Otvaram ovu temu jer smo se kroz više drugih tema dotakli tematike licenciranja operativnih sistema , prava pristupa i korištenja tim softverima , zakonskih okvira kojima se nastoji regulirati to područje , pa da pokušamo sva ta pitanja i odgovore tog tipa svesti pod jednu temu radi preglednosti i lakšeg snalaženja.
Za početak bi valjalo razlučiti neke bitne pojmove i njihovu korelaciju :
Korisnik je onaj tko koristi navedeni softver ili uslugu. Korisnik može biti privatni ili poslovni , te o tome ovisi pristup licenciranju i cjeni. Proizvođač najčešće u svojim uvjetima korištenja njihovog proizvoda navodi da se licenciranjem ili kupnjom aktivacijskog ključa stiče pravo korištenja koje može biti ukinuto ukoliko dođe do kršenja međusobno ugovorenog odnosa ili drugih načina zlouporabe. U tom kontekstu je bitno izdvojiti činjenicu da kupnjom nije stečeno vlasništvo već samo pravo korištenja i to na unaprijed poznat period.
Proizvod ili softverska usluga mogu biti vezani uz određeni hardver ( OEM ) ili mogu biti posve neovisni o hardveru ( Retail ).
Ugovorni odnos između korisnika i proizvođača softvera se najčešće potvrđuje ili pri samoj instalaciji, ili pri otvaranju omota proizvoda ili na neki sličan način.
Na teritoriju Republike Hrvatske važe zakoni izglasani u Hrvatskom saboru , kao i međunarodne agende koje smo supotpisom prihvatili i ugradili u naše zakonodavstvo.
U slučaju spora , za državljane RH i za kažnjive radnje počinjene na teritoriju RH mjesno i pravno nadležan će biti jedan od naših sudova.
Ti sudovi ( peciznije sudac pojedinac ili sudsko vijeće ) će svoj sud o krivnji donositi isključivo na temelju hrvatskih zakona.
Ustav RH izrijekom navodi slijedeće : ČL 31 . Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. ( https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske )
To u praksi znači da neovisno o tome što piše u nekoj eula-i ili u uvjetima korištenja na koje ste kliknuli prilikom instalacije, vaše pravne krivnje nema ukoliko ta vaša radnja nije precizno opisana u nekom od zakona RH ili u nekim međunarodnim pravom koje je RH prihvatila ( i ugradila u svoje zakone na osnovu kojih je jedino i moguće donijeti obvezujuću i pravomoćnu presudu ) .
Proizvođač softvera ili pružatelj neke softverske usluge može u svoj proizvod ugraditi mehanizme kojima će onemogućiti funkcioniranje tog proizvoda , a može se i obratiti pravosudnim tijelima naše države tražeći zaštitu svojih prava za koja smatra da su mu bila povrijeđena.
Autorska prava, kao i ostale vrednote koje smo dosegnuli u svom razvoju, jesu zaštićena zakonodavnim okvirom. No da bismo to bolje razumjeli, treba razlučiti do koje granice je pravna zainteresiranost i nadležnost proizvođača softvera, gdje ona prestaje, a gdje i zašto počinje pravna zainteresiranost i nadležnost ( jurisdikcija ) našeg pravosudnog sistema.
Pravni okvir je toretski predviđena situacija, a sudske pravomoćne presude i sudska praksa je pravi pokazatelj stanja na terenu te kako se koja zakonska odredba tumači i sprovodi u praksi.
Zato bi poveznice na pravomoćne javno objavljene presude bilo vrlo bitne za tumačenje tematike.
Nisam htio temu ograničiti niti na jedan operativni sistem jer i kod tzv "free" softvera postoje uvjeti korištenja pogotovo kada ga stavimo u kontekst poslovne upotrebe .
Nadam se da na forumu imamo i kjigovodstvenih stručnjaka, i pravnika , možda i zaposlenika carinske ili porezne uprave ili sličnih institucija , pa da nam i oni svaki za svoje područje navedu konkretna iskustva i što je kome od njih bitno u slučaju nekog spora ili provođenja inspekcijskog nadzora.
Tema je namijenjena međusobnoj razmjeni informacija i iskustava iz navedene tematike a u svrhu edukacije korisnika kojima bi ove informacije mogle pomoći u prevenciji od kaznene ili prekršajne odgovornosti.
Battlelog: [G] CyberDemonVZ
