Gasi se Google Cloud Print

poruka: 34
|
čitano: 7.588
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Gasi se Google Cloud Print".
14 godina
neaktivan
offline
Gasi se Google Cloud Print

Sljedeća na redu je Stadia...

 
1 1 hvala 0
8 godina
offline
Gasi se Google Cloud Print

Postoje dva kafanska, urbana mita glede googleta, koji sad i ovdje, i dalje domniraju:

 

1) Google naprasno gasi svoje servise, za razliku od drugih kompanija

2) Google nema pojma što radi pa nabada ko ćorava koka zrno.

 

1) Radi se samo o dva velika (bitna) slučaja strateške prilagodbe - ostali su bili eksperimentalne prirode, privremeni (npr Google Cloud Print), redudantni, neodrživi ili - vremenom pregaženi.

Ta dva slučaja su sms (+instant messaging) i Google Plus (socijalna mreža).

Ako Google gledate kao Borg :), naprosto se nisu uspjeli  "prilagoditi".

Za "napredni" SMS, umjesto očekivanog MMSa, im se "desio" WhatsApp, naknadno Twitter i tu su ga definitivno "zbrljali". Naime, svaki od njihovih standarada koji su htjeli "institucionalno" progurati naletio je na žestok otpor kod tzv. telecom operatera. S druge strane, Apple se nije ni obazirao na njih - "kratkoročno" ispravna taktika (free messaging interno). Tek kao podsjetnik, jedan od razloga zašto je WinPhone platforma moćnog Microsofta propala jest otpor prema Skypeu. Google nekad naprosto nije imao snage "nametnuti" svoj standard i telekomi su ga "zavitlavali".

Glede G+, priča je kompleksnija: servis naprosto nikad nije imao dobre temelje (tehnički, sigurnosno), a eksponencijalno se proširio tako da je bilo gotovo pa nemoguće popraviti ga, odn. supsticionirati. Za razliku od nor Facebooka, koji oduvijek "vara" ljude s prikazom sadržaja (prema profiliranju korisnika ogroman dio stranica uopće ne prikazuje), pa na taj način mega-stranice čini responzibilnima, G+ je bio "fer" i zaobilazno keširao neaktivan sadržaj - ali u konačnici je to opet bilo pretromo. Dodatan problem su stvarali GIFovi (forsirana prednost G+), koji su - ugrubo rečeno - "nekompatibilni" sa modernim standardima weba. GIF je 30+ godina star standard, ograničen na 8-bit boju i sa primitvnom kompresijom. Postalo je uobičajeno da ljudi stavljaju video u GIF, kompenzirajući 8-bit sa npr interlace rasterima što je rezultiralo u tisućama puta većim fajlovima nego li je GIF uopće zamišljen. Googelova AI neuralna cloud kompresija tu nije mogla ni teoretski napraviti čudo više nego li je uspjela - dodirnuli su apsolutnu granicu kompresije formata (RLE + LZW, za razliku od Googletovih impresivnih Zopfli za ZIP/deflate, Guetzli za JPG, Brotli itd).

Tromost je bila neizbježna (osim ako nisi koristio neku Operu ili sl). Zlouporabu istog (namjerno usporavanje, pa i rušenje sustava nekome tko klikne na namjerno "loše" izveden profil/status lako je zamisliti.

