Što mislite o uvođenju eura?

Ne slažem se s ovim. Amerika je jedan od najvećih utopljenika u dugu. Trenutno im život izgleda dobro zato što taj dug ne otplaćuju, ne vraćaju posueđeni novac. Odnosno dignu novi (još veći) kredit da vrate stari.
Realno, oni bi morali predati svu svoju imovinu bankama i još bi ostali dužni. Žive na dug. Ima i nekih ljudi koji tako rade. Digne kredit milijun eura, živi "kao beg" pa kad treba vratit samo posudi još više od nekog drugog pa dokle ide.
I živi kao pijani milijarder. Samo, kod države je to drugačije. Kod države banka zna da kredit neće biti vraćen, odnosno da će ga "vraćati" novom (još većom) posudbom. Zakapanjem države u sve veći dug, banka kupuje utjecaj nad tom državom.
Dakle, kad predsjednik dođe bankaru po novi "šut" kredita za državnu "kreditnu žilu" (jer država jest pravi ovisnik o kreditima), onda joj bankar naredi kakve zakone mora izglasati da dobije kredit. Napraviti ćeš takav i takav zakon.
Tako se stvarna vlast seli bankarima, a političari koje biramo samo su izvršioci odluka koje donose oni koji proizvode novac. Dakle mi biramo samo izvršioce odluka koje su donijeli ljudi koji nisu odabrani na izborima.
Time faktično prestaje demokracija, odsječena je moć odlučivanja od ljudi koje mi biramo.
I to ljudi osjete. Osjete da se ništa ne mijenja koga god izaberemo. Zato što oni ni nemaju vlast. Osim možda odluke o boji tapeta i visini PDV-a, ali bitne stvari ne smiju dirati.

Ovo da "novca ima samo je loše raspoređen" - neistina. Znaš li točno koliko novca ima? Znaš li točno koliko smo dužni?
E, pa dužni smo točno 2,5 x više nego što novca ima. Dakle, novca NEMA dovoljno da bi se dug vratio.
A da stvorimo novi novac, pa da izjednačimo količinu duga i količinu novca, pa da bude teoretski moguće otplatiti sve kredite?
NE MOŽE u trenutnom sustavu. Trenutni sustav nalaže da se novac stvara uparen s podizanjem kredita, koji je za kamatu veći od glavnice (stvorenog novca).
Tako se u paru stvara novac i dug koji je veći od stvorenog novca, s kojim je "u paru" stvoren. Na taj način je sigurno da nikada neće biti moguće izaći iz tog duga. Sjeti se, kad smo planirali otplatiti dug? Koliko smo se približili nuli?
Dug samo raste, to je matematička spirala koju i nije tako teško razumijeti ali to ne učimo u školi niti to itko objašnjava u obrazovnim emisijama. Jer tema proizvodnje novca je tabu. Jer o njoj ovisi vlast.
Onaj kome daš vlast da proizvodi novac bez rada, taj ima vlast. A mi smo tu privilegiju dali bankama. Država smije samo posuđivati novac koje banke stvore bez rada, utipkavanjem cifre. I gle čuda, idemo u minus, sve veći.
Ne samo mi. Puno veći dužnici su SAD, Japan - zemlje u kojima s najviše radi - dužniji su od Grčke.

Izlaz je u tome da stvaranje novca maknemo od privatnih banaka i to pravo damo isključivo centralnoj banci i definiramo da je njen vlasnik isključivo država. Neka banke posuđuju novac koji imaju, a ne da tipkaju cifre.

Međutim, prosječno (ne)obrazovan čovjek niti ne zna da banke izdaju kredite iz novca kojeg nemaju, oni misle da se novac štediša daje onima koji dižu kredite. Sve zbog toga što u školi o novcu ne učimo ama baš NIŠTA. Ili još gore, uče pogrešno, nešto netočno.

Recimo, djecu vode u štampariju da vide kako nastaje novac. To je vrsta laganja, zato što 95% novca nastaje utipkavanjem broja u računalo tokom dizanja kredita, samo zanemarivo mali dio (5%) je gotovina koju djeci pokazuju.

I ta djeca onda odrastu u neznanju i rade odluke iz neznanja. Pa se čude kako to da je svaka država u minusu i nije im jasno. Misle da Japanci ne rade dovoljno pa su zato u minusu, puše tu propagandu da će s više rada i stezanja remena radnicima država ući u plus.

Super da razmišljaš, no oprostiti ćeš mi ako ukažem na nekoliko stvari:

- dug Kine je 46% njenog BDP-a, ne 300% kao što kažeš. Izvor: https://countryeconomy.com/national-debt/china

- kapitalizam NOT EQUAL način proizvodnje novca uparen s dugom. Ne miješati - to su nezavisni pojmovi. Možeš imati kapitalizam s načinom stvaranja novca koji nije vezan za dug, i obratno, socijalizam s novcem-kao-dug. Stvaranje novca je jedna tema (da li je upareno sa stvaranjem duga ili nije). Kapitalizam ili socijalizam druga. Treba ih razlikovati.

- kapitalizam nije "sistem s greškom" barem ne u smislu novca. Bit kapitalizma je najviše nagraditi one koji najviše proizvode. Kod nas su najviše nagrađeni oni koji ne proizvode ništa (banke) samo zato jer im je država dala pravo da proizvode novac bez rada (da izdaju kredit iz novca kojeg nemaju - proizvode novac).

- krize nastaju jer je dugove u takvom sustavu nemoguće otplatiti, jer je količina duga uvijek veća od novca. Ne nastaju zbog kapitalizma. Nego zbog mehanizma sunovraćenja u neotplativi dug. A taj mehanizam je u rečenoj dozvoli bankama.

- kontrolni mehanizmi ne mijenjaju ovu bit. Oni samo usporavaju pad kako ne bi bilo bjelodano kamo ovo vodi. Da se ovcama može pričati kako će "otplatiti dug" i tako 50-60 godina i oni još uvijek vjeruju i bleje.

Komercijalna banka ne može tebi dati novac kao kredit ako za taj novac nema pokriće. Jedini novac koji prije tvog kredita nije postojao je kamata na kredit.

Kompletna priča iz koje je ova tvoja teza proizašla je temeljena na rezervi. Recimo, ja imam 100 € u banci i banka ima (na temelju zakonske obveze) rezervu od 20%. Ona mojih 80 € daje kao kredit, kojeg uplaćuje na žiro račun firme od koje si ti nešto kupio, pa se onda tih 80 € opet nalazi na računu te banke, te od njih daje novi kredit od 60 €. Time je banka od 100 € novca dala 140 € kredita. Virtualno se ispada da je u optjecaju više novca nego je banka imala, međutim, kad svi vrate kredite i podignu novac s računa (ili prebace u drugu banku), banci su i dalje ostale samo kamate. Dizanjem rezervi na 50%, banka više ne može preći 100% inicijalnog novca izdanog kroz kredit.

Vjeruješ li dovoljno političarima da im povjeriš svoju ušteđevinu na čuvanje? Jer upravo to u takvom sustavu radiš, pa makar ušteđevina bila u čarapi - ušteđevina s kojom možeš kupiti stan preko noći potezom pera postaje sitniš za kupiti čokoladu.

Novac nije stvoren, kad podvućeš crtu, nema ga - kredit i polog se ponište. Dodatno, to je moguće isključivo ako je rezerva niža od 50%, a reguliranje rezerve je zapravo snažni mehanizam kontrole monetarne politike kojom upravlja upravo centralna banka.

Mislim na elektronički (fiat) i gotovi novac (gotovine ima zanemarivo malo, oko 5%, skoro sav novac je elektronički - samo broj na tvom računu u računalu banke) - ono što osobe i tvrtke mogu koristiti. Emisije centralne bake koje mogu koristiti samo komenrcijalne banke ne spominjem, niti nikakav drugi oblik novca kao dogovornog univerzalnog sredstva za razmjenu dobara i usluga.

Pošto gotovine ima zanemarivo malo u odnosu na elektronički novac (el novac = brojka stanja vašeg računa u računalu banci), vi ne možete dići taj elektronički novac u obliku gotovine. Odnosno može, ali samo prvih 5% koji dođe u banku, ostalima će zatvoriti vrata ili odgađati isplatu. Trenutno je na snazi snažna akcija ukidanja gotovine. Prvo ukidaju veće apoene, da postepeno ovce (pardon, ljude) naviknu, jer da je naglo bi se bunili. Znaju oni s ovcama :)

Pa će i kontrola biti veća. Zamjeriš se banci ili politici, ukinu ti račun - ne možeš više ni do hrane ni ljekova, ni vode. Ne možeš gotovinu imati za rezervu. Ako nema struje, ili se desi globalni kvar (recimo, solarna baklja sprži elektroniku) staje život.

A sve će gurati ne pod parolom "želimo vam izbiti samostalnost iz ruku i kontrolirati vas" nego nešto što je općeprihvatljivo recimo "to je protiv perača novaca i najgorih kriminalaca", dok pritom ne spominju da su najveći perači upravo banke, a ne ljudi kojima ukidaju gotovinu.

Kapitalizam je ime koje dajemo društvenom sustavu u kojem je kapital najvećim dijelom u vlasništvu privatnih osoba i nedržavnih ustanova, a ne u državnom ili društvenom vlasništvu. 

To da je "bit kapitalizma nagraditi one koji najviše proizvode" je totalno proizvoljno i nisam našao niti jednog zagovornika ili protivnika kapitalizma koji tvrdi da je to njegova "bit" ili bilo kakva definirajuća karakteristika. 

Što se novca i državnog duga tiče, tema je kompliciranija tamo gdje je pojednostavljuješ, a jednostavnija tamo gdje je kompliciraš.

Države se zadužuju po posve različitim pravilima od privatnih osoba, tako da državni dug može biti višestruko veći od BDP-a - radi se o tzv. međugeneracijskoj solidarnosti i ona što jedna generacija zaduži (ali i proizvede i otplati) ostaje idući generacijama za uživanje ili otplatu. Japan odavno ima dvaput veći državni dug od godišnjeg BDP-a, pa je li bankrotirao? Merkelica je voljela u svojim govorima spominjati "zdravorazumsku kućanicu iz Švabije", kao primjer kako se vodi ekonomska politika, što zvuči dobro publici koja ne zna ništa o ekonomiji, ali je idiotizam.

Kućanica iz Švabije može odapeti bilo kada i ne vratiti kredit, a Njemačka nastavlja postojati i kad odapne i Merkelica i poslovična Švabijka i način na koji se ekonomski zadužuje Njemačka na jednoj strani, i svaki fizički pojedinac na drugoj strani, nemaju nikakve veze jedno s drugim. 

Amerika desetljećima ima trilijune (trillions - bilijuni) dolara duga koji se povećava pa ne vidim da je nešto "bankrotirala", a baš mi se i ne čini da će u bilo koje dogledno vrijeme, isto tako ni Njemačka koju često navodiš kao primjer. 

Da su pravila nametnuta centralnim bankama (posebno EU centralnoj banci koja nije prava centralna banka i poseban je problem sama po sebi) izuzetno loša, s tim se dijelom slažem, kao što se slažem i da uvođenje eura ne samo zbog vođenja samostalne monetarne politike (koju ionako nemamo, kako su ovdje već napisali, ali bi je, jednom, kao, mogli imati, a uvođenje eura dokida i tu teoretsku mogućnost) već zbog prozaičnijih razloga povećanja cijena njihovim prebacivanjem u eure što se do sada redovito dogodilo u svim zemljama koje su prešle na euro.

Mislim da je ovaj dio o tome kako banke "proizvode" novac pokupljen iz nekog od onih Zeizgeist videa ili tako nešto.

Poslovne banke barataju pasivom i aktivom, kao i centralne banke, ali samo centralne banke mogu stvarati u pasivi primarni novac i na taj način istovremeno povećavati i aktivu i pasivu (poslovne banke to ne mogu).

Davanje kredita poslovne banke korisniku ne stvara automatski sav novac koji korisnik u vidu kamata mora vratiti poslovnoj banci odjednom, kako to neki od ovih Zeigeist i tog tipa videa tvrde. 

Evo ti jednog koji nije zeitgeist, pa reci imaju li koju pogrešku. To su ekonomisti:

Keso kaže...

Drago kaže...

Davanje kredita poslovne banke korisniku ne stvara automatski sav novac koji korisnik u vidu kamata mora vratiti poslovnoj banci odjednom, kako to neki od ovih Zeigeist i tog tipa videa tvrde.

 

Evo ti jednog koji nije zeitgeist, pa reci imaju li koju pogrešku. To su ekonomisti:

 

Tko je taj "ekonomist" Positive Money? Nikad čuo za njega. Načelno, kada na internetu vidiš revolucionarne tvrdnje anonimaca - preskoči. To je kao pravilo palca. 

BTW - ne zna kako banke funkcioniraju i to odmah na početku prvog nastavka (od šest, koje sigurno neću pogledati) kada tobože objašnjava gdje je tvojih 1000 eura u banci. Niti ekonomisti sada smatraju, niti su ikada prije smatrali da su banke "safe deposit box". Zapravo, ne znam ne samo ekonomiste, nego ni obične ljude koji to misle jer svi znamo da to nije tako. Imaš aktivu i pasivu, a unutar pasive obaveznu rezervu koja se mijenja ovisno o ciklusu, odnosno stanju ekonomije. U većini slučajeva ćeš dobiti svoju lovu iz banke, ali postoje situacije (krize) kada ćeš dobiti samo dio, a nekada ni to. Dakle, nikakve veze sa safe deposit boxom. 

Ovo je izrazito loš video u kojem se tip, koliko vidim, poziva na svoju vlastitu ekspertizu, a ne zna uopće osnove bankarskog poslovanja ni regulative, a o monetarnoj politici možda ima nešto kasnije u nekom od ostalih nastavaka, ali s obzirom da je prvi posve besmislen, ne da mi se gledati, da budem iskren. 

Pa tko je?

Ime čovjeka iz "misconception around banking" je Ben Dyson - za sve koje je to zanimalo, iako je važnije pogledati film nego njegovo ime.

Međutim, to je cijela grupa ekonomista, ne samo jedan čovjek. Diljem svijeta ima ih na desetke tisuća vrhunskih stručnjaka, ekonomista, koji vide u čemu je problem, ali ih nitko ne sluša. Ja osobno znam jednog mr.sc. ekonomije koji je uz to i predsjednik uprave jedne banke i potvrdio mi je da dobro razumijem što se događa. Kao i neki dr.sc. ekonomije, dekani, profesori ekonomije. Ali titule tu nisu ni nužne ni dovoljne, ako osoba ne razumije u čemu je poblem ni sa sto titula. A narod kao narod - valjda ih ne slušaju jer vole krize, ratove i besparicu. Pa se još i rugaju onima koji im pokušavaju objasniti zašto se to događa i da imamo problem u sustavu koji manjini donosi nepravednu dobit, a sve ostale uvaljuje u dugove. Da nije problem u tome što oni nisu dovoljno naporno radili ili dovoljno jako "stegnuli radnički remen" kako ti često mediji znaju imputirati da skrenu pažnju s korjenskog uzroka. Možda zato što su mediji upravo u vlasništvu te manjine?

Možda ti ovo više leži, Tim Bennett, predaje investicijsko bankarstvo:

Ili Michael Reiss, s citatima profesora i bankara (s imenom i prezimenom - pročitaj tekst opisa videa):

Ali, pošto ne voliš videe, evo ti malo podataka - dug je daleko veći od sveg novca svijeta (dakle matematički neotplativ, ako novi novac stvaramo uz dug - kao što sada radimo):

Simon Thorpe: Global Debt is now 2.5 times the total Money Supply
http://simonthorpesideas.blogspot.hr/2015/02/global-debt-is-now-25-times-total-money.html

All of the World’s Money and Markets in One Visualization
http://money.visualcapitalist.com/all-of-the-worlds-money-and-markets-in-one-visualization/
Usporedi količinu duga (all global debt) sa postojećim novcem (broad money) pa je svakome jasno da je dug višestruko veći od postojećeg novca, dakle dug je neotplativ.

Što je za tebe "postojeći novac"?

Svi sustavi u kojima je država imala to pravo su neslavno propali, a ta propast se prelomila preko leđa građana gore od ijednog bankrota u povijesti duga. Možda sustav koji imamo nije savršen, ali se pokazao boljim od onog kojeg zazivaš.