Rootom se ne gubi garancija u EU!

Jamstvo i nedostatak su definirani kroz ZOO, ne ZZP i nemaju veze jedno s drugim. 

Proizvođači mobitela nisu u pravilu iz RH/EU i nisu pravni subjekti već to rade kroz distribucije/predstavništva. 

ovdje je pobrkano puno toga...

U redu, složili smo se oko ZOO-a.

A sada, kakve veze ima što Samsung nije iz Hrvatske? Kaj onda ne vrijede ove odredbe u Njemačkoj? :)

Ali opet nije bitno, jer Direktiva, tj. ZOO govori o odgovornosti prodavatelja, a ne o jamstvu. 

A sada Iggy pls, navedi barem jednu krivo napisanu stvar. Jednu.

Jer ipak smo svi ovdje da bi diskutirali i davali informacije ljudima.

Hvala Iggy na pojašnjenju koji su sporni dijelovi 

Prvo, točnije bi bilo reći da neispravnost ne mora biti nedostatak. Ako uređaju krepa zaslon nakon godinu dana korištenja sam od sebe, to je nesipravnost kao posljedica nedostatka, ali ako krepa jer smo ga držali na 70 celzijusa, to je samo neispravan uređaj bez nedostatka (jer smo mi uzrokovali neispravnost). Zakon i koristi izraz nedostatak, a ne neispravnost (ili kvar koju često koristimo) jer ovo drugo možemo sami skriviti, a ako nešto ima nedostatke, prodavatelj odgovara 

Drugo, ne možemo reći da je nešto navlačenje ako je to naše pravo. Ako je naše pravo tražiti da nam operater smanji mjesečnu naknadu za pola jer nismo imali internet, telefon i TV dva tjedna, onda to nije navlačenje nego zahtijevanje nečega na što imamo pravo. Upravo je i poanta članka da se osvijesti ljude na što imaju pravo.

Treće, root ima veze s time što kupci misle da bi im prodavatelj mogao reći da nije dužan popraviti uređaj ako je isti rootan (što je uostalom i naslov ove teme i tema cijele rasprave). Baš se objašnjava da rootom uređaja se može izgubiti jamstvo, ali prodavatelj (dućan gdje smo kupili mobitel, operater ako je uzet mobitel uz pretplatu i slično) i dalje mora odgovarati ako root nije skrivio kvar.

Četvrto, pitaš kakva je to odgovornost prodavatelja? Riječ je o tome da mi možemo teoretski na ormar ne dobiti nikakvu garanciju od Ikee, ali Ikea odgovara ako taj ormar pokaže određene nedostatke u razdoblju od dvije godine. Isto je s mobitelima. Mi na njih doduše dobijemo jamstvo, ali ako ga iz nekog razloga izgubimo (jer smo rootali uređaj) prodavatelj i dalje odgovara za nedostatke. Nisam ja rekao već ZOO.

I na kraju peto i šesto. Ne razumijem kakve veze ima pravna osobnost proizvođača s bilo čime? Da li je Samsung Hrvatska d.o.o., da li je predstavništvo i kako ih regulira ZTD nema zaista nikakve veze. Ni u jednom trenu. Ni u Europskoj Uniji.

Ja ni ne trebam ništa raditi i nikakva posla imati s proizvođačem. Upravo se objašnjava da kupci imaju posla i stupaju u odnose isključivo s prodavateljem (dućan, operater...). Mislim, to je zaista rečeno nekoliko puta :/ Isto je i kada imamo garanciju - obraćamo se samo prodavatelju makar je garanciju dao proizvođač.

Što se tiče jasnoće članka, materija nije jednostavna tako da prihvaćam sve kritike na račun toga 

A za kraj bih ja postavio jedno pitanje da vidim jesmo li donekle na istom tragu: gubi li se garancija rootom u Europskoj Uniji?

Ni na jednom mjestu nitko nikada nije uputio ikoga na proizvođača. Ok? Upućuje se jedino na prodavatelja, samo je razlika u tome temeljem čega je netko upućen na prodavatelja - da li temeljem garancije ili OPMN. Evo, ajmo s time barem završiti. Jedino kada se spominje proizvođač je u smislu da je on davatelj garancije, ali to je sve. Ponavljam - na proizvođača se ne upućuje.

Ako dopustiš, jedini si koji u prethodne tri stranice ove teme imaš problema s time da li se navedena Direktiva odnosi na rootane uređaje ili ne? Budući da je svima do sada to bilo jasno, predlažem da nam svima objasniš nakon što si pojedinačno i kumulativno ocijenio njene odredbe, kako to da ona nema nikakve veze? Ako ti nije jasno (što drugima je), predlažem da pročitaš još jednom početak članka.

Nadam se da ćemo nakon ovog posta doći do kraja i da ću dobiti barem jedan lajk za kraj :D

Znaš li koja je glavna razlika nedostatka i neispravnosti koja se uči na trećoj godini prava (drugoj u Splitu)? Način ostvarivanja istog. Jednom dolaziš sa zahtjevom koji se temelji na zakonu, a drugi put sa zahtjevom koji se temelji na pisanoj garanciji. Ovo ostalo je zaista vjeruj mi manje bitno. Ali u HR je toliko priučenih pravnika da svi izvode neke svoje definicije.

Ali ono glavno je da je u pravilu neispravnost posljedica nedostatka. A slučajevi kada je uređaj neispravan a to ne spada pod nedostatak, je jedino kada je u pitanju sitna neispravnost ili kada smo mi krivi za neispravnost.

Pazi ovo! Čak je u pravilu nedostatak i širi od neispravnosti! Znaš zašto? Evo ti školski primjer. Kupiš M8 na kojemu ako želiš otključati display, moraš prvo stisnuti tipku power. I zamisli da ta tipka ode. Proizvođač u garanciji može reći da ta tipka ionako treba otići tako da uopće ne jamči za nju. Kužiš? Garancije, odnosno što je po njima ispravno je uvijek uvjetovano voljom proizvođača.

Nedostatak je pak zakonski definiran. Ako ti ode ta tipka, prodavatelj ju je dužan nadomjestiti jer se ne možeš koristiti navedenim proizvodom bez nje.

Tako da ako ti ode display, matična, grafička, procesor... a nisi skrivio njihovu preuranjenu mirovinu, to će značiti da je proizvod neispravan, ali i da je imao skriveni nedostatak jer su ovi dijelovi bili slabije kvalitete. I to je to. 

1. Pa da. Ali se obraćamo prodavatelju.

2. Prelistaj malo ovu temu bolje od navedenog članka. A nakon toga priznaj: otvorio si direktivu i stisnuo "ctrl+f" i upisao "root". I dobio 0 rezultata :D

ad 3 i 4. Oprosti molim te lijepo, ali od koga to točno? Evo, zanima me taj pravni veleum koji je obrazovaniji i informiraniji od ljudi koji su radili na zakonu. A sada, ako smo već izdvojili toliko tvog vremena na ovoj temi, bi li nam mogao još malo udovoljiti i objasniti ovdje moju i tuđu zabludu.

Pisanim putem naravno, a očekujem da će biti i pismeno.

Dragi Iggy, spustimo loptu. Ne znam smeta li ti što imam 4 posta na ovom forumu pa sam po defaultu odmah njub, ili činjenica da si već stotinama ljudi rekao da ta Direktiva nije implementirana kod nas pa ti je sad malo bad što si u krivu. Priznajem i ja sam to rekao zaista hrpi ljudi i onda sam krenuo istraživati. Misliš da sam se jedno jutro probudio i zaderao se "eureka!".

Ja ti zaista ništa ne zamjeram, ali ovo ne vodi nikamo.

1. bitno da smo se složili :)

2. Ok, onda mi nije jasno kako ne vidiš utjecaj te Direktive i koje sve odnose uređuje. Upravo zbog toga se i krenulo u nekim europskim zemljama više ne uvjetovati valjanost garancije rootom uređaja.

3. Ok, jel možeš onda meni pojasniti razliku i intenciju zakonodavca? (btw, još jednom napominjem da ono nije jedina razlika ako slučajno nisam bio jasan)

2. Poanta je da Direktiva kaže da prodavatelj neće odgovarati samo ako je riječ o rabljenoj stvari ili o stvari koja ne može izdržati dvije godine. Prema tome, upotreba na način da si dodijelimo administratorske ovlasti i koristimo uređaj, nije nešto zbog čega prodavatelj neće odgovarati. 

Btw, pretpostavljam da je tvoj odgovor onda na moje pitanje da li root ukida garanciju u Europskoj Uniji potvrdan?

3. U prvoj rečenici se slažemo 99% pa zanemarimo to sada.

Što se tiče druge rečenice, nisam je baš shvatio najbolje. Još uvijek nisi baš naveo koje bi to greške spadale u neispravnost, a koje u nedostatak? Odnosno koje greške spadaju u neispravnost, a ne spadaju pod nedostatak? Ili ajmo ovako, koji su to slučajevi kada bi prodavatelj priznao garanciju, a ne bi priznao nedostatak?

Drago mi je čuti da priznaš da je Direktiva implementirana kod nas jer se to ne spominje ni na jednom mjestu u HR osim u navedenom članku.

Kažeš da ne vidiš takvo što o rootanju u našim zakonima. Tako je! Odsustvo toga predstavlja rootanje kao dopuštenu radnju. Jedine suTiznimke (ne)mogućnost da proizvod izdrži dvije godine i prethodna rabljenost uređaja. Tto znači da rootanje nije iznimka koja bi poništavala odgovornost prodavača.

Ajmo uzeti jedan pojam samo za ovu temu: "greška". Greška je sve ono što bi moglo ne valjati na našem uređaju: fizičko oštećenje, display koji ne prihvaća dodir, nemogućnost spajanja na internet... doslovno sve što može krepati.

Budući da je ovo postao praktički meritum našeg razgovora, krenuo bih od početka.

I odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke (skratimo na OPMN) i garancija imaju svoj sadržaj koji se u nekim stvarima poklapa, a u nekim razlikuje. Razlikuje se prvenstveno u tome temeljem čega se nešto zahtijeva, kako se podnosi zahtjev i sl. Također je bitno što OPMN-a nema kod nenaplatnih ugovora. Ako nešto dobiješ besplatno, ne možeš postavljati nikakav zahtjev, ali možeš ako imaš garanciju. 

Sličnosti su pak mnoge: nešto ima grešku i prodavač bi nam trebao tu grešku otkloniti.

Kako su se pojmovi nedostatak i neispravnost uopće počeli u tolikoj mjeri razlikovati?

Primarno zato jer većina ljudi ni ne zna za OPMN, a i kada im treba, ne zna da potražuje s osnova njega. Jednako tako, svi su mogli vidjeti tih famoznih 7 stavaka u zakonu što je nedostatak, ali na to se ne žele pozvati jer je za svaki potrebno određeno tumačenje. Treće, riječ ispravnost im je puno bliža i svi su se susreli s garancijom. I za kraj, tko se i usudi potraživati nešto ako nije dobio garanciju na to? Tu nam je pravna kultura slaba.

Nadalje, nije se mogao koristiti jednak izraz za garanciju i OPMN jer prodavatelj može odgovarati i za pravne probleme (za razliku od proizvođača) - zato je za OPMN riječ nedostatak mnogo pogodnija jer se može upotrijebiti na kasnijem mjestu u zakonu i za pravne "greške" (prodavač proda tuđu stvar i sl.).

Zašto je tako? Zato jer je OPMN isključivo zakonska kategorija. Da li nešto ima ili nema nedostatak, uređeno je zakonom jer zakon daje kupcu prava iz tog instituta. Zato je i bitno da ih zakon propiše. U načelu se svode na jednu stvar: kupac se može pozvati na OPMN ako zbog neke greške ne može koristiti uređaj.

Garancija pak može pokrivati i svaku najmanju sitnicu (ako to proizvođač želi), ali i ne mora sve. Najbolji primjer: Kia 7 godina jamstva - vrijedi samo za motor. Ako ode mijenjač unutar 7 godina, 0 bodova. Znači, proizvođač uvjetuje garanciju kako želi.

I sada, što ta dva instituta (OPMN i garancija) znače u praksi?

Najveći postotak grešaka na mobitelima su odlazak zaslona, mobitel se gasi sam od sebe jer je otišla matična, SW greška zbog koje se ne može mobitel spojiti na internet i sl. (ovo je moja pretpostavka, vjerujem da ti znaš bolje koje zaista jesu najčešće greške). Ako nismo mi skrivili preranu mirovinu tih dijelova ili funkcija, znači da je stvar bila slabije kvalitete i nije mogla izdržati dvije godine. U tim slučajevima se znači možemo pozvati i na to da stvar ima nedostatak i na to da je stvar neispravna (ali nas zakon radi praktičnosti za prodavača upućuje na drugo). Ovo je svima najzanimljivije jer su to najčešći problemi. Ovdje se znači i garancija i OPMN poklapaju.

To je i bit članka - u svim tim slučajevima ako nemamo garanciju, možemo zahtijevati svejedno popravak od prodavača.

Kada će nešto spadati pod garanciju, a neće spadati pod nedostatak?

Manje sitnice većinom. Najbolji primjer su mrtvi pikseli. Ako ih imamo 2 ili 3, možemo dobiti popravak/zamjenu samo ako je u garanciji to previđeno. Ili ako proizvođač jamči da će takt procesora zbilja biti na 2,3 GHz, ne možemo prodavača tražiti da povisi takt za 100injak MhZ ako sve radi ok.

Kada će nešto spadati pod nedostatak, a neće pod garanciju?

Ovo je malo više zeznuto. U pravilu u slučajevima kada nešto nije predviđeno garancijom. Recimo Samsung S5: kada hipotetski vodootpornost ne bi stajala u garanciji, a mi smo s razlogom očekivali da S5 bude vodootporan na kiši. Budući da je dvije godine kratko razdoblje, u praksi je sve pokriveno garancijom od 2 godine.

EDIT: Također bi nešto bilo nedostatak, a ne bi spadalo pod garanciju ako prodavač jamči za to, a proizvođač to nigdje ne ističe.

 -garanciju daje proizvođač (+ lanac, distributer, servis, trgovac.. jer je trgovac zadužen kao posrednik..). Trgovac nema nikakve veze s tim. (osim što su PC trgovci često i servis-uvoznik..). Trgovac može samo zaprimiti reklamaciju. Servis je taj koji procjenjuje, po pravilima proizvođača...

-npr, logitech miš, dok su davali garancije 1g, na kutiji 5g.. priznato i zamjenjeno mada su pokušali osporiti garanciju... Danas je lakše, ali treba tražiti, ne odustati nakon prvog trgovačkog odbijanja.

Hocu da upacim na moji telefon root. U garanciji je 2 godine. I sada neznam da li garancija pokriva root. Mozete li mi reci? 

Znaci bez obzira na knox i sva tegluposti koje samsung daje sam da ne rootamo mobitele garancija ce ostati? 

Bitno je sta zakon kaze. Ako zakon kaze da se ne gubi onda agram servis moze pisati sta hoce. Zalba pa inspekcija...

Vadio se i mtel u Banja Luci da je u Z3 usla voda nepravilnim rukovanjem i da je ovlasteni servis odbio garanciju pa nakon posjete inspekcije sve moze cak dobiti novi Z3 kojeg odavno nemaju u ponudi... Zakon je preci i tu nema nikakvog razgovora...

Ne znam kako je u HR ali u BiH tj RS gdje ja zivim po zakonu za garanciju je odgovoran trgovac a on neka se zali sony ili kome hoce. Reklamirali su telefon kao vodootporan i nema izvlacenja. Nemogu se izvuci na odgovor iz ovlastenog servisa da servis ponistava garanciju. To mene ne interesuje...Niti sam kupio od SONY direktno niti sam vratio na garanciju sony. KO je kome ostavio pare neka se zali...

Sony ne priznaje jamstvo čim se otključa bootloader. Mislim da čak i prilikom službenog postupka to naglašavaju. Takva je situacija trenutno.