Glavni problem je bio sa sigurnosnog aspekta - bazični, kako je mreža zamišljena. "Frendanje" (clouding) je omogućavaLo skoro neograničen lanac multi-umrežavanja, a postavljanje sigurnosnih popravaka protokola je postalo mission impossible. Idejno, takav način umrežavanja je omogućavao big-data simulacije za profiliranje ne samo korisnika, već... "mega procesa" (cloud mega entities). Problem je bio u tome da Google nije mogao spriječiti neki "Cambridge Analitics" da zlouoptrebljava takve "mega podatke" (mega strukture) na sličan način. Dodatno, pojavili su se i direktni sigurnosni problemi uzrokovani od samog Googleta: dok je mreža zamišljena upravo kao otvorena za tzv "profiliranje po želji" (napredne skripte, sort of), pa čak i komercijalno (!), to je konceptualno omogućavalo potencijalnu malicioznost. U praksi, to bi značilo da je teoretski bio potreban tek jedan suvišan klik pa da se gomila privatnih podataka tko zna odakle može zlouporabiti. Google je bio predvidio monitoring+hitro zaustavljanje takvih malicioznih stvari, ali u praksi (zbog ogomnih ... brojeva svega) to je bilo moguće tek post festum - nakon što bi se desilo. Jedina alternativa bi bila "prekognicija", preventivno heurističko, biheviorističko blokiranje korisnika ("predzločin" kao u Minority Report - P. Dick 1956!), što je nedopustivo, ili konstrukcija poptuno nove mega mreže (+ kopija enta bajta podartaka) i "tjeranje" korisnika na prijelaz - što je opet bilo neizvedivo.

 

2) Google je možda najpromišljenija tvrtka ikad, glede projekata, uopće. Izvukli su "zlato" pred nosom mnogima, "iz ničega",  iz projekata / entiteta koje su mnogi moćnici pokušavali ranije, desetljećima, ili ih naprosto nisu mogli uvidjeti/sagledati.

Prirodan proces takvog biznis modela jest da su mnogi projekti "lažni" (zbog konkurencije - industrijske špijunaže), odnosno da su "eksperimentalni" (bez obzira na kolateralne žrtve).
Tražilica - čitav biznis je iz tog pokrenut, a u već predefiniranom i "hostile" okruženju: prethodila je "nedodirljiva" Alta Vista, da ne spominjem mega popularnog pionira Yahoo!, ili Excite itd. U prethodno spomenutom postu MSN ("Microsoft Internet Start" - 1995!; Google je startao tek 2 godine kasnije) je trebao bio zlatni rudnik još prije četvrt stoljeća! MS je preuzeo* Yahoo! (koji je preuzeo Alta Vistu, GoTo.com...) i opet ništa. Pa RetrievalWareTafiti, Bing... ulupane milijarde i ništa.
* - MS je asimilirao Yahoo! jednako kao i Nokiju, ali formalno nije vlasnik.

 

Sama ideja da se (ikako!) živi od reklama, profiliranja korisnika... zvučala je kao kamen mudraca. Na tada nepostojećim platformama / standardima. 

 

Android - koncept kojem su se mnogi smijali: Ballmer (ex MS CEO) se smijao na iPhone, a Jobs na Android. Kasnije je objavio termonuklearni rat Androidu. Android je danas egzistencijalna prijetnja iOSu.

 

Gmail - mnogi su se smijali kad je Google najavio besplatni email klijent, pa još web! Pa još megabajti free itd. Ideja da će to zamijeniti tada apsolutni standard Outlook je zvučala bizarno.
Slično vrijedi i za YouTube, Maps, Google Assistent, Chrome OS... u pravilu iz ničega i/ili poslovno "neodrživog" koncepta, stvorili bi globalni standard / biznis.
Stadia se potpuno uklapa u to: danas izgleda apsurdno, no ako promislite što nam skora budućnost donosi tehnološki, ne bi trebalo sumnjati u uspješnost (5G, AI, neuralne mreže, cloud & mobility everywhere). Usudio bih se čak reći da je G+ + Hangout bio namjenski eksperiment za buduću YouTube+Stadia+GAssistent interaktivnu socijalnu mrežu. Već danas GA piše mailove, YT "pretipkava"+prevodi govor real-time; budući (video!) postovi i komunikacije će biti omogućeni i za nepismene + one koji ne znaju engleski.

- - -

Bazično je za uvidjeti da ove odluke nisu bile nabadanje, već namjenska eksploatacija big-data za prekogniciju, oduvijek. Ray Kurzweil, jedan od su-osnivača Googleta oduvijek je to radio: još 1962, sa 14 godina, napisao je teoriju o neocortexu! Sa 15: "created pattern-recognition software that analyzed the works of classical composers, and then synthesized its own songs in similar styles.".Prvi OCR, prvi skener, prvi text to speech synthesizer...

Sad dajte takvom liku - odnosno timu takvih ljudi (!) neuralne mreže, AI, milijune i otvorene ruke. Pod normalno planiraju biznis scenarije desetljećima unaprijed. Uz iskustva i profile milijuna korisnika.

Poruka je uređivana zadnji put pon 25.11.2019 22:13 (Zechina).
 
4 0 hvala 0
12 godina
offline
Re: Gasi se Google Cloud Print
Zechina kaže...

cut

Hvala na informacijama za G+ i Raya Kurzweila, to nisam znao. Ako je sve ovo o G+ tocno, nije ni cudo da su ga ugasili.

 

Ne mogu se sloziti sa izjavom da je Android danas egzistencijalna prijetnja iOSu. Da, Android ima ogroman udio kod nas, ali u US iOS i Apple su sve samo ne ugrozeni. Sa Huawei-em smo vidjeli kako bi se situacija vrlo lako mogla okrenuti kada bi se proizvodaci u Kini okrenuli drugom OS-u (a nema nista sto ih u tome sprijecava).

 

Kod messaginga je kristalno jasno da nisu imali dobro vodstvo. Pojavila se potreba za zamijenu SMS-a, ali kako nije bilo standarda (niti su operateri bili zainteresirani jer su im SMS & MMS bili jako unosni), proprietary rjesenja su nikla kao gljive poslije kise te stvorila user base. Umjesto da im kunkuriraju sa glogalnim standardom, Google pokusava sa jos jednim (tocnije vise od 5) vlastitim rjesenjem koje ne donosi nista bolje od vec postojecih. Ovo ne djeluje kao najpromišljenija tvrtka ikad. Osim toga, ne mozes reci da su planirali ugasiti 191 proizvod.

 

Streaming igara je apsolutno buducnost, ali nije je ga google izmislio, samo su prvi koji su dobili ogromnu medijsku pozornost. U planu su jos i xCloud (izlazi nagodinu), GeForce Now (testira se vec 2 godine), a ne bi me cudilo ni da se Amazon i Steam (direktno ili kroz partnerstvo) ubace u streaming igru. Jedino sto mi se kod Stadie ne svida je sto moras kupovati igre posebno umjesto da su ukljucene u pretplatu, a 100% sam uvjeren da ce netko od dolazecih konkurenata to rijesiti.

8 godina
offline
Re: Gasi se Google Cloud Print
kerum kaže...

Ne mogu se sloziti sa izjavom da je Android danas egzistencijalna prijetnja iOSu. Da, Android ima ogroman udio kod nas, ali u US iOS i Apple su sve samo ne ugrozeni. Sa Huawei-em smo vidjeli kako bi se situacija vrlo lako mogla okrenuti kada bi se proizvodaci u Kini okrenuli drugom OS-u (a nema nista sto ih u tome sprijecava).

 

To treba gledati u vremenskom kontekstu: Android nije postojao kad je već iPhone gazio ostale. Do prije cca 1 godinu se smatralo da iOS ima tek privremeno posrtanje, i da može dugoročno računati na cca četvrtinu tržišta globalno (+ dominaciju u USA, Japanu, GB...).

No već ove, ili najkasnije slijedeće, iOS pada na jednoznamenkasti udio globalno. IOS ne može funkcionirati kao "samo USA" ("lokalno"); neka granica održivosti za iOS ekosustav je 5-6% globalno (> Nokia je pukla na tome). Apple je bio prisiljen već u "njihovom Q1" (dec2018-jan2019) prodavati stare modele na domicilnom USA tržištu. To je bio autokanibalizam, odn. bumerang efekt za iPhone11 i nadolazeće. Konkurencija predstavlja modele sa 5G, ekstra brzim punjenjem, savitljivim ekranima... Apple ništa od tog neće imati još godinu dana, i to nakon ove, najčupavije godine ikada za iOS. Udio novih uređaja im pada na svim tržištima, u Indiji (tržište koje skoro najviše raste) su sa 2. pali na ispod top 5.
Neće propasti LOL, ali nema tog što može okrenuti situaciju do 2021. U Kini se ljudi miču sa iOSa, irelevantno je hoće li to 2020-te biti Android ili Harmony/Ark OS.

