zanemariva čak u usporedbi s kavom-cigaretama. Tako da nije sve u cijeni i (možda) uštedi.

- Linux je 'samo' OS, koji se savršeno snalazi u serverskim rolama gdje ga konfiguriraju systemci, druga strana je juzer-ŠteficaTM koja također koristi linux mada nije toga ni svjesna, npr u TV-prijamniku, stisne play button i to je to, jednako na SonyPS klinac stisne trokutić. Ono između je trenutno pod dominacijom MSa i to se neće tako lako/brzo promijeniti.

Gdje se korsiti free soft? Izgleda tamo gdje juzer uopće nema pristup softwareu-OSu. Ali na TVu plaća kabelsku, na Pleyki plaća igru (koju ne može crackati), kao što na mobitelu plaća potrošnju dok sam uređaj može dobiti za kunu. Koji je gore OS? Who care..

- Biznis određuje, ne kvaliteta ili mogućnost softwarea, jer soft može sve.

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
14 godina
neaktivan
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
RobertS kaže...

Tako su u ovih 9 godina razvili od nule vlastitu distribuciju Linuxa (!), vlasiti mail klijent koji nista ne valja (!!), mjesecno stotine tisuca eura idu na racune kojekakvih satelitskih firmi koje sve to odrzavaju koliko toliko na zivotu i razvijaju i bas bih volio vidjeti izraze na licima tih budala sada kada za €16,50 po zaposleniku mjesecno mogu dobiti kompletan E3 paket Office365 sa svim, ali svim mogucim, klijentskim i serverskim komponentama MS Office-a (Lync, SharePoint, Exchange, ...) vrhunske kvalitete i sa 24/7 podrskom i kompletno managed bez vlastitih admina, infrastrukture i ostalog. Umjesto toga do danas nemaju niti posteno groupware rjesenje jer takvo sto na Linuxu ne postoji, ne mogu elektronski ugovarati termine sa onima koji nisu zaposleni u gradskoj upravi pa to i dalje rade obicnom postom (!!!), pate se sa vlastitim proprietary mail klijentom koji je zadnje smece koje se non-stop ruci (pisalo po novinama) i zbog kojeg je uvodjenje nekoliko saveznih zakona u Minhenu kasnilo vise mjeseci "dok se software ne prilagodi" + parsto tisuca € svaki put kojekakvim sumnjivim konzalting firmama.

 ako smijem samo nadodati da E3 paket sadrži: Configurable anti-spam filtering, SharePoint intranet supporting up to 300 site collections, Live 24 x 7 IT-level phone support, Office Professional Plus 2010 desktop version subscription (for up to 5 devices per user), Email archiving and unlimited email storage, Hosted voicemail support, Connection to line-of-business applications, Dashboards with Excel Services

 

a što se tiče groupware, linux korisnici mogu samo sanjati o mogućnostima koje imaju Exchange/Lync/LM/Sharepoint/Office

kod mene normalno radi.....(osim usranog apple iJpeg-a)
16 godina
offline
Re: Tranzicija na OpenOffice u Njemačkoj?
cekpi kaže...
RobertS kaže...

Tako su u ovih 9 godina razvili od nule vlastitu distribuciju Linuxa (!), vlasiti mail klijent koji nista ne valja (!!), mjesecno stotine tisuca eura idu na racune kojekakvih satelitskih firmi koje sve to odrzavaju koliko toliko na zivotu i razvijaju i bas bih volio vidjeti izraze na licima tih budala sada kada za €16,50 po zaposleniku mjesecno mogu dobiti kompletan E3 paket Office365 sa svim, ali svim mogucim, klijentskim i serverskim komponentama MS Office-a (Lync, SharePoint, Exchange, ...) vrhunske kvalitete i sa 24/7 podrskom i kompletno managed bez vlastitih admina, infrastrukture i ostalog. Umjesto toga do danas nemaju niti posteno groupware rjesenje jer takvo sto na Linuxu ne postoji, ne mogu elektronski ugovarati termine sa onima koji nisu zaposleni u gradskoj upravi pa to i dalje rade obicnom postom (!!!), pate se sa vlastitim proprietary mail klijentom koji je zadnje smece koje se non-stop ruci (pisalo po novinama) i zbog kojeg je uvodjenje nekoliko saveznih zakona u Minhenu kasnilo vise mjeseci "dok se software ne prilagodi" + parsto tisuca € svaki put kojekakvim sumnjivim konzalting firmama.

 ako smijem samo nadodati da E3 paket sadrži: Configurable anti-spam filtering, SharePoint intranet supporting up to 300 site collections, Live 24 x 7 IT-level phone support, Office Professional Plus 2010 desktop version subscription (for up to 5 devices per user), Email archiving and unlimited email storage, Hosted voicemail support, Connection to line-of-business applications, Dashboards with Excel Services

 

a što se tiče groupware, linux korisnici mogu samo sanjati o mogućnostima koje imaju Exchange/Lync/LM/Sharepoint/Office

 

Kod mene u bivšoj firmi su htjeli ići na Exchange...potrošeno je BRDO novaca na najjači dobavljivi Compaq server, poprilična hrpa na soft

i 40 licenci za email (i svaka dodatna email adresa se dodatno naplaćivala i to poprilično, lol)

 

Onda je kolega linuxaš digao mail na linux serveru (pentium 133mhz) sa neograničenim brojem email adresa, a nama je naređeno da šutimo

tako da je ostatak firme i dalje mislio da se sve vrti na M$ softveru, da se neko ne bi zapitao zašto su potrošeni toliki novci

 

Web banking je rađen paralelno na 2 platforme, ali ASP je u to doba bio smiješan pa je pobijedila kombinacija Apache/CGI

koja radi i dan danas (nakon 14 godina!!!)

 

Sa groupware softverom nemam iskustva ali me ne bi čudilo da ALfresco ostavlja u prašini M$ rješenja

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
Poruka je uređivana zadnji put uto 11.12.2012 15:45 (segregator).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice