NASA planira teleskop u stratosferu podići balonom

Zašto je snimanje spektra u infracrvenom području važno? Zato što apsorpcija i emisija infracrvenog zračenja dolazi od vibracija molekula, a te vibracije ovise o njihovoj strukturi, prije svega o vrstama kovalentnih veza koje u njoj postoje. Iz infracrvenog spektra može se odrediti struktura molekula, ali i pouzdano identificirati molekule ako je njihov spektar već snimljen na Zemlji. U ovom je slučaju sigurno tako, jer u svemiru postoje sasvim jednostavne molekule, pretpostavljam da će teleskop tražiti one sa CN skupinom. 

A kako će teleskop vratiti nazad na zemlju? Pretpostavljam da je to poprilično skup komad opreme i da će ga se koristiti više nego jednom. Osim toga, kolika je stabilnost takve paltforme na koju je teleskop montiran. Teleskop mora biti poprilično stabilan kako bi mogao snimiti čiste slike. U svakom slučaju ovo je zanimljivo. Naša atmosfera filtrira neka od zračenja, pa se moramo pobrinuti da ta ograničenja nekako zaobiđemo.

 Ja bi to odradio postavljanjem padobrana na satelit, a zatim ga helikopter zakači kukom kada bude pao na malu visinu. Tehnika se već koristi imaš na YouTube-u.

Pretpostavljao sam da to ide tako nekako, ali mislio sam s obzirom na osjetljivost opreme da to ipak mora biti puno nježnije i točnije izvedeno. Potražio i našao primjere na yt.

Helij i nije tako rjedak plin. Može ga se dobiti iz zraka, ali i iz zemnog plina. U zraku ga ima malo 4,6 ppm (=4,6 ml/m3), no dobiva se kao nusprodukt pri proizvodnji argona, plemenitog plina kojeg u zraku ima 2000 puta više od helija (0,93 %). Baloni ne moraju  ispuštati helij, nego ga mogu komprimirati. 

Ima i bolje. Ako stiropor umjesto zraka sadržava mjehuriće helija, može lebdjeti u zraku. Koliko znam, takav se stiropor nigdje ne može kupiti, bit će da ga je netko iz vica napravio u laboratoriju. Uzgon helija ipak nije velik. Litra helija može držati oko 1,1 g tereta: da bi se u zrak podignula jedna tona treba imati balon od 1000 m3.