 

kerum kaže...

Kod messaginga je kristalno jasno da nisu imali dobro vodstvo. ... Google pokusava sa jos jednim (tocnije vise od 5) vlastitim rjesenjem koje ne donosi nista bolje od vec postojecih. Ovo ne djeluje kao najpromišljenija tvrtka ikad. Osim toga, ne mozes reci da su planirali ugasiti 191 proizvod.

 

To je Googleu sigurno najveći promašaj ikad. Kompliciran splet okolnosti, zatekli su sami sebe, recimo. Ja ih gledam kao da su Borg. :)
Amazon im je npr pokušao napraviti ono što su napravili drugima ("Fire OS" itd); MS ih je pokušavao izgurati x puta (npr "Scroogled" kampanja - screwed by Google)... a ovdje su sami sebi zabili autogol, odn. jedan "običan" WhatsApp ih je rasturio.

...
Ali nije sve baš tako crno bijelo: sjetimo se kako je HP preuzeo Palm da bi - uništio WebOS, ili koliko je MS uložio da bi uništio Nokiju (kad već nije uspio napraviti alternativu).
WhatsApp su sve samo ne "još 2 dečka iz garaže". Prije bi bilo da su bili dečki sa specijalnim zadatkom! Došli su iz Yahooa, sa vrlo određenim ciljem - oteti dio kolača "korporacijama" (Google, Apple).
Yahoo! je 1998. bio "The standard": do 2000 (dot.com kriza; Acton izgubio bogatstvo), asimilirao je gotovo sve konkurente (osim Googlea): AltaVista, GeoCities, RocketMail, Broadcast.com Overture/Goto.com itd. Ali nakon dot.com katastrofe, Yahoo postaje prisiljen* koristiti Google search umjesto Inktomija! 

Why's Yahoo gone to Google?

 Oh, and Google does not take money in return for boosting your site in its rankings, a fact which endears it to geeks and drives business folks to distraction.

^ kako to danas smiješno zvuči! 

Moglo bi se reći da je Google napravio Yahoo-u ono što je MS napravio IBM-u: uzeo ih kao odskočnu dasku, koristeći njihove resurse i tržište. 
(Google je postao "The Google" tek 2000: 1998 su dobili milju investicija od npr osnivača Sun microsystems i Amazona)

Uskoro slijedi Yahoova - neuspješna odmazda!

2004. Yahoo preuzima Inktomi pokušavajući napasti Google.
2007 - Google im je glavna egzistencijalna prijetnja - Yahoo napada Google sa svojom verzijom Gmaila (exRocketmail> YahooMail). Glavni napad je tzv. Project Panama (exOverture > ciljani oglasi): glavni lik iza Paname je Brian Acton, osnivač WhatsAppa! (2005-2007)
Paralelno se vode dugi pregovori s Microsoftom o suradnji/preuzimanju/što li već. MSu se ne žuri, Yahoo gori pod nogami. 2008 MS praktički preuzima Yahoo (Yang prisiljen na ostavku 2009), do 2011 nastaju čistke i kaos u Yahoo.
2007 - Acton & Koum napuštaju Yahoo (nakon Paname); 2009 Acton dobiva četvrt milje $ od bivših frendova iz Yahooa, 2011 dobivaju 8m$ od Sequoie, 2013 dodatnih 50m$.
WhatsApp je izvorno krenuo sa međunarodnim "push notifikacijama" na iPhoneu; usudio bih se reći da ih je Apple mudro pustio da se šire: nisu bili direktna prijenja njihovom free SMSu (a uvijek su ih mogli otpiliti - Apple ima potpunu kontrolu svog Storea), a širili su se na Blackberry (i njih su de facto uništili - zamijenili "BBM" poruke) i Android, gdje Apple nije mogao nametnuti svoj messaging. Google ih konstantno ali neuspješno pokušava kupiti, na kraju ih kupuje Facebook (2014).

Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice